Jupoklembe 9:1-57

  • Abimelek udoko ubimo i Cekem (1-6)

  • Lembabola pa Yotham (7-21)

  • Bimobim ma rac p’Abimelek (22-33)

  • Abimelek ukiedo i kum Cekem (34-49)

  • Dhaku moko unyayu ret i kum Abimelek; e etho (50-57)

9  I ng’ey nindo moko, Abimelek ma wod Yerubaal ucidho i bang’ nero pare i Cekem, ewok ewacu igi man ni juruot pa kwarumire* ceke kumae:  “Akwayuwu, wukepenj jutela* ceke mi Cekem kumae: ‘Ang’o ma copo bedo ber iwu, nyo wot Yerubaal pier abiro ceke gibim i wiwu kunoke ng’atu acel kende re m’ubim i wiwu? Man wupoy nia an atie cogowu man ring’ kumwu* ma buu.’”  E nero pare gicidh gikoro lembe m’ekwayune ni jutela ceke mi Cekem, man ging’iyo* nilubo tok Abimelek, kum giwacu kumae: “En e umegwa ma buu.”  E gimiyo ire sente mi tongolo mi mola ma tar pier abiro m’uai kud i hekalu* pa Baal-berith, man ku sentene Abimelek upangu dhanu ma gikoso gin ma gitim man ma wigi tek kara giwoth kude.  I ng’eye ecidho i ot pa won i Ofra man enego umego pare, niwacu wot Yerubaal, dhanu pier abiro iwi kidi acel. Yotham ma wod Yerubaal ma cogo kende m’uboth, pilembe egam epondo.  E jutela ceke mi Cekem man dhanu ceke mi Beth-milo gicokiri karacelo man giketho Abimelek ni ubimo ceng’ini ku yen ma dit ma n’i ng’et mbegi m’ubino i Cekem.  Kinde ma judwoko lembene ni Yotham, e wang’ acel ecidh ecungo i die wi got Gerizim man ekok igi ku dwande ma tek kumae: “Wuwinja, wu jutela mi Cekem, e Mungu de biwinjowu.  “Nindo moko yen gicokiri karacelo pi niwiro ubimo kara ubim wigi. E giyero ni yend oliv kumae: ‘Bim wiwa.’  Ento yend oliv uwacu igi kumae: ‘Nyo ukwayu awek moja* ma jutiyo ko pi nimiyo dwong’ ni Mungu man ni dhanu, man acidh ayengara iwi yen mange?’ 10  I ng’eye, yen giyero ni yend ulam kumae: ‘Bin ibim wiwa.’ 11  Ento yend ulam udwoko igi kumae: ‘Nyo ukwayu awek mido para man nyinga ma beco, man acidh ayengara iwi yen mange?’ 12  I ng’ey maeno, yen giyero ni yend ulok kumae: ‘Bin ibim wiwa.’ 13  Yend ulok ulund udwoko igi kumae: ‘Nyo umaku awek pigulok para ma nyasa* ma nyayu mutoro i Mungu man i dhanu, man acidh ayengara iwi yen mange?’ 14  Tokcenne, yen mange ceke giyero ni yend ukudho kumae: ‘Bin ibim wiwa.’ 15  E yend ukudho uwacu ni yen kumae: ‘Tek andha wubemito wuwira kara abed ubimo i wiwu, wubin wupond i the tipona. Ento kan ungo, dong’ mac uai kud i kind ukudho man uwang’ tido mi Lebanon cen.’ 16  “Dong’ wukepar, nyo wutimo lemandha man m’uromo ku yung kinde ma wuketho Abimelek ni ubimo, man nyo wunyutho bero ni Yerubaal ku juruot pare, man wutimo ire lembe m’uromo kude? 17  Kinde ma vwa ukiedo piwu, eketho kwo* pare i ariti pi nibodhowu kud i cing’ Jumidian. 18  Ento tin wulokuru i kum juruot pa vwa man wunego wote, dhanu pier abiro iwi kidi acel. E wuketho Abimelek ma wod dhaku pare ma ng’eca ni ubimo iwi jutela mi Cekem, ndhu nia pilembe etie umegwu. 19  Dong’ tekene wubetimo lemandha man m’uromo ku yung ni Yerubaal ku juruot pare tin eni, anyong’a negwu i kum Abimelek man en de anyong’a nege i kumwu. 