PONJI MI 26
Pirang’o lembe ma reco man masendi unyay i ng’omi?
“Pirang’o?” Eno tie penji ma rac ungo ma jubed jupenjiri ko wang’ ma pol ka lembe moko ma rac utimere. Re lembe ma ber utie nia, Biblia udwoko wang’ penjine cuu mandha!
1. Sitani uroyo lembe ma rac nenedi i ng’omi?
Sitani Wonabali ujay ni Mungu. Emito en re m’ecak bimo wi jumange, uketho ewingo dhanu ma kwong’a, niwacu Adamu giku Eva, e gilubo bende toke i jay pare. Ewingogi nenedi? Etiyo ku vupo, ewondo ko Eva. (Thangambere 3:1-5) Eketho Eva uparu nia Yehova ubino twone atwona ku gin moko ma ber m’ecikere nibedo ko. Nimakere ku wec pare, eloko nia dhanu copo kwo ma ber magwei ka gibeworo ngo Mungu. Sitani ucwayu vupo mi kwong’o kinde m’eyero nia Eva bitho ngo. Pieno, Biblia uyero nia etie “javupo man e wego mi vupo.”—Yohana 8:44.
2. Adamu giku Eva ging’iyo nitimo ang’o?
Yehova unyutho bero ma lee dit ni Adamu giku Eva. Emiyo igi nying’ yen ceke mi podho mir Eden nia gicam. Ndhu acel kende re m’ekwero igi. (Thangambere 2:15-17) Ento gilund ging’iyo migi nicamu tap nying’ yen maeno ma Mungu kwero igi. Biblia uyero nia, Eva “gamu nying’ yende, e ecamu.” I ng’eye, Adamu bende udok ‘ucamu.’ (Thangambere 3:6) Gin ario zoo gituro cik pa Mungu. Calu Adamu giku Eva gibino dhanu ma leng’, niwacu m’umbe ku dubo, nwang’u ebino igi yot dit nitimo lembe m’atira. Pieno, gituro cik pa Mungu akakaka kinde ma gicamu nying’ yen ma Mungu ukwero igi. Lembe ma gitimo eno ubino dubo, man saa maeno, ginyutho kamaleng’ nia dong’ gikwero Mungu kud ubim wigi. Lembuno ukelo igi masendi ma lee.—Thangambere 3:16-19.
3. Lembe m’Adamu giku Eva gitimo ubedo kud adwogi ma kani i wiwa?
Kinde m’Adamu giku Eva gidubo ci, gidoko dhanu ma leng’ ungo. Pieno giketho nyikwaygi ceke ulagu dubo migine. Biblia uyero pir Adamu kumae: “Ni kum ng’atu acel dubo umondo i ng’om, man tho ni kum dubo, e kumeno tho ulal i bang’ dhanu ceke kum kagi ceke gidubo.”—Jurumi 5:12.
Thelembe mange de tie dupa m’uketho wabenwang’ara ku masendi tin eni. Saa moko, wasendara pilembe wan giwa re ma walar wamaku yub moko ma rac i wang’e. Saa mange ke, waneno can ni kum yub ma reco ma jumange re ma gimaku. Saa m’ucelo lundo peko wok rek i wiwa, kende kende pilembe wabenwang’ara kaka ma rac man i saa de ma rac.—Som Eklizia 9:12.
MED NYANG’ PERI
Wakenen kawoni gin m’unyutho nia Mungu ubenyayu ngo en lembe ma reco man masendi m’upong’ i ng’om tin eni. Wanen bende kite m’ewinjere ko ka wabesendara.
4. Ng’atu m’ubenyayu masendi i kumwa
Dhanu ma dupa giparu nia Mungu re m’ubetelo wi ng’om maeni ceke. Nyo eno lemandha? Nen VIDEO.
Som Yakobo 1:13 man 1 Yohana 5:19, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
-
Nyo Mungu re m’ubenyayu masendi ku lembe ma reco?
