Ma Marko ukiewo 5:1-43

  • Yesu uoro tipo m’ucido i udul kul (1-20)

  • Nyaku pa Yairo; dhaku moko umulo dhu kendi pa Yesu ma yo woko (21-43)

5  I ng’eye, gikadhu loka nam i ng’om mi Jugeraza.  Kinde ma Yesu ulor kud i yei ci, e ng’atu moko ma tipo m’ucido n’i iye uai kud i kind kabuli man ubino i bang’e.  Kabedo pare ubino i kind kabuli, man nitundo saa maeno nwang’u ng’atu moko mbe ma copo twiye kara ebed yoo, kadok ku nyoro.  Jubed jutwiyo cinge wang’ ma pol ku nyoro man tiende ke ku kongo, ento ebed erwadu nyorone man eturo kongone de cen; uketho ng’atu moko mbe m’ubino ku tego mi dwoke mol.  Dieceng’ ku diewor, ebed ekok ma tek i kind kabuli man iwi gudi, man ebed ethumo kume ku kidi.  Ento kinde m’eneno Yesu ku bor, ering’ini i bang’e man ewok erum i wang’e.  E ekok ku dwande ma tek kumae: “Lembang’o i kindwa wakudi, Yesu, Wod Mungu ma Malu ngbiri? Kwong’ ira ku nying’ Mungu nia ibimiyo ngo ira masendi.”  Kum nwang’u Yesu uyero ire kumae: “Tipo m’ucido, wok cen kud i ng’atu maeni.”  Yesu ulund upenje kumae: “Nyingi ng’a?” Edwoko kumae: “Nyinga udul,* pilembe wa dupa.” 10  Man epaku dhoge wang’ dupa ni Yesu nia kud eor tipo bor kud i ng’om maeca. 11  Nwang’u udul kul ma wendgi lee ubino camu iwi got kakeca. 12  E tipo gikwaye kumae: “Orwa i kul kara wamond i igi.” 13  Egam eyiyo igi. E wang’ acel tipo m’ucido giwok man gicidh gimondo i kul, man udul kul ma wendgi romo elufu ario (2 000), gipiey i nam ku kaka ma lung’* man githung’. 14  Ento ju m’ubino kwayu kulne giringo man gikoro lembene i adhura man i kind pacu, e dhanu ubino pi nineno lembe m’utimere. 15  Pieno, gitundo i bang’ Yesu man gineno ng’atu ma nwang’u udul pajogi umondo i iye ubedo ma bongu ni kume, wiye de ulero, e lworo ma lee umakugi. 16  Bende, ju m’uneno gin maeni gikoro igi pi lembe m’utimere ni ng’atu ma nwang’u pajogi umondo i iye man pi kul. 17  Pieno gicaku kwayu Yesu nia eai cen kud i ng’om migi. 18  Kinde ma Yesu ubeidho i yei, ng’atu ma nwang’u pajogi umondo i iye ukwaye nia gicidh gikude. 19  Re eyiyo ngo ire, ento ewacu ire kumae: “Dok i pacu i bang’ wedi peri, man ikor igi pi lembe ceke ma Yehova utimo iri man pi kisa m’enyutho iri.” 20  Ng’atu maeno ugam ucidho man ecaku rweyo i Dekapoli* pi lembe ceke ma Yesu utimo ire, e i dhanu zoo uwang’ lii. 21  Kinde ma Yesu ukadhu kendo ku yei i dhu wat ma yo lokani, udul dhanu ma dit ucokiri i bang’e nwang’u en’i dhu nam kakeca. 22  Ng’atu acel m’i kind judongo mi sinagog ma nyinge Yairo ubino i bang’e, man saa m’enene, epodho piny i the tiende. 23  Epaku dhoge wang’ dupa ire kumae: “Nyathi nyara uberemo lee dit.