Ma Matayo ukiewo 21:1-46

  • Yesu umondo ku yung i Yeruzalem (1-11)

  • Yesu udwoko hekalu leng’ (12-17)

  • Julamu yend ulam (18-22)

  • Jupenjo Yesu nia ng’a m’umiyo ire ng’ol (23-27)

  • Lapor mi wot ario (28-32)

  • Lembabola iwi jurufur ma gi junek (33-46)

    • Jukwero kidi ma dit ma wi gul (42)

21  Kinde ma gidhingo Yeruzalem man giwok i Bethfage iwi got mir Oliv,* Yesu ugam uoro julub ario,  eyero igi kumae: “Wucidh i pacu m’ubenen ca, man wubiwok nwang’u jutwiyo min kana ku nyathine i ng’ete. Wugonygi man wukelgi i bang’a.  Tek ng’atu moko uyero lembe moko iwu, wuwac kumae: ‘Rwoth re m’utie ku yeny migi.’ E ndhundhu ebiweko wubin kugi.”  Gin maeno utimere pi nipong’o lembe ma jabila ular uyero kumae:  “Yer ni Nyasayuni kumae: ‘Nen! Ubimo peri ubebino i beng’i, etie mol man eidho iwi min kana, eyo, iwi nyathi kana, nyathi kana ma min yeyo ter.’”  E julub gigam gicidho man gitimo tap calu ma Yesu ung’olo igi.  Gikelo min kana ku nyathine, man gipedho bongu* migi i wigi, e Yesu ubedo i wigi.  Udul dhanu ma pol gipedho bongu* migi i gengi, jumange ke gitong’o jang yen man gipedho de i gengi.  Bende, udul dhanu m’utelo yo i wang’e ku ju m’ulubo ng’eye giwotho kok kumae: “Wakweyi, bodh* Wod Daudi! Mugisa ni ng’atu m’ubebino ku nying’ Yehova! Wakweyi, bodhe ku malu ngbir!” 10  Kinde m’emondo i Yeruzalem, adhura zoo uwoy, man dhanu upenjo kumae: “Eni tie ng’a?” 11  Udul dhanu uyero kumae: “Eni tie Yesu ma jabila, m’uai i Nazarethi mi Galilaya!” 12  Yesu ugam umondo i hekalu, man eriemo dhanu ceke m’ubelworo man m’ubeng’iewo piny i hekalu, eredho meza mi ju m’ubewilo sente, man kom mi ju m’ubelworo akuru de. 13  Ewacu igi kumae: “Lembagora uwacu nia, ‘ot para jubilwong’o ni ot mi rwo,’ ento wudwoke ni ot mi weg ayeki.” 14  Bende, kinde ma en’i hekalu, ju ma wang’gi tho ku weg abala gibino i bang’e man ekeyo kumgi. 15  Saa ma judongo mi julam ku jugorcik gineno lembe ma wang’u ijo m’etimo, man awiya m’ubino kok i hekalu kumae: “Wakweyi, bodh Wod Daudi!” E ng’eicwiny umakugi, 16  man giwacu ire kumae: “Ibewinjo lembe ma gibeyero no de?” Yesu udwoko igi kumae: “Eyo. Wusomo ngo lembe m’uwacu nia, ‘kud i dhu awiya man mukere, iwodho paki’?” 17  E Yesu uwekogi, man ewok kud i adhura, ecidho i Bethania man ewok evuto kuca. 18  Urwonde pir kugweno kinde m’eloko ebedwogo i adhura, kec ucaku nege. 19  Eneno yend ulam moko i dhu yo man ecidho i bang’e, ento ewok enwang’u ngo gin moko i wiye, ndhu ithe kende, man eyero ire kumae: “Dong’ kud iceg nyingi kendo zoo de.” E wang’ acel, yend ulamne ugam uthwo. 20  Kinde ma julub gineno lembe maeno, igi uwang’ lii man giwacu kumae: “Yend ulam uthwo ndhundhu kumeni nenedi?” 21  Yesu uyero igi kumae: “Andhandha abeyero iwu nia, ka wutie ku yiyoyic man wumbe ku jiji, wubitimo ngo kende kende gin maeni m’atimo i kum yend ulam, ento kadok wuyero ni got maeni kumae: ‘Ai ku keni icidh ipodh i nam,’ ebitimere. 22  Man gin ceke ma tek wukwayu i rwo ma wutie ku yiyoyic, wubinwang’e.” 23  I ng’eye emondo i hekalu, man kinde m’ebeponjo ponji, judongo mi julam ku judongo mi dhanu gibino i bang’e man gipenje kumae: “Ibetimo gin maeni ku ng’ol pa ng’a? Man ng’a m’umiyo iri ng’ol maeni?” 