5. Lembe ma bimobim pa Sitani unyayu
Som Thangambere 3:1-6, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
-
Sitani ucwayu vupo ma kani?—Nen verse mir 4 kud 5.
-
Ang’o m’unyutho nia edong’ ebedo ve Sitani ubeyero nia Yehova utwono dhanu ku lembe moko ma ber akeca?
-
Nimakere ku paru pa Sitani, nyo dhanu gitie ku yeny mi bimobim pa Yehova pi nibedo kud anyong’a?
Som Eklizia 8:9, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
-
Lembang’o m’ubetimere i ng’om niai ma dong’ Yehova ubebimo ngo wi ng’ombe?
-
Adamu giku Eva gibino dhanu ma leng’, niwacu m’umbe ku dubo, man gibed gikwo i Paradizo. Ento ging’iyo migi niwinjo dwand Sitani man gijay ni Yehova
-
Niai m’Adamu giku Eva gijay ci, dubo, masendi, man tho umondo ma rac i ng’om
-
Yehova bidaru dubo, masendi, man tho cen. E dhanu bidoko leng’ kendo calu m’i wang’e man gibikwo rondo ku rondo i Paradizo
6. Yehova ubedieng’ pi masendi mwa
Nyo Yehova ubedieng’ de pi masendi ceke ma wabenwang’ara ko? Wakenen gin m’ubimo Daudi man jakwenda Pethro gikiewo. Som Zaburi 31:7 man 1 Pethro 5:7, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
-
Yehova winjere nenedi kan ebeneno masendi mwa? Ning’eyo nia Yehova ubedieng’ pi masendi mwa uketho ibewinjiri nenedi?
7. Mungu bidaru masendi ceke mi dhanu
Som Isaya 65:17 man Lembanyutha 21:3, 4, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
-
Mungu bitimo ang’o i kum masendi ceke ma dhanu bekadhu i iye? Pirang’o eno tie lembe mir anyong’a?
Nyo ing’eyo?
Kinde ma Sitani ugam ucwayu vupo iwi Yehova, ecido nyinge ku rac. Eroyo paru ma rac iwi dhanu nia Yehova tie Jabim m’atira ngo man ma jamer de ngo. Ceng’ini eni kinde ma Yehova bidaru peko ceke mi dhanu, ebilwoko nyingene bidoko leng’ kubang’e. Niwacu, ebinyutho kamaleng’ nia bimobim pare re ma cuu niloyo mange ceke. Lwoko acidi kud i nying’ Yehova kunoke dwoko nyinge leng’, re ma tie lembe ma pire tek nisagu zoo i ng’om ku polo ceke.—Matayo 6:9, 10.
DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Masendi tie yeny pa Mungu.”
-
Iromo dwoko nenedi?
I ADUNDO
Sitani Wonabali man Adamu giku Eva re ma ginyayu masendi ku lembe ceke ma reco m’ubetimere i ng’om. Re Yehova ubedieng’ lee mandha pi peko mwa, man ceng’ini eni ebidarugi pet.
Penji mi poyowic
-
Sitani Wonabali uwondo Eva nenedi?
-
Jay m’Adamu giku Eva gijay ko ni Mungu utie kud adwogi ma kani i wiwa ceke?
-
Wang’eyo nenedi nia Yehova ubedieng’ pi masendi mwa?
TIM SAYUSAC
Som thiwiwec ma e pi ning’eyo nia dubo tie ang’o nimakere ku Biblia.
Thiwiwec ma e unyutho adote moko ma Sitani Wonabali uwodho i podho mir Eden.
“Pirang’o Mungu uweko masendi ubemedere?” (Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mi 1, 2014)
Kenen penji moko m’ubedieng’o cwiny dhanu moko lee man nen bende dwoko wang’e.
Nen ponji ma jalwo moko unwang’u iwi masendi m’ebino neno ubekadhu i ng’ete.