Tic mi Jukwenda 21:1-40

  • Gibecidho i Yerusalem (1-14)

  • Gitundo i Yeruzalem (15-19)

  • Paulo uwinjo juk mi judongo (20-26)

  • Yakini unyay i hekalu; jumaku Paulo (27-36)

  • Juyiyo nia Paulo uwec i bang’ udul dhanu (37-40)

21  I ng’ei ma wapokara kugi ku can ma dit, wagam wacidho ku wi nam, waringo atira man watundo i Kos, urwonde ke watundo i Rodo, man ku keca wacidho i Patara.  Kinde ma wanwang’u meli m’ubekadhu i Fenisia, waidho i iye man wacidho.  Saa ma watundo kaka ma cula mi Kupro nen i iye i wang’wa, waweke i ng’eiwa i thenge ma yor acam man wacidho i Siria, e wawok wanyiko i Turo, kum keca juwok juloro ter kud i meli.  Wawok wasayu kaka julub man wanwang’ugi, e wabedo keca pi ceng’ abiro. Ento tipo uketho giwotho yero ni Paulo wang’ dupa nia kud enyon Yeruzalem anyona de.  Pieno saa ma nindo ma nwang’u wabetimo kakeca uthum, waai man wacidho i yo mwa, ento gin ceke karacelo ku jumamon kud awiya gilwoko tokwa nitundo giwodhowa kud i adhura. Kinde ma watundo i dhu wat, wagam warumo congwa piny, warwo  man wacikara i kindwa. I ng’eye waidho meli, e gin giloko gidok i pacu migi.  E ka wadaru woth ma waai ko kud i Turo ku wi pii man watundo i Tholemai, wawok wamotho umego man wabedo kugi pi bang’ acel.  Urwonde waai wacidho man watundo i Kaisaria; wawok wamondo i ot pa Filipo ma jarwey lembanyong’a, m’ubino ng’atu acel m’i kind juabiro, e wabedo wakugi.  Ng’atu maeno ubino ku jumanyir ang’wen ma nwang’u fodi gigamiri ngo,* ma gibed giewo lembe. 10  Ento i ng’ei ma wabedo keca pi nindo ma lee, jabila moko ma nyinge Agabu ugam uloro kud i Yudea. 11  Ebino i bang’wa man eting’o mukaba pa Paulo, etwiyo ko tiende gire ku cinge de man ewacu kumae: “Tipo ma leng’ uwacu nia, ‘Juyahudi gibitwiyo won mukaba maeni kumeni i Yeruzalem man gibimiye i cing’ dhanu mi thek mange.’” 12  Kinde ma wawinjo lembe maeno, wan karacelo ku dhanu ma gibino keca wacaku kwaye nia timba kud eidh i Yeruzalem. 13  E Paulo udwoko kumae: “Pirang’o wubewak man wubeturo cwinya? Wung’ey nia atie ayika, kende kende ngo nia jutwiya, ento bende nitho athoa zoo i Yeruzalem pi nying’ Rwoth Yesu.” 14  Calu m’ekwero niloko paru pare, e waling’* man wawacu kumae: “Dong’ yeny pa Yehova utimere.” 15  I ng’ei nindo maeno, wayikara pi woth mwa man wacoko woth pi nicidho i Yeruzalem. 16  Wacidho bende ku julub moko mi Kaisaria man giterowa i bang’ Nason mi Kupro m’ubino jalub ma kwong’a man ma wabecigonjo i bang’e. 17  Saa ma watundo i Yeruzalem, umego gijolowa kud anyong’a. 18  Ento urwonde wacidho waku Paulogi i bang’ Yakobo, man judongo ceke de gibedo nuti. 19  Egam emothogi, man ecaku koro lembe ceke ma Mungu utimo i kind dhanu mi thek mange, nikadhu kud i tic pare. 20  Saa ma giwinjo lembe maeno, gicaku yungo Mungu, ento giyero ire kumae: “Umego, ineno kite ma wend juyic utie ko elufu swa i kind Juyahudi, man gin ceke gitie kud amora pi Cik. 21  Ento giwinjo piri nia ibeponjo Juyahudi ceke ma gin’i kind dhanu mi thek mange nia gijai i kum Musa, m’ibeyero ko igi nia kud gitim yaa i kum awiya migi, kadi kud gilub kura ma gibed gitimo. 22  Dong’ jucopo timo ang’o? Andha gibiwinjo nia idaru tundo. 