Ubimo mir ario 9:1-37

  • Juwiro Yehu ni ubimo mir Israel (1-13)

  • Yehu unego Yehoram gikud Ahazia (14-29)

  • Junego Yezabel; gwogi ucamu ringe (30-37)

9  Jabila Elica ulwong’o ng’atu acel m’i kind wot jubila man eyero ire kumae: “Twii bongu peri i pieri man gam cupa ma e mi mo nyapio pio, cidh i Ramoth-gilead.  Kinde m’itundo kuca, wok iyeny ka Yehu ma wod Yehocafath ma wod Nimci; wok imond i ot man iting’e kud i kind umego pare, e wumond kude i kusika ma yor i iye.  I ng’eye, ting’ cupa mi mo man ikonj moje i wiye man iyer kumae: ‘Yehova uwacu kumae: “Awiri ni ubimo iwi Israel.”’ I ng’eye yab dhugola man iringi m’umbe galu.”  E jatic pa jabila ugam ucoko woth pi nicidho i Ramoth-gilead.  Kinde m’etundo, nwang’u judongo mir udul askari gibedo keca. E eyero kumae: “Atie ku lemkwenda moko iri, E jadit.” Yehu upenjo kumae: “Ni ng’a m’i kindwa e?” Edwoko kumae: “Iri, E jadit.”  Pieno Yehu uai malu man emondo i ot; jatic maeno ukonjo mo i wi Yehu man eyero ire kumae: “Yehova Mungu mir Israel uwacu kumae: ‘Awiri nibedo ubimo iwi dhanu pa Yehova ma Israel.  Ibinego juruot p’Ahab ma rwoth peri ceke, man abiculo kwor pi rimb jutic para ma jubila man pi rimb jutic pa Yehova ceke ma Yezabel unego.  E juruot p’Ahab ceke gibinyothiri; man abidaru jumaco* ceke m’i ot p’Ahab, uketho i iye dhanu ma jukony migi mbe man ma ng’ic mir Israel.  Man abiketho ot p’Ahab bidoko calu ot pa Yeroboam ma wod Nebat man calu ot pa Baca ma wod Ahiya. 10  Yezabel ke gwogi bicame i theng podho mi Yezreel, man ng’atu moko mbe ma bikunye.’” E egam eyabu dhugola man eringo. 11  Saa ma Yehu udok i bang’ judongo mange mir udul askari p’ubimo, gipenje kumae: “Nyo lembe ceke tie ma beri? Pirang’o abelu maeni ubino i beng’i?” Edwoko igi kumae: “Wung’eyo ng’atuno man kit wec pare de.” 12  Ento giyero kumae: “Eno vupo! Wakweyi, kekor iwa.” E Yehu ukoro igi lembe ma ng’atune uyero, emedo nia ng’atune uyero bende kumae: “Yehova uwacu kumae: ‘Awiri ni ubimo iwi Israel.’” 13  E ng’atuman m’i kindgi uting’o bongu pare pio pio man upedho iwi mangasi kara ewoth i wiye; e gikudho agwara man giwacu kumae: “Yehu udoko ubimo!” 14  I ng’eye, Yehu ma wod Yehocafath ma wod Nimci ucamu gamba i kum Yehoram. Nwang’u Yehoram ku juaskari mir Israel ceke gin’i Ramoth-gilead ma gibecero bang’ Israel kinde ma Hazael m’Ubimo mi Siria ubin utugo lwiny i dhoggi. 15  I ng’eye, ubimo Yehoram udok i Yezreel pi nithiedho rem ma Jusiria ginyayu i kume saa m’ebino kiedo kud Ubimo Hazael mi Siria. Yehu ugam uyero kumae: “Tek wuyiyo* dhu lembe para, kud wuwek ng’atu moko uvuth kud i adhura keni pi nicidwoko lembe maeni i Yezreel.” 16  E Yehu uidho iwi magali pare man ecidho i Yezreel, kum nwang’u Yehoram uvuto kuca ma rem n’i kume, man Ahazia m’Ubimo mi Yuda ucidho pi nicineno Yehoram. 17  Saa ma jakur m’ucungo iwi ot ma wiw i Yezreel uneno udul dhanu pa Yehu ubebino, e wang’ acel eyero kumae: “Abeneno udul dhanu.” Yehoram uyero kumae: “Ting’ askari acel ma ringo ku riuni* man iore nicirombo kugi, man epenjgi kumae: ‘Nyo wubebino ku kwiyocwinyi?’” 18  E askari acel ma ringo ku riuni* ucidho pi nirombo kude man ewacu kumae: “Ubimo uyero kumae: ‘Nyo wubebino ku kwiyocwinyi?’” Ento Yehu udwoko kumae: “In lembe peri tie ang’o ku ‘kwiyocwinyi’? Kadh i ng’eya kwe!” E jakur ugam udwoko kumae: “Jakwendane utundo i bang’gi, ento eloko ngo.” 19  E eoro askari ma ringo ku riuni mange, man kinde m’etundo i bang’gi, eyero kumae: “Ubimo uyero kumae: ‘Nyo wubebino ku kwiyocwinyi?’” Ento Yehu uyero kumae: “In lembe peri tie ang’o ku ‘kwiyocwinyi’? Kadh i ng’eya kwe!” 20  E jakur udwoko kumae: “Jakwendane utundo i bang’gi, ento eloko ngo, man ng’atu m’ubetelo wigi uberingo calu Yehu ma nyakwar* Nimci, kum ebed eringo calu abelu.” 