Ubimo mir ario 23:1-37

  • Alokaloka ma Yosia utimo (1-20)

  • Jutimo Kadhukuwijo (21-23)

  • Alokaloka mange ma Yosia utimo (24-27)

  • Tho pa Yosia (28-30)

  • Yehoahaz udoko ubimo mi Yuda (31-33)

  • Yehoiakim udoko ubimo mi Yuda (34-37)

23  E ubimo uoro jucidh julwong’o judongo ceke mi Yuda ku mi Yeruzalem.  I ng’eye, ubimo ucidho i ot pa Yehova karacelo ku jumaco ceke mi Yuda, dhanu mi Yeruzalem ceke, julam man jubila, niwacu dhanu ceke niai i awiya nitundo i judongo. E esomo lembe ceke ma nwang’ere i buku mi lembariba ma junwang’u i ot pa Yehova i ithgi.  Ubimo ugam ucungo i ng’et mbegi man etimo lembariba* i wang’ Yehova, nia ebilubo Yehova man ebiworo lembang’ola pare, poyowic pare, man cik pare kud adundene ceke man ku ng’eyong’ec* pare ceke. Eng’olo nia ebitimo kumeno nwang’u ebekwo calku lembe ceke ma jukiewo i buku mi lembaribane. E dhanu zoo giyiyo dhu lembaribane.  I ng’eye, ubimo ng’olo ni Hilkia ma jalam ma dit ku julam mange ma gitimo kugi, man ni jukur dhugola nia giwodh cen kud i hekalu pa Yehova ajeni ceke ma juyiko pi Baal, pi mbegi mi thier,* man pir udul ceke m’i polo. E ewang’ugi woko mi Yeruzalem i podho mi Kidron, man etero vurune i Bethel.  Pieno, enego the tic mi julam mi mungu mi juwirok ma nwang’u jubim mi Yuda giketho kara gibed giduny yiro mi lam i kaka ma malu i adhura mi Yuda man i kabedo m’utieko Yeruzalem. Eriemo bende ju ma gibed giketho yiro mi lam uduny ni Baal, ni ceng’, ni dwi, ni yung’ini* mi zodiak, man ni udul ceke m’i polo.  Ewodho mbegi mi thier cen kud i ot pa Yehova etere nitundo i dhu adhura mi Yeruzalem, i Poga mi Kidron. E ewang’u mbegi mi thierne i Poga mi Kidron keca man eode edoko ni utur, e edhenyo uturne iwi liel mi jucan.  Erwombo bende udi mi jumaco ma timo asara mir hekalu m’ubino i ot pa Yehova man ma tie kaka ma mon gibed gikwoyo iye hema ma jubed juyiko ni hekalu pi woro mbegi mi thier.*  I ng’eye, ewodho julam ceke cen kud i adhura mi Yuda, man ecido kaka ma malu m’ubino kaka ma julam gibed giketho yiro mi lam uduny i iye, niai i Geba nitundo i Ber-ceba. Erwombo bende kaka ma malu mi dhugang’ m’ubino i kamondo mi dhugang’ pa Yocuwa ma jadit mir adhura, ma nwang’ere yor acam ka jubemondo kud i dhugang’ mir adhura.  Julam mi kaka ma malu gibed gitimo ngo i dhu pemlam pa Yehova i Yeruzalem, ento gibed gicamu mukathi ma thobi mbe i iye karacelo kud umego migi. 10  Ecido bende Tofeth ma nwang’ere i Poga pa Wot Hinom,* kara ng’atu moko acel de kud uwang’* wode kadi nyare i mac ni Molek. 