Jupoklembe 3:1-31

  • Yehova umulo i Juisrael (1-6)

  • Othniel, japoklembe ma kwong’a (7-11)

  • Ehud ma japoklembe unego ubimo Eglon m’ucwey lee (12-30)

  • Japoklembe Camgar (31)

3  Maeni gi thek ma Yehova uweko gidong’ asu kara gimul i Juisrael ceke ma ging’eyo ngo pi lwiny moko acel de mi Kanan  (lembe maeni utimere kara dhanu m’utuk m’ulubo mir Israel ging’ey nia lwiny utie ang’o, gi ju ma nwang’u gilar ging’eyo ngo lembe ma kumeno i wang’e):  Rwodhi abic mi Jufilisti, ku Jukanan ceke, Jusidon, man Juhivi ma gikwo iwi Got Lebanon, niai i kum Got Baal-hermon nitundo bor i kum Lebo-hamath.*  Juweko thek maeno kara nikumgi jumul i Israel pi ning’eyo ka nyo gibiworo cik ma Yehova umiyo ni weggi nikadhu kud i bang’ Musa.  Pieno Juisrael gikwo i kind Jukanan, Juhithi, Juamor, Juperizi, Juhivi, man Juyebusi.  Juisrael gibed gigamu anyira migi ni mon, man gibed gimiyo awiya migi ma nyir ni wotgi, e gicaku timo ni mungu migi.  E Juisrael gitimo gin ma rac i wang’ Yehova, man giwil i kum Yehova Mungu migi, gitimo ni Baal man ni mbegi mi thier.*  Pieno ng’eicwiny pa Yehova uopo i kum Israel man elworogi i cing’ Kucan-ricathaim m’ubimo mi Mezopothamia.* Juisrael gitimo ni Kucan-ricathaim pi oro abora.  I ng’eye, kinde ma Juisrael gikwayu Yehova ukonygi, Yehova umiyo jalar pi nibodhogi; en e Othniel ma wod Kenaz m’umin Kaleb ma nyanok. 10  Tipo pa Yehova ubino i wiye, e edoko japoklembe mir Israel. Kinde m’ecidho i lwiny, Yehova umiyo Kucan-ricathaim m’ubimo mi Mezopothamia* i cinge man evoyo Kucan-ricathaim. 11  I ng’ey maeno, ng’om uyom* pi oro pier ang’wen. E Othniel ma wod Kenaz ugam utho. 12  Juisrael gicaku timo kendo gin ma rac i wang’ Yehova. Pieno Yehova uweko Eglon m’ubimo mi Moab uvoyo Israel, pilembe gitimo gin ma rac i wang’ Yehova. 13  M’umedo maeno, ecoro Juamon ku Juamalek i kumgi. Gitugo lwiny i dhu Israel man gimaku adhura mi ngasi. 14  Juisrael gitimo ni Eglon m’ubimo mi Moab pi oro apar abora. 15  I ng’eye Juisrael gikwayu Yehova ukonygi, e Yehova umiyo igi jalar; en e Ehud ma wod Gera mi suru pa Benjamin ma cinge tie acam. Nindo moko i ng’eye, Juisrael giore eter ajok ni Eglon m’ubimo mi Moab. 16  Nwang’u Ehud uthiedho ire palamularu ma lake kun ku kun, ma borne bot acel,* man eroye i the bongu pare i dire ma yor acwic. 17  E ecidh emiyo ajokne ni Eglon m’ubimo mi Moab. Nwang’u Eglon ucwey lee mandha. 18  Kinde m’Ehud udaru nimiyo ajok, gigam giloko ku dhanu m’uyeyo ajokne. 19  Ento saa ma gitundo i kum ayi gin m’ang’ika* mi Gilgal, elund eloko ku ng’eye man ecidh eyero kumae: “E ubimo, atie ku rwonglembe mir amung’ iri!” Ubimo ugam uyero kumae: “Wuling’!” E jutic pare ceke giweke. 20  Pieno Ehud ubino i bang’e nwang’u ebedo kende i kusika pare ma yo malu ma iye ng’ic. E Ehud uyero kumae: “Atie ku rwonglembe ma Mungu uoro iri.” E eai malu kud iwi komker* pare. 21  Ehud ugam uwodho palamularu ma n’i dire ma yor acwic ku cinge ma yor acam, e edhuye i Eglon. 22  Lak palane ku there ceke umondo truk i iye, man miyo uciko wi palane, kum Ehud uwodho ngo palamularune kud i iye; e ceth uwok kud i iye. 23  Ehud uwok kud i wang’ ot,* eciko dhugola ceke mi kusika ma yo malu man etielogi i ng’eye. 24  I ng’ey m’ecidho, jutic giloko man gineno nia dhugola ceke mi kusika ma yo malu ubedo atwiya. Pieno giyero kumae: “Eni ebekonyere* i kusika ma ng’ic ma yor i iye.” 25  Gikuro kpe nitundo wigi lal, ento kinde ma gineno nia asu ebeyabu ngo dhugola mi kusika ma yo malu, giting’o nyamufutha man giyabu dhugolanegi, e gineno rwoth migi upodho i die ng’om, ma dong’ etho! 26  Kinde ma fodi gibenyamiri, Ehud uringo, ekadhu kud i kaka mir ayi gin m’ang’ika* man etundo museme i Seira. 27  Saa m’etundo, ekudho agwara i ng’om gudi pa Efraim; e Juisrael giloro piny kud i ng’om gudi, en ke ebino telo wigi. 28  I ng’eye eyero igi kumae: “Wulub toka, kum Yehova udaru miyo judegi mwu ma Jumoab i cingwu.” E gilubo toke man gimaku kulo Yordan kaka m’emwomere i iye pi nicero dhu Jumoab kara kud gikadhi, man giweko ngo ng’atu moko acel de ukadhi. 29  I saa maeno, ginego Jumoab ma romo elufu apar (10 000), gin ceke gi jumaco ma tek man ma cwinygi de tek; kadok acel de mbe m’uboth. 30  Niai i ceng’ maeca, Jumoab gibedo i the loc mir Israel, e ng’om ugam uyom* pi oro pier abora. 31  I ng’ey Ehud ke ubino Camgar ma wod Anath, m’unego Jufilisti dak abusiel kud uluth ma lake ju cuma* ma juleko ko dhiang’; en de egam ebodho Israel.

Korolembe mi There

Kunoke “Kamondo mir Hamath.”
Nen Thelembe mi wec.
I dhu Juebrania: “Aram-naharaim.”
I dhu Juebrania: “Aram.”
Kunoke “ukwiyo.”
Copere nia etie bot m’adundo ma romo santimetre 38. Nen Thenge ma jumedo B14.
Kunoke nyo “ka ma jugoyo iye kidi.”
Kunoke “kabedo.”
Kunoke nyo “kaka ma yamu mondo kud i iye.”
I dhu Juebrania: “ebeumo tiende.”
Kunoke nyo “ka ma jugoyo iye kidi.”
Kunoke “ukwiyo.”
Kunoke “kenge.”