23  Dong’ tim lembe ma wabeyero iri e: Watie ku jumaco ang’wen ma gitimo lembang’ola ku kwong’ ni Mungu. 24  Ting’gi icidh kugi man idwokiri leng’ karacelo kugi calku Cik pa Musa, cul welpiny i wigi kara junyar wigi. E dhanu ceke bing’eyo nia lembe ma giwinjo ku nyingi utie vupo, ento nia in ibewotho atira man ibeworo bende Cik. 25  Pi juyic ma gin’i kind dhanu mi thek mange ke, wadaru kiewo yub ma wamaku man waoro igi, nia ukwayu gikoyiri cen kud i kum gin ma juthiero ni ayi gin m’acwiya, kud i kum rimo, kud i kum gin ma judeyo adeya,* man kud i kum lembsasa mi tarwang’.”* 26  E urwonde Paulo uting’o jumaco maeno man edwokere leng’ karacelo kugi calku Cik pa Musa; emondo bende i hekalu pi ninyutho nia nindo mi dwokirileng’ne bithum awene, man nindo m’ukwayu juthier lam i iye pi ng’atuman m’i kindgi. 27  Kinde ma nindo abiro udhingo thum, Juyahudi ma giai i Azia gineno Paulo i hekalu, e gicwalu udul dhanu zoo unyayu yakini man gimake 28  ma gibekok kumae: “Dhanu mir Israel, wularwa! Ng’atu maeni re m’ubeponjo dhanu zoo kakare ceke nia kud giwor dhanu mwa, Cik mwa, man kabedo maeni. M’usagu maeno, eroyo kadok Jugiriki i hekalu man ecido kabedo ma leng’ maeni.” 29  Kum nwang’u gilar gineno Trofimo ma Jaefeso karacelo ku Paulo i adhura, man giparu nia eroye i hekalu. 30  Woy ugam unyay i adhura ceke man dhanu giring’ini karacelo gimaku Paulo, man giwaye giwodhe woko kud i hekalu, e ndhundhu juciko dhugola. 31  Kinde ma gibemito ginege, kwenda ugam utundo i bang’ jadit mir ungu mi juaskari nia yakini udaru nyay i Yeruzalem zoo; 32  e ndhundhu ecoko juaskari ku judongo migi de, man giloro ku ng’wec i bang’gi. Kinde ma gineno jadit mir ungu mi juaskari ku juaskari bende, e giweko nifwodo Paulo. 33  E jadit mir ungu mi juaskari ucoro ceng’ini, emaku Paulo man eng’olo nia jutwiye ku nyoro ario; i ng’eye epenje nia etie ng’a man nia etimo ang’o. 34  Ento kud i kind udul dhanu jumoko gicaku kogo lembe ma tung’, jumange de gibekogo lembe ma tung’. Pieno calu ma nyang’ i lembene cuu uvoye ni kum woy m’ubino dit, egam eng’olo nia juter Paulo kaka ma juaskari gibedo i iye. 35  Ento kinde m’etundo iwi mangasi ma juidho ko kaka ma juaskari gibedo i iye, juaskari giyeye ayeya ni kum rop mir udul dhanu, 36  kum udul dhanu gibino lubo tokgi ma gibekok kumae: “Wunege cen!” 37  Saa ma judhingo roye kaka ma juaskari gibedo i iye, Paulo upenjo jadit mir ungu mi juaskari kumae: “Nyo acopo keyero iri lembe moko de?” Edwoko kumae: “Iweco dhu Jugiriki? 38  Eni in ungo m’i Jamisiri, ma i kind nindo moko m’ukadhu ugam uketho dhanu ujai, man ucidho ku dhanu elufu ang’wen (4 000) ma gitie ku palamularu i langa?” 39  Paulo ulund uwacu kumae: “An atie Jayahudi mi Tharso i Kilikia man anyoli mir adhura m’ung’eyere. Dong’ abekweyi nia ikewek awec i bang’ dhanu.” 40  I ng’ei m’eyiyo ire, Paulo ucungo iwi mangasi man ejuko dhanu ku cinge nia gikegiling’. Saa ma dhanu ceke giling’ ting’, ecaku weco i bang’gi ku dhu Juebrania, ewacu kumae:

Korolembe mi There

I dhu Jugiriki: “ma gi sumba.”
Kunoke “waweko nikwere.”
Kunoke “gin ma junego m’umbe nicwiro rimbe.”
Ku dhu Jugiriki wecne tie porneia. Nen Thelembe mi wec.