Barua ni Jurumi 3:1-31

  • ‘Dhanu gicikiri ning’eyo nia Mungu yero lemandha’ (1-8)

  • Juyahudi ku Jugiriki ceke gi judubo (9-20)

  • Bedopwe ma ni kum yiyoyic (21-31)

    • Dhanu ceke rem ni dwong’ pa Mungu (23)

3  Ka kumeno nibedo Jayahudi konyne utie ang’o? Kunoke timo yaa bero pare ang’o?  Berone dupa. Mi kwong’o, Juyahudi re ma Mungu umiyo igi lembe pare* ma leng’.  E ka Juyahudine m’ukoso yiyoyic ke? Nyo koso yiyoyic migi nyutho nia dong’ dhanu copo geno ngo Mungu?  Tak de ngo! Kadok unwang’ere nia dhanu ceke gi juvupo de, ento dhanu zoo gicikiri ning’eyo nia Mungu yero kwa lemandha, tap calu ma Lembagora uyero kumae: “Jubinwang’u nia itie pwe i wec peri man ibiloyo kinde ma jubepoko lembe i wii.”  Ento tek koso bedopwe mwa ubenyutho kamaleng’ nia Mungu tie won bedopwe, dong’ nyo ebetimo rac kinde m’ebemiyo matira ni judubo? (Abeng’iyo i lembe i ayi ma dhanu ng’iyo ko i lembe.)  Ungo! Mungu en e won bedopwe, kan ungo ebipoko lembe iwi ng’om nenedi?  Ento tek vupo para uketho ebenen kamaleng’ nia Mungu yero kwa lemandha man ebemiyo dwong’ ire, pirang’o ke jubepoko lembe i wiya nia a jadubo?  Dong’ wakeyer tap calu ma dhanu moko ubeloko ko lembe i wiwa nia wabeyero kumae: “Watimu lembe ma reco kara wanwang’ bero.” Jubipoko lembe mi dhanu m’uyero lembe ma kumeno nimakere ku bedopwe.  Dong’ nyo wa Juyahudi waloyo jumange? Ungo! Pilembe wadaru nyutho nia Juyahudi ku Jugiriki ceke gi judubo, 10  tap calu m’egorere kumae: “Ng’atu ma pwe acel de mbe; 11  ng’atu moko acel de mbe ma riek man ng’atu moko acel de mbe m’ubesayu ka Mungu. 12  Dhanu ceke ulokiri cen kud i kume man gin ceke tijgi doko mbe; ng’atu moko acel de mbe i kindgi m’unyutho bero, kadok ng’atu acel de.” 13  “Dwandgi calu liel ma dhoge thwolo; gitiyo ku lebgi pi nicwayu vupo.” “Man adra ma calu pa thwol n’i dend dhoggi.” 14  “Dhoggi pong’ kud alam man wec mir akece.” 15  “Tiendgi yot i kum nego nek.” 16  “Giweko nyoth ku can kaka moko ci ma gikadhu kud i iye, 17  man ging’eyo kwo ngo ku dhanu ku kwiyocwiny.” 18  “Lworo pa Mungu mbe nyanok de i the wang’gi.” 19  Kawoni wang’eyo nia gin moko ci ma Cik uyero utie pi dhanu ma gin’i the Cik kara ng’atu moko ci kud unyay piem, man kara dhanu ceke ung’ey nia gi judubo man giromo ku matira pa Mungu. 20  Pieno, Mungu bikwanu ngo ng’atu moko acel de ni won bedopwe ni kum woro Cik, kum Cik uketho wafong’eyo dubo terere mandha. 21  Kawoni wang’eyo nia dong’ ng’atini copo bedo pwe i wang’ Mungu m’umbe niworo Cik calu ma Cik ku jubila de ular unyutho. 22  Ento ng’atu moko ci m’utie ku yiyoyic i Yesu Kristu, tie won bedopwe i wang’ Mungu, pilembe thek m’uloyo wagi mbe. 23  Kum kawa ceke wadubo man warem ni dwong’ pa Mungu, 24  ento giramiya ma Mungu umiyo mi mananu utie nia ekwanuwa ni weg bedopwe ni kum bero pare ma yawe mbe m’enyutho iwa nikadhu kud i jamgony ma Kristu Yesu uthiero. 25  Mungu umiyo Yesu ni lam mi ripo kindjo pi dhanu ceke ma gitie ku yiyoyic i rimbe. Mungu utimo kumeno pi ninyutho bedopwe pare man pi ninyutho cirocir pare kara ewek dubo ma jutimo con kende ngo. 26  Ento tin bende, enyutho iwa bedopwe pare kum eneno ng’atu m’utie ku yiyoyic i Yesu ni won bedopwe. 27  Ka kumeno, nyo thelembe mi luliri utie? Acel de mbe. Nyo wacikara nilulara pilembe wabeworo Cik? Ungo, wacopo lulara ndhu kende kende tek wabeworo cik mi yiyoyic. 28  Kum wang’eyo nia ng’atini romo bedo won bedopwe ni kum yiyoyic, ento ungo pilembe ebeii nitimo lembe ma Cik ung’olo. 29  Kunoke nyo Mungu tie Mungu mi Juyahudi kendgi? Nyo etie ngo Mungu mi dhanu mi thek ceke? Eyo, etie Mungu mi dhanu mi thek ceke. 30  Calu Mungu tie acel kende, ebineno dhanu ma jutimo yaa i kumgi ku ma jutimo ngo yaa i kumgi ceke ni weg bedopwe ni kum yiyoyic migi. 31  Dong’ nyo yiyoyic mwa uketho Cik udoko ni gin ma tije mbe? Ungo! Ento wabecero bang’ Cik.

Korolembe mi There

I dhu Jugiriki: “wec.”