21  Yehoram uyero kumae: “Wutwii magali para!” E jutwiyo magali pare mi lwiny man Yehoram m’Ubimo mir Israel gikud Ahazia m’Ubimo mi Yuda giwok ma ng’atuman uidho iwi magali pare mi lwiny pi nicirombo ku Yehu. Giwok girombo kude i theng podho pa Naboth ma Jayezreel. 22  Saa ma Yehoram uneno Yehu, e ndhu ndhu epenjo kumae: “Yehu, nyo ibebino ku kwiyocwinyi?” Ento edwoko kumae: “Kwiyocwiny ma nenedi ma romo bedo nuti ka fodi asara pa meru ma Yezabel utie man lembajoga pare upong’ asu?” 23  E Yehoram uloko wi magali pare pi niringo, man ewacu ni Ahazia kumae: “Wadaru rombo mwa aromba, Ahazia!” 24  Yehu ugam uting’o athero pare i cinge man ekilo Yehoram i die ng’eye, e nying athero ukadhu plu kud i adundene man erwombere i magali pare mi lwiny. 25  I ng’eye, Yehu uyero ni Bidkar ma jego pare kumae: “Ting’e man ibaye i podho pa Naboth ma Jayezreel. Poy nia wabino ringo karacelo* wakudi i ng’ey Ahab ma won kinde ma Yehova uyero lembe ma e pir Ahab: 26  ‘An a Yehova ayero kumae: “Andha calu m’aneno rimb Naboth man rimb wote nyaworo, abiculo kwor iri de i theng podho maeni,” Yehova wacu.’ Pieno ting’e ibaye i theng podhone calu ma Yehova uwacu.” 27  Saa ma Ahazia m’Ubimo mi Yuda uneno lembe m’ubetimere, eringo kud i gengi m’i ng’et podho ma dit.* (I ng’eye Yehu uriemo toke man ewacu kumae: “Wunege bende!” E ginyayu ret i kume i magali pare kinde m’ebeidho i Gur ma ni ceng’ini ku Ibleam. Ento emedere niringo nitundo i Megido man etho kuca. 28  E jutic pare giyeye i magali gitere i Yeruzalem, man gikunye i kabuli pare karacelo ku kwaru pare i Adhura pa Daudi. 29  Ahazia udoko ubimo mi Yuda i oro mir apar acende mi camuker pa Yehoram ma wod Ahab.) 30  Kinde ma Yehu utundo i Yezreel, Yezabel uwinjo lembene. Pieno ewiro wang’e ku jam ruko wang’ ma col,* eyiko bende yuk wiye ma leng’, man ebino neno lembe m’ubekadhu piny ku wang’ madhirisa. 31  Saa ma Yehu ubemondo i dhugang’, Yezabel uwacu kumae: “Nyo lembe uwotho ma ber ni Zimri m’unego rwoth pare?” 32  Yehu ugam ung’ayu wang’e eneno wang’ madhirisa man ewacu kumae: “Ng’a ma n’i thenge para? Ng’a?” E ndhu ndhu judongo ario kunoke adek mi kal gineno yo piny i bang’e. 33  E Yehu uyero kumae: “Wubole piny!” Pieno gibole piny, man rimbe moko ukirere i kor ot man i kum riuni,* e Yehu ukadhu kud i wiye ku riuni pare. 34  I ng’eye, emondo i ot ecamu man emadhu. E eyero kumae: “Ka copere, wuting’ dhaku maeni ma kwong’ n’i wiye man wuyike, kum e nyar ubimo.” 35  Ento saa ma gicidho pi niyike, ginwang’u kende kende upoko wiye, tiende, man cinge. 36  Kinde ma giloko man gikoro lembene ni Yehu, ewacu kumae: “Eno upong’o lembe ma Yehova uyero nikadhu kud i bang’ jatic pare Eliya ma Jaticbi, m’eyero nia, ‘gwogi bicamu Yezabel i theng podho mi Yezreel. 37  Man avuj Yezabel bidoko calu uweyo i podho m’i theng ng’om mi Yezreel, kara kud juyer kumae: “Eni tie Yezabel.”’”

Korolembe mi There

I dhu Juebrania: “ng’atu moko ci ma layu i kor gang’.” Etie wec mi dhu Juebrania mir acenje ma jutiyo ko pi ninyutho jumaco.
Kunoke “ng’eyong’ec mwu uyiyo.”
Kunoke “kana mi lwiny.”
Kunoke “kana mi lwiny.”
I dhu Juebrania: “wod.”
I dhu Juebrania: “kinde ma wabino ringo ku magali ma riuni ario ario ubepeyo.”
I dhu Juebrania: “ot mi podho.”
Kunoke “jam rienyo wang’.”
Kunoke “kana mi lwiny.”