Thangambere 27:1-46

  • Isak umiyo mugisa ni Yakobo (1-29)

  • Esau usayu mugisa, ento eloko ngo cwinye (30-40)

  • Esau ukeco Yakobo (41-46)

27  Kinde ma Isak udaru tii ma wang’e de dong’ uneno ngo piny cuu, egam elwong’o Esau ma wode ma kayu ubino i bang’e man ewacu ire kumae: “Woda!” Edwoko kumae: “Anuti eni!”  Isak umedo kumae: “Kawoni adaru tii man ang’eyo ngo nindo mi tho para.  Dong’ kawoni ka copere, ting’ jamdwar peri, usau mi nying athero man atumbe, man cidh idwar ira lei moko i lum.  I ng’eye, ted ira cam ma mit wadi m’amaru, man ikele ira acam, kara amii iri mugisa i wang’ tho para.”  Ento Rebeka ubino winjo saa ma Isak ubeweco i bang’ Esau ma wode. Man Esau uwok woko ecidho i lum pi nidwaru lei man nidwogo kude.  E Rebeka uyero ni Yakobo ma wode kumae: “Aai awinjo wuru ubeweco kud Esau m’umeru, ebeyero kumae:  ‘Kel ira ring’ lei moko man ited ira cemo ma mit. I ng’eye kel acame, kara amii iri mugisa i wang’ Yehova i wang’ tho para.’  Dong’ kawoni woda, winja kilili man itim lembe m’abeyero iri.  Akweyi, cidh i dwol man igam ira nyithi diegi ario ma beco kud i kind juwagi kara atedgi ni cam ma mit ni wuru, tap calu m’emaru. 10  I ng’eye tere i bang’ wuru ucam, kara emii iri mugisa i wang’ tho pare.” 11  E Yakobo uyero ni Rebeka ma min kumae: “Esau m’umira utie jalayir, ento an kuma foth. 12  Dong’ ka baba biwok mulo kuma ke? Andha ebigeno nia abecaye, e abiwayu alam i wiya kakare ninwang’u mugisa.” 13  Min udwoko ire kumae: “Alam peri ubed i wiya, woda. Tim kende kende gin m’ayero, man icidh igam ira nyithi diegine.” 14  Pieno, ecidh egamugi man ekelogi i bang’ min, e min utedo cam ma mit, tap calu ma won umaru. 15  I ng’ey maeno, Rebeka uting’o kendi ma beco pa wode ma kayu ma Esau ma nwang’u etie ko i ot, man eronyogi i kum wode ma cogo ma Yakobo. 16  Eketho bende adila nyithi diegi i cinge man i ng’ute kaka ma yir umbe i iye. 17  I ng’eye, emiyo cam ma mit man mukathi m’etedo i bang’ wode ma Yakobo. 18  E emondo i bang’ won man ewacu kumae: “Baba!” Won udwoko ire kumae: “Anuti eni! In i ng’a, woda?” 19  Yakobo uyero ni won kumae: “An a Esau ma kayu peri. Atimo tap calu m’iyero ira. Dong’ akweyi, ai malu, man icam kum ring’ lei para, kara imii ira mugisa.” 20  E Isak upenjo wode kumae: “Itimo nenedi kara inwang’e pio pio kumeni, woda?” Edwoko kumae: “Pilembe Yehova Mungu peri ukele ira.” 21  Isak ugam uyero ni Yakobo kumae: “Akweyi, cor ceng’ini kara amul kumi woda, wek kara ang’ey ka nyo itie Esau ma woda andha kunoke ngo.” 22  Pieno, Yakobo ucoro ceng’ini i vut Isak ma won, man emulo kume, i ng’eye ewacu kumae: “Dwal utie dwand Yakobo, ento cing’ re utie cing Esau.” 23  Egam eng’iye ngo pilembe cinge ubino juyir calu cing Esau m’umin. Pieno emiyo ire mugisa. 24  I ng’eye epenje kumae: “Nyo andha in i Esau ma woda?” Edwoko kumae: “Eyo, an a en.” 25  E ewacu kumae: “Kel ira ring’ lei moko acam, woda; i ng’eye abimiyo iri mugisa.” Pieno, ekelo ire ring’ lei ecamu man emiyo ire bende pigulok emadhu. 