20  Ento kan ungo, wek mac uwok kud i Abimelek man uwang’ jutela mi Cekem ku Beth-milo, man wek mac uwok kud i jutela mi Cekem ku Beth-milo man uwang’ Abimelek.” 21  E Yotham uringo ucidh upondo i Ber, man ekwo kuca pilembe ebino lworo umin m’Abimelek. 22  Abimelek ucamu ker* iwi Israel pi oro adek. 23  I ng’eye, Mungu uweko kwor* unyol* i kind Abimelek ku jutela mi Cekem, e gijai ni Abimelek. 24  Lembe maeno utimere pi niculo kwor pi nek ma rac ma junego ko wot Yerubaal pier abiro, kara rimbgi ubed iwi umeggi m’Abimelek pilembe enegogi, man iwi jutela mi Cekem pilembe gikonyo Abimelek ninego umego pare. 25  E jutela mi Cekem gioro dhanu ucidh ukanu libo ni Abimelek iwi gudi, man gibed giyaku dhanu ceke m’ubekadhu kud i yo kaka ma gin’i iye. Jugam judwoko lembene ni Abimelek. 26  I ng’eye, Gaal ma wod Ebed karacelo kud umego pare gikadhu loka i Cekem man jutela mi Cekem giwok giketho genogen migi i wiye. 27  Gicidho i podho man gipono nying ulok mi podho mir ulok migi, gibiye man gitimo foc,* i ng’eye gicidho i ot pa mungu migi; gicamu, gimadhu, man gilamu Abimelek. 28  Man Gaal ma wod Ebed uwacu kumae: “Abimelek tie ng’a man Cekem* tie ng’a ma nia watim ire e? Nyo etie ngo wod Yerubaal, man Zebul ke tie ngo jaor pare? Wun wutim ni dhanu pa Hamor ma won Cekem! Ento wan watim ire pirang’o? 29  Ka nwang’u ndhu dhanu maeni gin’i the tela para, nwang’u ang’ielo Abimelek.” E eyero ni Abimelek kumae: “Med wend juaskari peri man wubin wukied i dhoga.” 30  Kinde ma Zebul ma jadit ma wijo mir adhura uwinjo wec pa Gaal ma wod Ebed, kwinyo uopo i iye. 31  E eoro jukwenda i amung’* ucidh uyer ni Abimelek kumae: “Nen! Gaal ma wod Ebed kud umego pare gin’i Cekem kawoni, man gibecwalu dhanu mir adhura kara gijai i kumi. 32  Dong’ bin ku diewor in karacelo ku dhanu peri, man wuvut i lum wukan libo keca. 33  Kugweno kinde ma ceng’ ubewok ci, ai con man imak adhura; ka en ku dhanu ma ni kude giwok nikiedo kudi, tim gin moko ci m’icopo pi nivoye.”* 34  E Abimelek ku dhanu ceke ma ni karacelo kude giai malu ku diewor, gipokiri ni ungu ang’wen man givuto ma gikanu libo i ng’et Cekem. 35  Saa ma Gaal ma wod Ebed uwok man ucidh ucungo i kamondo mi dhugang’ mir adhura, Abimelek ku dhanu ma gini karacelo kude giwok ku kaka ma nwang’u gikanu libo i iye. 36  Kinde ma Gaal uneno dhanu, ewacu ni Zebul kumae: “Kenen! dhanu moko ubeloro kud iwi gudi.” Ento Zebul udwoko ire kumae: “Tipo gudi re m’ubenen i weng’i ve dhanu.” 37  I ng’eye Gaal uwacu kumae: “Kenen! dhanu ubeloro kud i diere pa ng’om, man ungu acel ubebino kud i gengi m’i the yen ma dit mi Meonenim.” 38  Zebul udwoko ire kumae: “Kawoni de keting’iri ya, ‘in ungo m’iwacu nia Abimelek utie ng’a ma wacikara nitimo ire?’ Nyo eno tie ngo dhanu m’igam ikwero? Woki icidh ikied kugi.” 39  E Gaal uwok ku jutela mi Cekem ma gibelubo ng’eye man ecidh ekiedo i dhu Abimelek. 