Ai 12:1-51

  • Caku the Kadhukuwijo (1-28)

    • Kwayu juwir rimo i kum ng’et dhugola (7)

  • Goco mir 10: junego kayu (29-32)

  • Woth utuk (33-42)

  • Telowic pi timo Kadhukuwijo (43-51)

12  Yehova ugam uyero ni Musa gikud Arun i ng’om mi Misiri kumae:  “Dwi maeni bibedo iwu ni acaki mi dwi. Ebibedo iwu ni dwi ma kwong’a mi oro.  Wuyer ni cokiri mir Israel ceke kumae: ‘I nindo mir apaje mi dwijuni, ng’atuman ucikere nigamu urombo acel pi juruot* pare, urombo acel kubang’ ot.  Ento tek juruotne gi nyanok mandha ma giromo daru ngo urombone, gipoke i kindgi ku judhugola migi* ma ceng’ini i ot migi nimakere ku wend dhanu. Kinde ma wubetimo kwan, wunen kadhiri ma ng’atuman bicamu.  Urombone ucikere nibedo nyog urombo mi oro acel man ma mulima mbe i kume. Wucopo ng’iyo i kind nyithi rombe kunoke i kind nyithi diegi.  Wucikuru nigwoke nitundo i nindo mir apar ang’wende mi dwi maeni, e juruotman mi cokiri mir Israel bithume saa ma piny ubegamere.*  Gicikiri nigamu kum rimbe moko man niwire i kum ng’et dhugola ario man i kum riu mi wi dhugola udi ma gibicame i iye.  “‘Gicikiri nicamu ring’one diewor maeca. Gibivule iwi mac man gibicame ku mukathi ma thobi mbe i iye man kud uboko ma kec.  Kud wucam kume moko ci ma numu kadi ma jutedo ku pii, ento wuvule avula iwi mac, wiye karacelo ku tiende man cindi iye bende. 10  Kud wugwok kume moko nitundo kugweno, ento donge ma bidong’ nitundo kugweno, wucikuru niwang’u ku mac. 11  Man wucikuru nicame ma pierwu ubedo atwiya, ma wara ni tiendwu man m’uluth mwu n’i cingwu; man wucame pio pio. En e Kadhukuwijo pa Yehova. 12  Kum abikadhu i die ng’om mi Misiri i diewor maeca, man abigoyo kayu ceke m’i ng’om mi Misiri, niai i kum dhanu nitundo i kum lei; man abikelo pokolembe iwi mungu ceke mi Misiri. An a Yehova. 13  Rimo bibedo ni giranyutha mwu i kum udi ma wun’i iye; kinde m’abineno rimone, abikadhu kud i wiwu man gocone bibino ngo i wiwu pi ninyothowu, kinde m’abigoyo ng’om mi Misiri. 14  “‘Nindo maeno bibedo iwu ni poy, man wucikuru nitimo foc ni Yehova i nindone i kind dhanu m’utuk mwu zoo. Wucikuru nikwiro nindone kum en e cik ma nja. 15  Wubicamu mukathi ma thobi mbe i iye pi nindo abiro. Eyo, i nindo ma kwong’a wucikuru nikabu thobi cen kud i udi mwu, pilembe ng’atu moko ci ma bicamu piny ma thobi n’i iye niai i nindo ma kwong’a nitundo i nindo mir abiro, jucikiri nikabu* ng’atu* maeno cen kud i Israel. 16  I nindo ma kwong’a, wubitimo coko ma leng’ man i nindo mir abiro de wubitimo coko mange ma leng’. Tic moko mbe ma jubitimo i kind nindo maeno. Kende kende gin ma ng’atini utie ku yeny mi camu, re ma wuromo tedo. 17  “‘Wucikuru nitimo Foc mi mukathi ma thobi mbe i iye, kum tap i ceng’ maeno re m’abiwodho udul dhanu mwu kud i ng’om mi Misiri. Man wucikuru nikwiro ceng’ maeno i kind dhanu m’utuk mwu zoo kum etie cik ma nja. 18  Niai i nindo apar ang’wen mi dwi ma kwong’a ku dhug uthieno, wucikuru nicamu mukathi ma thobi mbe i iye nitundo i nindo pier ario wi acel mi dwije ku dhug uthieno. 19  Kud junwang’ thobi i udi mwu pi ceng’ abiro, pilembe ng’atu moko ci ma bicamu piny ma thobi n’i iye, nik’ebed umondo kadi anyoli mi ng’ombe, jucikiri nikabu* ng’atu* maeno cen kud i cokiri mir Israel. 20  Kud wucam piny moko ci ma thobi n’i iye, i pacu mwu ceke wucikuru nicamu mukathi ma thobi mbe i iye.’” 21  E wang’ acel Musa ulwong’o judongo ceke mir Israel man ewacu igi kumae: “Wucidh wung’ii nyithi leya,* ng’atuman pi juruot pare man wuthumgi ni lam mi Kadhukuwijo. 22  I ng’eye, wucikuru niroyo uwij hizop* i rimo ma n’i sani man wuwir rimone i kum riu mi wi dhugola man i kum ng’et dhugola ario; ng’atu moko mbe m’i kindwu m’ucikere niwok kud i dhugola mi ot pare nitundo kugweno. 23  E kinde ma Yehova bikadhu pi nigoyo Jumisiri man ebineno rimo ma n’i kum riu mi wi dhugola man i kum ng’et dhugola ario, Yehova bikadhu andha kud iwi dhugolane man ebiyiyo ngo goco mi tho* umond i udi mwu. 24  “Wucikuru nitimo lembe maeno, kum etie cik ma nja iwu man ni wotwu. 