Ai 32:1-35

  • Dhanu uworo nyathi dhiang’ mi mola ma kwar (1-35)

    • Musa uwinjo jubewero wer ma tung’ (17, 18)

    • Musa ung’enyo bankidi mi cik (19)

    • Julawi ugwoko bedoleng’ migi ni Yehova (26-29)

32  I saa ma rom eno, dhanu uneno nia Musa ubegalu niloro ku wi got. Pieno gicokiri i ng’et Arun man giwacu kumae: “Ai malu, yik iwa mungu ma bitelo yo i wang’wa, kum wang’eyo ngo gin m’uwok i kum Musa maeni, ma ng’atu m’uwodhowa kud i ng’om mi Misiri.”  Pieno Arun uyero igi kumae: “Wuwodh lengethu mi mola ma kwar m’i ith mon mwu, m’i ith wotwu, m’i ith nyigwu man wukelgi i bang’a.”  E dhanu ceke ucaku wodho lengethu mi mola ma kwar ma n’i ithgi man gikelogi i bang’ Arun.  Egamu mola ma kwarne kud i bang’gi, eyike ku jampayu piny ewodho ko ayi* nyathi dhiang’. E gicaku wacu kumae: “Mungu peri ni eni, E Israel, m’uwodhi kud i ng’om mi Misiri.”  Saa m’Arun uneno kumeno, egiero pemlam i wang’e. I ng’eye, Arun ukok kumae: “Urwo tie foc ni Yehova.”  Pieno, urwonde giai pir kugweno man gicaku thiero lam m’awang’a man nikelo lam mi kwiyocwiny. I ng’ey maeno dhanu ubedo piny pi nicamu man nimadhu. I ng’eye giai malu pi nimiel.  Yehova ugam uwacu ni Musa kumae: “Cidhi, lor piny, pilembe dhanu peri m’iwodho kud i ng’om mi Misiri gidaru badhiri.  Gilokiri pio kud i yo m’ang’olo igi nia giwoth i iye. Giyiko igi ayi* nyathi dhiang’ man gibewotho kulo korgi piny ire man gibethiero ire lam, ma gibewacu kumae: ‘Mungu peri ni eni, E Israel, m’uwodhi kud i ng’om mi Misiri.’”  Yehova uwacu bende ni Musa kumae: “Aneno nia dhanu maeni gitie dhanu ma juthwon.* 10  Dong’ kawoni weka, man abijigo wigi i ng’eicwiny para m’uopo, man wek aketh idok thek ma dit kakagi.” 11  E Musa upaku dhoge ni Yehova Mungu pare man ewacu kumae: “E Yehova, pirang’o kwinyo peri ubeopo i kum dhanu peri i ng’ey wodhogi kud i ng’om mi Misiri ku tego ma dit man ku cing’ ma teki? 12  Kum Jumisiri gibiwacu nia, ‘ebino ku paru ma rac kinde m’ewodhogi. Emito eneggi i kind gudi man ejig wigi kud iwi ng’omi? Dong’ lokiri kud i kwinyo peri m’uopo, man ilok paru peri* iwi yub m’imaku mi kelo lembe ma rac maeni iwi dhanu peri. 13  Poy pir Abraham, Isak, man Israel ma gi jutic peri, m’ikwong’o igi ku nyingi giri iwacu kumae: ‘Abiketho kodhi mwu binyay calu nyikaluku m’i kor polo, man abimiyo ng’om maeni ceke m’ang’olo pire ni nyikwaywu, kara gigame ni aba mi nja.’” 14  Pieno, Yehova uloko paru pare* pi lembe ma rac ma nwang’u eyero ebikelo iwi dhanu pare. 15  I ng’eye, Musa ulokere man eloro kud iwi got ku bankidi ario mi Lembatuca i cinge. Bankidine jugoro wigi i ng’ete ario zoo; jugoro wigi yor i wang’e ku yor i ng’eye. 16  Bankidine Mungu uyiko en gire, man gorne ubino gor pa Mungu m’eng’iko iwi bankidinegi. 