* Abekweyi, bin iketh cingi i wiye kara kume ukey man ebed kwo.” 24  Wang’ acel Yesu ucidho karacelo kude, man udul dhanu ma dit ubino lubo toke ma gibecung’iri i kume. 25  Nwang’u dhaku moko ubino nuti ma rimo ucwir kud i kume pi oro apar ario (12). 26  Esendere lee dit* i cing’ ba munganga dupa man enyotho jamcinge ceke, re alokaloka ubino mbe, ento twoyo pare udoko rac magwei. 27  Kinde m’ewinjo pi Yesu, ebino kud i kind udul dhanu yor i ng’eye, man emulo dhu bongu* pare, 28  kum ebino wacu kumae: “Kan amulo dhu bongu* pare kende ci, e abikey.” 29  E ndhundhu rimo m’ubino cwir i kume ugam ucungo, man ewinjere i kume nia twoyo ma rac ma nwang’u ubesende udaru key. 30  Yesu unyang’ wang’ acel nia tego moko uwok kud i kume, pieno elokere i bang’ udul dhanu man epenjo kumae: “Ng’a m’umulo kendi para ma yo woko?” 31  Ento julubne giwacu ire kumae: “Ibeneno de nia udul dhanu gibecung’iri i kumi, re ilund ipenjo nia, ‘ng’a m’umulo kuma?’” 32  Re asu eloko wang’e kun ku kun pi nineno nia ng’a m’utimo gin maeno. 33  Dhaku maeno ubino i bang’e ma lworo ubenege man kume de ubemiel, pilembe eng’eyo gin m’utimere i kume; ewok epodho piny i wang’e man ekoro ire lemandha ceke. 34  Yesu uwacu ire kumae: “Nyara, yiyoyic peri uketho ikey. Cidh ma cwinyi kwiyo, man dong’ twoyo peri ma rac ukey kud i kumi.” 35  Kinde ma fodi ebeweco, dhanu moko ma giai i pacu pa jadit mi sinagog gibino man giwacu kumae: “Nyeri udaru tho! Ibesendo Japonji asu pirang’o?” 36  Ento Yesu uwinjo wec migi man ewacu ni jadit mi sinagog kumae: “Lworo kud unegi, bed ku yiyoyic kende.” 37  Egam eting’o Pethro, Yakobo, man Yohana m’umin Yakobo ecidho kugi, ento eyiyo ngo ng’atu moko mange ulub toke. 38  Saa ma gitundo i pacu pa jadit mi sinagog, ewok enwang’u woy ma dit pilembe dhanu ubewak man ubegoyo nduru ma tek. 39  Kinde m’emondo i ot, ewacu igi kumae: “Pirang’o wubewak man wubewoy kumeni? Nyathin utho ngo, ento enindo aninda.” 40  Kinde ma giwinjo lembe maeno, gicaku ng’iere ku cac. Ento i ng’ei m’ewodhogi ceke woko, eting’o won nyathin giku min ku ju ma gitie karacelo kude, man ecidho kaka ma nyathin ne ubino i iye. 41  Egam emaku cing’ nyathin ne man ewacu ire kumae: “Talitha kumi,” ka juloke thelembe tie: “Nyathi nyaku, awacu iri, ai malu!” 42  E wang’ acel nyakune uai malu man ecaku wotho. (Nwang’u oro pare ubino apar ario [12].) Ndhundhu anyong’a ma yawe mbe ugam unegogi. 43  Ento eng’olo igi ma tek* nia kud giketh ng’atu moko ung’ey lembe maeno, man ewacu nia kwayu jumii ire piny moko ecam.

Korolembe mi There

Nen korolembe mi there iwi Matayo 26:53.
Kunoke “dhu longoro.”
Kunoke “ng’om mir adhura apar.”
Kunoke “edhingo tho.”
Kunoke “junyayu litho lee i kume.”
Kunoke “kendi ma yo woko.”
Kunoke “kendi ma yo woko.”
Kunoke “eng’olo igi kendo kendo.”