25  Man kinde ma wubimondo i ng’om ma Yehova bimiyo iwu tap calu m’eyero, ukwayu wubed wutim seremoni maeno. 26  Man kinde ma wotwu bipenjowu nia, ‘seremoni maeni thelembene ang’o?’ 27  Wucikuru nidwoko kumae: ‘Etie lam mi Kadhukuwijo ni Yehova, m’ukadhu kud iwi udul mi Juisrael i Misiri kinde m’egoyo Jumisiri, ento eweko udi mwa.’” E dhanu ukulo korgi piny man gipodho arieba wang’gi. 28  Pieno Juisrael gicidho man gitimo tap calu ma Yehova ung’olo ni Musa gikud Arun. Gitimo tap kumeca. 29  E ku diewor ma ling’, Yehova ugoyo kayu ceke m’i ng’om mi Misiri, niai i kum kayu pa Farao m’ujany iwi komker pare, nitundo i kum kayu pa ng’eca ma n’i kol* man kayu mi leya ceke. 30  Farao uai malu ku diewor maeca, karacelo ku jutic pare ceke man Jumisiri mange ceke, e wak ma dit ubino i kind Jumisiri, pilembe ot acel de mbe ma dhanu tho ngo i iye. 31  E wang’ acel elwong’o Musa gikud Arun ku diewor maeca man ewacu igi kumae: “Wuai, wuwok cen kud i kind dhanu para, wun ku Juisrael mange ceke, wucidh wutim ni Yehova, tap calu ma wuyero. 32  Wucok bende udul rombe kud udul dhieng’ mwu man wucidhi calu ma wuyero. Re wumii ira bende mugisa.” 33  Man Jumisiri gicaku rero dhanune nia giai pio kud i ng’ombe, ma gibewacu kumae: “Pilembe wan ceke dong’ watie ve avu!” 34  Pieno dhanune giting’o kwen migi ma ginyobo ma nwang’u fodi giketho ngo thobi i iye, karacelo ku jam mieno kwen migi, giboye i bongu migi man gikethe iwi gokgi. 35  Juisrael gitimo gin ma Musa uyero igi man gikwayu Jumisiri umii igi piny mi mola ma tar ku mi mola ma kwar man bende bongu. 36  Yehova uketho dhanune ginwang’u bero i wang’ Jumisiri. Pieno gimiyo piny ma Juisrael gikwayu man giyaku Jumisiri. 37  E Juisrael gitugo woth kud i Ramses gicidho i Sukoth; gibino jumaco ma romo elufu dak abusiel (600 000) m’ubewotho ku tiendgi, m’umbe nikwanu awiya. 38  Man udul dhanu ma lee m’ujebiri* de ucidho karacelo kugi, man bende udul rombe, kud udul dhieng’, udul lim ma wende lee dit. 39  Gigam giting’o kwen ma ginyobo ma giai ko i Misiri man gicaku tede ni mukathi ma ngulu ngulu ma thobi mbe i iye, pilembe juriemogi rek kud i Misiri ma nwang’u fodi giyiko ngo igi cam ma gibicamu i yo. 40  Nwang’u bedo mi Juisrael ma gibedo ko i Misiri ubino oro dak ang’wen ku pier adek. 41  I ajiki mi oro dak ang’wen ku pier adek eno, tap i ceng’ maeca, udul dhanu pa Yehova ceke giwok kud i ng’om mi Misiri. 42  Etie diewor ma gibibepoy ko pi wodh ma Yehova uwodho kogi kud i ng’om mi Misiri. Diewor maeni bibedo diewor ma dhanu mir Israel ceke gibibepoy pire pi niyungo Yehova i kind dhanu m’utuk migi zoo. 43  I ng’eye, Yehova uwacu ni Musa gikud Arun kumae: “Maeni en e cik mi Kadhukuwijo: umondo moko mbe ma bicame. 44  Ento tek ng’atu moko tie ku ng’eca m’eng’iewo ku sente, icikiri nitimo yaa i kume. I ng’ey maeno kan ecopo came. 45  Jawirok man jatic ma juculo acula copo camu ngo kume moko. 46  Jucikiri nicame i ot acel. Kud wuwok ku kum ring’one nyanok de woko, man kud wutur cogone kadok acel de. 47  Cokiri ceke mir Israel ucikiri nitimo focne. 48  Tek umondo moko ma bedo i beng’i ubemito etim Kadhukuwijo ni Yehova, dhanu ma co pare ceke jucikiri nitimo yaa i kumgi. E i ng’eye ecopo coro ceng’ini pi nitimo Kadhukuwijo, man ebidoko calu anyoli mi ng’ombe. Ento nico ma jutimo ngo yaa i kume copo camu ngo kume moko. 49  Cik ma rom eno jubitiyo ko pir anyoli man pir umondo ma bedo i kindwu.” 50  Pieno Juisrael ceke gitimo lembe ma Yehova ung’olo ni Musa gikud Arun kubang’e kubang’e. Gitimo tap kumeca. 51  E tap i ceng’ maeca, Yehova uwodho Juisrael karacelo kud udul migi kud i ng’om mi Misiri.

Korolembe mi There

I dhu Juebrania: “ot pa wego.”
I dhu Juebrania: “en ku jadhugola pare.”
I dhu Juebrania: “i kind dhug uthieno ario.”
Kunoke “ninego.”
Kunoke “ng’eyong’ec.”
Kunoke “ninego.”
Kunoke “ng’eyong’ec.”
Niwacu nyithi rombe kunoke nyithi diegi.
Nen Thelembe mi wec.
I dhu Juebrania: “janyoth.”
I dhu Juebrania: “odivur.”
Niwacu udul dhanu m’ujebiri ma gi Juisrael ungo, m’uketho i iye bende Jumisiri.