11  Ekwero nia riuni ma jubim mi Yuda githiero* ni ceng’ kud umond i ot* pa Yehova kud i ot pa Nathan-melek ma jatic mi kal m’ubino i pond ot; man ewang’u magali pa ceng’ i mac. 12  Ubimo urwombo bende pemlam ma jubim mi Yuda giketho iwi ot, i kusika ma malu pa Ahaz, man pemlam ma Manase uketho i lela ario mi ot pa Yehova. Erungo igi man edhenyo utur migi i Poga mi Kidron. 13  Man ubimo ucido kaka ma malu m’i wang’ Yeruzalem m’ubino yo piny* mi got mi Nyoth,* ma Suleman m’ubimo mir Israel ugam ugiero ni mungu ma dhaku ma Actoreth ma en e gin ma judagu mi Jusidon; ni mungu ma Kemoc ma gin ma judagu mi Moab; man ni mungu ma Milkom ma gin ma judagu mi Juamon. 14  Eng’enyo i kidi mi thier nziki nziki man eng’ondo mbegi mi thier,* man epong’o kakagi ku cogo dhanu. 15  Erwombo bende pemlam mi Bethel, man kaka ma malu ma Yeroboam ma wod Nebat uyiko man m’ugam uketho Israel udubo. I ng’ey m’erwombo pemlam maeno man kaka ma malu, ewang’u kaka ma malu, eodo iye udoko ni utur, man ewang’u mbegi mi thier.* 16  Saa ma Yosiya ulokere man eneno liel ma n’i wi got, eketho jucoko cogo m’i lielnegi man eketho juwang’ugi iwi pemlam pi nicide, calku lembe pa Yehova ma dhanu pa Mungu mandha ugam uewo nia lembe maeni gibitimiri. 17  I ng’eye epenjo kumae: “Ca tie kidi mi liel pa ng’a m’abeneno ca?” E dhanu mir adhura gidwoko ire kumae: “Eca tie liel pa dhanu pa Mungu mandha m’uai i Yuda m’ular uewo pi lembe maeni m’itimo i kum pemlam mi Bethel.” 18  E eyero kumae: “Wuwek eyom. Ng’atu moko kud usend cogone.” Pieno gimulo ngo kum cogone man bende cogo jabila m’uai kud i Samaria. 19  Yosiya unyotho bende udi mi thier ceke mi kaka ma malu mir adhura mi Samaria zoo, ma jubim mir Israel gigiero pi ninyayu ng’eicwiny i Mungu, etimo lembe ma rom m’etimo i Bethel i kum udinegi. 20  Pieno, ethiero julam ceke mi kaka ma malu ma gibino kakeca iwi pemlam, man ewang’u cogo dhanu iwi pemlamnegi. I ng’eye, eloko edok i Yeruzalem. 21  I ng’eye, ubimo ung’olo ni dhanu ceke kumae: “Wutim Kadhukuwijo ni Yehova Mungu mwu calu ma jukiewo i buku maeni mi lembariba.” 22  Nwang’u fodi jutimo ngo kit Kadhukuwijo ma kumeni niai i nindo ma jupoklembe gibed gipoko iye lembe i Israel kadi i nindo ceke mi jubim mir Israel ku jubim mi Yuda. 23  Ento i oro mir apar aborane mi camuker p’Ubimo Yosiya, jutimo Kadhukuwijo maeni ni Yehova i Yeruzalem. 24  Yosiya udaru bende ju ma giweco ku tipo dhanu m’utho, juewlembe, terafim,* ayi gin m’acwiya ma gi gin ma judagu,* man gin ma judagu ceke m’ubino i ng’om mi Yuda man i Yeruzalem. Etimo kumeno pi nipong’o lembe ma jukiewo i buku mi Cik ma Hilkia ma jalam ugam unwang’u i ot pa Yehova. 