24  Yesu udwoko igi kumae: “An de abikepenjowu ku lembe acel. Tek wuyero ira, e an de abinyutho iwu nia abetimo gin maeni ku ng’ol pa ng’a. 25  Batizo pa Yohana uai kani? I polo kunoke i bang’ dhanu?” E gicaku weco i kindgi kumae: “Ka wayero nia, ‘uai i polo,’ ebiwacu iwa nia, ‘dong’ pirang’o wuyiye ngo ke?’ 26  Ento ka wayero nia, ‘uai i bang’ dhanu,’ walworo gin m’udul dhanu bitimo i kumwa, kum giyiyo nia Yohana tie jabila.” 27  E gidwoko ni Yesu kumae: “Wang’eyo ngo.” En de edwoko igi kumae: “An bende abeyero ngo iwu nia abetimo gin maeni ku ng’ol pa ng’a. 28  “Wuparu nenedi? Ng’atu moko ubino ku wote ario. Ecidho i bang’ ma kayune, eyero ire kumae: ‘Woda, tin cidh itim tic i podho mir ulok.’ 29  Ento wodene udwoko ire kumae: ‘Acidho ngo,’ re i ng’eye eloko cwinye, man edok ecidho i podho mir ulok. 30  Ebino i bang’ ma cogone, eyero de lembe ma rom. Ento wode maeno udwoko ire kumae: ‘Vwa acidho,’ re edok ecidho ngo. 31  I kindgi gin ario, ng’a m’utimo yeny pa woni?” Gidwoko ire kumae: “Ma kayu.” Yesu uwacu igi kumae: “Andhandha abeyero iwu nia, weg ajok ku weg asara gibilar mondo iwu i Ker pa Mungu. 32  Kum Yohana ubino i beng’wu man enyutho iwu yo m’atira, re wuyiye ngo. Ento weg ajok ku weg asara giyiye; re kadok wuneno lembe maeno de, wuloko cwinywu ngo man wuyiye de ngo. 33  “Wuwinj lembabola mange: Ng’atu moko ubino ku ng’om pare; epidho ulok man egoyo gang’ tingili i kume, etong’o vur mi biyo pigulok i iye, man egiero ot ma wiw; e eweko podhone i bang’ jurufur kara gigwoke,* en ke ecidho i woth i ng’om mange. 34  Kinde ma nindo mi coko dhu nying ulok uromo, eoro jutic pare i bang’ jurufur, kara gicidh gigam ire theng nying ulok moko. 35  Ento jurufur gimaku jutic pare man gifwodo ng’atu acel, ma kucelo ke ginego, mange ke gicanyu ku kidi. 36  Edok eoro jutic mange de ma wendgi kadhu wend ju ma kwong’a, ento gitimo lembe ma rom i kum ju maeni de. 37  Tokcen ne, eoro wode i bang’gi m’ewacu kumae: ‘Gibiworo woda.’ 38  Kinde ma jurufur gineno wode, giweco i kindgi kumae: ‘Eni ng’atu ma bilagu podho mir ulok. Wubin wanege kara wagam giralaga pare!’ 39  Pieno gimake, gibaye woko kud i podho mir ulok man ginege. 40  Kinde ma won ulok bibino, ebitimo ang’o i kum jurufur maeno?” 41  Gidwoko ire kumae: “Calu ma gitie dhanu ma reco, ebinegogi cen* man ebiweko podho mir ulokne i bang’ jurufur mange ma gibimiyo ire nyinge kinde m’ebicek.” 42  Yesu uwacu igi kumae: “Wusomo ngo i Lembagora nia, ‘kidi ma jugier ot gikwero, re m’udoko ni kidi ma dit ma wi gul. Maeni uai i bang’ Yehova, man etie gin ma wang’u ijo iwa’? 43  Pi thelembe maeno re m’abeyero iwu nia, jubimayu Ker pa Mungu cen kud i beng’wu, man jubimiye ni thek ma bicego nyinge. 44  Bende ng’atu ma bipodho iwi kidi maeni, iye bing’wekere. Man ng’atu ma kidine bipodho i wiye, ebirungere.” 45  Kinde ma judongo mi julam ku Jufarisayo giwinjo lembabola maeno, ginyang’ nia ebeweco pigi. 46  E gimito gimak Yesu, ento gilworo udul dhanu, kum udul dhanune giyiyo nia etie jabila.

Korolembe mi There

Kunoke “got Zeituni”
Kunoke “kendi ma yo woko.”
Kunoke “kendi ma yo woko.”
I dhu Jugiriki: “Hosana.”
I dhu Jugiriki: “epangu podhone ni jurufur.”
I dhu Jugiriki: “ebinyothogi ku nyoth ma rac.”