17  Kinde ma Yocuwa ucaku winjo woy mi dhanu nikum kok migi, eyero ni Musa kumae: “Ba dwal mi lwiny ubewinjere i kagonjo.” 18  Ento Musa uyero kumae: “Etie ngo dwand wer mir aloci,man etie de ngo nduru mi ju ma juvoyo;abewinjo dwand wer mir ayi mange.” 19  Kinde ma Musa uwok ceng’ini ku kagonjo, man eneno nyathi dhiang’ ku miel m’ubemielere, ng’eicwiny pare ugam uopo, e ebolo bankidi kud i cinge man eng’enyogi i the got. 20  Egam eting’o nyathi dhiang’ ma giyiko, ewang’e ku mac man erege edoko ni mogo; i ng’eye edhenyo mogone i pii man eketho Juisrael gimadhe. 21  Musa ugam upenjo Arun kumae: “Dhanu maeni gitimo iri ang’o m’uketho ikelo tho dubo ma dit kumeni i wigi?” 22  Arun udwoko kumae: “Ng’eicwiny kud umeki, rwoth para. Ing’eyo ma ber nia dhanu maeni wigi zoo n’i kum timo lembe ma rac. 23  E giyero ira kumae: ‘Yik iwa mungu ma bitelo yo i wang’wa, kum wang’eyo ngo gin m’uwok i kum Musa maeni, ma ng’atu m’uwodhowa kud i ng’om mi Misiri.’ 24  Agam ayero igi kumae: ‘Ng’atu moko ci ma tek utie ku mola ma kwar dong’ ewodhe emiye i bang’a.’ I ng’eye abole i mac, e ewodho nyathi dhiang’ maeni.” 25  Musa uneno nia dhanune giceriri ngo pilembe Arun ucerogi ngo, uketho gicidiri i wang’ judegi migi. 26  I ng’eye, Musa ucidh ucungo i dhu kagonjo man eyero kumae: “Ng’a ma n’i thenge pa Yehova? Ebin i bang’a!” E Julawi ceke gicokiri i ng’ete. 27  Egam eyero igi kumae: “Yehova Mungu mir Israel uwacu kumae: ‘Ng’atuman m’i kindwu ucikere niting’o palamularu pare man ekadh i kind kagonjo ceke kubang’ dhugola, eneg umin, jadhugola pare, man jawodhe ma ceng’ini.’” 28  Julawi gitimo lembe ma Musa uyero. E cing’ nica, junego jumaco ma romo elufu adek (3 000). 29  I ng’eye, Musa uyero kumae: “Wukoyuru ang’et* ni Yehova tin, kum ng’atuman m’i kindwu ucidho i kum wode ma dhe man i kum umin ma buu; tin ebimiyo iwu mugisa.” 30  Urwondene ci, Musa uyero ni dhanu kumae: “Wutimo dubo ma dit mandha, man kawoni abiidho i bang’ Yehova pi nineno ka nyo aromo umo wi dubo mwu.” 31  Pieno, Musa uloko i bang’ Yehova man ewacu kumae: “Dhanu maeni gitimo dubo ma dit andha ba! Giyiko igi mungu mi mola ma kwar! 32  Ento tek imito, wek dubo migi; tek ungo ke, timba dong’ wey nyinga cen kud i kithabu peri m’ikiewo.” 33  Ento Yehova uyero ni Musa kumae: “Ng’atu m’udubo ira re m’abiweyo nyinge kud i kithabu para. 34  Dong’ kawoni cidhi, tel wi dhanu nitundo i kabedo m’ayero pire iri. Nen! malaika para bitelo yo i weng’i, man i nindo m’abikelo iye pokolembe, abimiyo matira igi pi dubo migi.” 35  I ng’eye, Yehova ucaku goyo dhanu pilembe giyiko nyathi dhiang’, nyathi dhiang’ m’Arun ugam uyiko.

Korolembe mi There

Kunoke “ayi gin m’acwiya m’atwaga.”
Kunoke “ayi gin m’acwiya m’atwaga.”
I dhu Juebrania: “ma ng’utgi tek.”
Kunoke “man can unegi.”
Kunoke “can unege.”
I dhu Juebrania: “wupong’ cingwu.”