40  Abimelek uriemo tok Gaal, ento eringe, man dhanu dupa githo nitundo i kamondo mi dhugang’ mir adhura. 41  Abimelek umedere asu nibedo i Aruma, Zebul ke uriemo Gaal kud umego pare cen kud i Cekem. 42  Urwonde dhanu mir adhura giwok woko, man junyutho lembene ni Abimelek. 43  E eting’o dhanu pare man epokogi ni ungu adek man givuto i lum, gikanu libo. Kinde m’eneno dhanu gibewok kud i adhura, eloy i wigi man enegogi. 44  Abimelek kud ungu ma ni kude gicidho nyapio pio man gicungo i kamondo mi dhugang’ mir adhura, ungu ario ke giloy iwi dhanu ceke m’ubino i lum man ginegogi. 45  Abimelek ukiedo i kum adhurane cing’ nica duu man emake. Enego dhanu m’i iye, i ng’eye ke erwombo adhurane cen man ecoyo kadu i iye. 46  Kinde ma jutela ceke mi ot ma wiw mi Cekem giwinjo lembe maeno, ndhu ndhu giringo i oding’om* mir hekalu* pa El-berith. 47  Saa ma judwoko ni Abimelek nia jutela ceke mi ot ma wiw mi Cekem gicokiri karacelo, 48  e Abimelek ku dhanu ceke ma gini kude giidho iwi got Zalmon. Abimelek uting’o ley i cinge etong’o ko jang yen man eting’e ekethe iwi goke, e eyero ni dhanu ma ni kude kumae: “Gin ma wuneno atimo no, wun de wutim pio kumeno!” 49  E dhanu ceke gitong’o jang yen man gilubo tok Abimelek. Giketho jang yenne i kum oding’om man gicwinyo mac iwi oding’omne. Pieno dhanu ceke m’i ot ma wiw mi Cekem bende githo; gibino jumaco ku jumamon ma wendgi romo elufu acel (1 000). 50  I ng’eye Abimelek ucidho i Thebez; egonjo i kum Thebez man emake. 51  Nwang’u ot ma wiw moko ubedo nuti i diere mir adhurane, man dhanu ceke ma co ku ma mon ku jutela ceke mir adhurane giringo keca. Gitielo bang’gi i iye man giidho iwi ot ma wiwne. 52  Abimelek uii cil m’etundo i kum ot ma wiwne man emake. Ecoro ceng’ini ku kamondo mi ot ma wiw maeno kara ecwinye ku mac. 53  E dhaku moko ubolo kidi rego* iwi Abimelek man eng’enyo upoko wiye. 54  Pio pio egam elwong’o jatic m’uyeyo jamlwiny pare man eyero ire kumae: “Wodh palamularu peri inega ko cen, kara kud juyer nia dhaku re m’unega.” E jatic parene udhuye, man etho. 55  Saa ma dhanu mir Israel gineno nia Abimelek utho, gin zoo giloko gidok i pacu. 56  Kumeno re ma Mungu uculo ni Abimelek kawang’ racu m’etimo ni won m’enego ko umego pare pier abiro. 57  Mungu uketho bende racu ceke mi dhanu mi Cekem udwogo i wigi gigi. Pieno kwong’ pa Yotham ma wod Yerubaal utimere i kumgi.

Korolembe mi There

I dhu Juebrania: “juruot mi ot pa won min.”
Kunoke nyo “weg ng’om.”
Kunoke “rimo mwu.”
I dhu Juebrania: “adundegi ucwalugi.”
I dhu Juebrania: “ot.”
Kunoke “nyinga m’acego.”
Kunoke “ma nyen; m’udhingo cek.”
Kunoke “ng’eyong’ec.”
Kunoke “ukethere calu rwoth.”
Kunoke “amone; adegi.”
I dhu Juebrania: “Mungu uoro tipo ma rac.”
Kunoke “feth.”
Copere eno ubenyutho Zebul m’ubino jego mi Cekem.
Kunoke “etiyo ku rieko ma rac pi nioro jukwenda.”
Kunoke “tim gin ma cingi copo timo i kume.”
Kunoke “ot ma tek.”
I dhu Juebrania: “ot.”
Niwacu nyathi kidi rego.