26  I ng’eye, Isak ma won uwacu ire kumae: “Akweyi, cor ceng’ini man icwii limba, woda.” 27  E ecoro ceng’ini man ecwiyo limbe, e Isak ung’wiyo ng’wic kendi pare. I ng’eye emiyo ire mugisa man ewacu kumae: “Nen, ng’wic woda calu ng’wic podho ma Yehova upoko mugisa i wiye. 28  Wek Mungu mandha umii iri thoi mi polo man ng’om ma miyo; emii iri bende cam ku pigulok ma nyen bik. 29  Wek dhanu utim iri, man thek girum piny i weng’i. Bim wi umego peri man wot meru girum piny i weng’i. Kwong’ ubed iwi ng’atu moko ci m’ubelemi, man mugisa ukwany ng’atu moko ci m’ubemiyo iri mugisa.” 30  Kinde ma fodi Isak uai udaru adara nimiyo mugisa ni Yakobo, man fodi Yakobo uai aaya kud i vut won ma Isak ci, e umin ma Esau udwogo kud i dwar pare. 31  En de etedo cam ma mit ekelo ni won man ewacu ni won kumae: “Ai malu baba, man icam kum ring’ lei pa wodi, kara imii ira mugisa.” 32  E Isak ma won upenje kumae: “In i ng’a?” Edwoko kumae: “An a wodi, Esau ma kayu peri.” 33  E kum Isak ucaku miel ku rac man ewacu kumae: “E ka dong’ ng’a m’udwaru ring’ lei man ukelo ira e ke? M’ibetundo eni nwang’u dong’ adaru came man amiyo ire mugisa; man mugisa bikwanye de andha!” 34  Saa ma Esau uwinjo lembe ma won uyero, emoro wak ma tek ku can, m’ebeyero ni won kumae: “Mii ira mugisa, eyo ira de, baba!” 35  Ento ewacu kumae: “Umeru ubino kud abombi kara enwang’ mugisa ma nwang’u in re m’icikiri ninwang’u.” 36  E ewacu kumae: “Kara jucaku nyinge Yakobo* dre, uketho emaku kakara udoko wang’ mir arionde eni: edaru mayu twero para mi nyodo kayu, man kawoni emayu bende mugisa para!” I ng’eye emedo kumae: “Nyo ikanu ngo mugisa moko ira?” 37  Ento Isak udwoko ni Esau kumae: “Nen adaru kethe ebim wii, amiyo umego pare ceke ni jutic ire, man amiyo ire cam ku pigulok ma nyen. E ka dong’ ang’o m’udong’ m’acopo timo iri, woda?” 38  Esau uwacu ni won kumae: “Baba, nyo itie ku mugisa acel kende? Mii ira mugisa, eyo, ira de baba!” E Esau ugoyo nduru man ecaku wak. 39  Pieno, Isak ma won udwoko ire kumae: “Nen, kabedo peri bibedo bor ku ng’om ma miyo, man bor ku thoi ma malu i polo. 40  Ibikwo nikum palamularu peri man ibitimo ni umeru. Ento kinde m’ibiciro kpe ci, ibituro mberembere pare andha kud i ng’uti.” 41  Pieno, Esau ukeco Yakobo pi mugisa ma won umiyo ire, man ewotho yero i adundene kumae: “Nindo mi wagu baba udhingo ceng’ini. I ng’eye, abinego Yakobo m’umira.” 42  Saa ma judwoko ni Rebeka lembe ma wode ma kayu ma Esau uyero, e wang’ acel eoro julwong’o Yakobo ma wode ma cogo man eyero ire kumae: “Nen! Esau m’umeru ubepangu ninegi pi niculo kwor.* 43  Dong’ kawoni woda, tim gin m’abeyero iri. Ai man iringi i bang’ umira ma Laban i Haran. 44  Bed i bang’e kuca pi kare moko, cil ma wi kwinyo p’umeru ukwii ko, 45  maram ng’eicwiny m’umeru utie ko i kumi uthum ko man wiye uwil i kum lembe m’itimo ire. E abioro jubibino lwong’i ku kuca. Pirang’o wun ario kpo wurwiny ira i ceng’ aceli?” 46  I ng’ey maeno, Rebeka uwotho yero ni Isak kumae: “Ava kwo uai i kuma nikum nyig Heth. Tekene Yakobo de ugamu dhaku i kind nyig Heth, ma gi calu jumanyir maeni mi ng’ombuni, dong’ konyne ang’o ira nibedo kwo?”

Korolembe mi There

Thelembene tie “Ng’atu ma maku ufuny tielo; Ng’atu ma maku kaka jumange.”
Kunoke “ebejuko cwinye ku paru ma nia ebinegi.”