25  Yor i wang’e jabim moko ubino mbe ma calu en m’ulokere i bang’ Yehova kud adundene ceke, ku ng’eyong’ec* pare ceke, man ku tegone ceke, calku Cik pa Musa ceke; kadi ng’atu moko mbe m’udok uwok i ng’eye ma calu en. 26  Ento asu lak kwinyo pa Yehova m’uopo i kum Yuda pi lembe ceke ma reco ma Manase utimo pi ninyayu ng’eicwiny i iye ukwiyo ngo. 27  Yehova uwacu kumae: “Abikabu Yuda de cen kud i wang’a, tap calu m’akabu ko Israel; man abiwenjo adhura maeni m’ang’iyo, niwacu Yeruzalem, man ot m’awacu pire nia, ‘jubilwong’o nyinga keca.’” 28  Dong kpawa mi kwo pa Yosiya man lembe ceke m’etimo, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mi Yuda. 29  I rundi pa Yosiya, Farao Neko m’ubimo mi Misiri ubino nirombo kud ubimo mir Asiria i dhu kulo Efrath, e Yosia ucidho pi nikiedo kude; ento kinde ma Neko unene, enege i Megido. 30  E jutic pare giyeyo avuje i magali niai i Megido gidok kude i Yeruzalem man giyike i liel pare. I ng’eye, dhanu m’i ng’ombe giting’o Yehoahaz ma wod Yosiya, giwire man gikethe ni ubimo kaka won. 31  Yehoahaz ubino ku oro pier ario wi adek kinde m’edoko ubimo man ecamu ker pi dwi adek i Yeruzalem. Nying’ min ubino Hamutal ma nyaku pa Yeremia mi Libna. 32  Ecaku timo lembe ma rac i wang’ Yehova, calku lembe ceke ma kwaru pare gitimo. 33  Farao Neko ugam utwiye i kol i Ribla i ng’om mir Hamath pi nicere kara kud ebim i Yeruzalem, man eng’olo nia ng’om pare ucul amandi mi mola ma tar talanto* dak acel, ku mola ma kwar talanto acel. 34  M’umedo maeno, Farao Neko uketho wod Yosiya ma Eliakim ni ubimo kaka won ma Yosiya man eloko nyinge nia Yehoiakim; ento eting’o Yehoahaz edok kude i Misiri man ewok etho kuca. 35  Yehoiakim ugam umiyo mola ma tar ku mola ma kwar ni Farao, ento pi niculo mola ma tar ma Farao ukwayune, eng’olo ajok iwi dhanu m’i ng’ombe. Eng’olo wend mola ma tar ku mola ma kwar ma ng’atuman m’i ng’ombe ucikere nimiyo kara ecul ni Farao Neko. 36  Yehoiakim ubino ku oro pier ario wi abic kinde m’edoko ubimo, man ecamu ker pi oro apar acel i Yeruzalem. Nying’ min ubino Zebida ma nyaku pa Pedaya mi Ruma. 37  Emedere nitimo lembe ma rac i wang’ Yehova, calku lembe ceke ma kwaru pare gitimo.

Korolembe mi There

Kunoke “etimo lembariba kendo.”
Nen Thelembe mi wec.
Nen Thelembe mi wec.
Kunoke “udul nyikaluku.”
Nen Thelembe mi wec.
Nen Thelembe mi wec iwi “Gehena.”
I dhu Juebrania: “uketh ukadh kud i mac.”
Kunoke “ot ma jucamu i iye.”
I dhu Juebrania: “gimiyo”
I dhu Juebrania: “acwic.” Niwacu yo piny, kinde ma ng’atini ubeneno yo nyangu.
Niwacu got mir Oliv, akecane thenge ma yo piny yor i thumne ma julwong’o bende nia got mi Kier.
Nen Thelembe mi wec.
Nen Thelembe mi wec.
Kunoke “mungu m’araga mi juruot; ayi gin m’acwiya.”
Copere nia wec mi dhu Juebrania ma jutiyo ko kakeni uyenyo rombo ku wec ma juloko nia “ceth lei,” jutiyo kude pi ninyutho gin ma jubecenjo.
Nen Thelembe mi wec.
Talanto acel ubino kilo 34,2. Nen Thenge ma jumedo B14.