Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

PONJI MI 40

Lembe m’ukwayu watim kara wabed leng’ i wang’ Mungu

Lembe m’ukwayu watim kara wabed leng’ i wang’ Mungu

Kepar pi mego m’ubeyiko wode m’ubecidho i kalasi. Etimo kero ceke nineno nia wode ujom ma ber man ekendo bongu ma cuu man ma leng’. Eno ketho wode bedo ku yotkum ma cuu man jumange de gineno nia junyodo pare gibegwoke ma ber. Tap calu junyodo, Wegwa ma jamer, Yehova, ubemito nia wan bende wabed leng’ i kumwa, i paru, i wec, man i kura mwa. Ka watie leng’, wabinwang’u bero man wabimiyo bende yung ni Wegwa mi polo.

1. Wacopo bedo leng’ i kumwa nenedi?

Yehova uyero kumae: “Wucikuru nibedo leng’.” (1 Pethro 1:16) Kara wabed leng’ i wang’ Mungu, kwayu ngo wabed ku cilo i kumwa, man kwayu wabed ku paru, wec, man timo ma beco kwa. Dong’ waromo bedo leng’ i kumwa nenedi? Nwang’u wabejom kubang’ ceng’, wabelwoko man wagomo bongu mwa, wabeyiko pacu mwa, mutukari, moto, kunoke gari mwa ubed ma leng’ saa ceke. Wacopo konyo bende tic mi ketho leng’o i kum Ot Ker mwa. Ka kumwa leng’ saa ceke, wabiyungo Yehova.​—2 Jukorintho 6:3, 4.

2. Kara wabed leng’, wacikara niuro lembe ma kani?

Biblia ubekwayuwa nia “wadwokara leng’ ni gin ceke ma cido kum man ng’eyong’ec.” (2 Jukorintho 7:1) Niwacu, wacikara niuro lembe ceke ma romo nyotho kumwa, paru, man rieko mwa. Wacikara nibedo ku paru ma foyo i Yehova, pieno kwayu watim kero niriemo cen paru ceke m’umakere ngo. (Zaburi 19:14) Kwayu bende waur wec ceke ma reco ento watii kwa ku wec ma beco.​—Som Jukolosai 3:8.

Wacikara bende niuro piny mange ma romo cido kumwa ku kura mwa, man ma romo timowa rac. Ku lapor, taba, nyamu mairungi, mwodo transis, man tiyo rac ku drog kunoke ku yath. Ka wabeuro lembe maeno, wabibedo ku yotkum ma ber man wabinyutho nia wabeworo kwo ma Mungu miyo iwa. Wacikara bende nitimo kero wabed leng’ i paru man i kura mwa, nwang’u wabenyego i kum timo ceke m’ucido man lembsasa, calu ve nyobo wat­kumjo mi ribiri pi nidaru ava kud i kumjo (masturbation), man neno pornografi. (Zaburi 119:37; Juefeso 5:5) Ecopo bedo yot ungo iwa niweko kura maeno, ento Yehova copo konyowa.​—Som Isaya 41:13.

MED NYANG’ PERI

Wakenen kawoni kite ma leng’o mwa mi kum miyo ko yung ni Yehova man kite ma wacopo ii ko niweko cen ng’iyo man timo ceke m’ucido.

3. Leng’o mi kum miyo yung ni Yehova

Ka wabesomo cik ma Yehova umiyo con ni thek mir Israel, wanyang’ kamaleng’ nia ebed emaru dhanu pare gibed leng’. Som Ai 19:10 man 30:17-19, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Paru pa Yehova tie ang’o iwi leng’o mi kum nimakere ku verse maeni?

  • Kara kumi bed leng’ saa ceke, ubekwayu ibed itim ang’o kubang’ ceng’i?

Niketho kumwa ubed leng’ saa ceke, tie lembe ma romo ting’o kare man ma kwayu kero ma lee. Ento ubekwayu waii asu, kadok nyo wabekwo kani kunoke nyo jamcingwa tie nok de. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Ka jamtic man piny mwa utie leng’ saa ceke, lembuno romo cwalu dhanu ma waberweyo igi nibedo ku paru ma nenedi wi Yehova?

4. Wek cen ng’iyo ma reco

Yehova copo konyowa kara wawek ng’iyo moko ci ma rac ma watie ko

Kan ing’iyo nimadhu taba kunoke nitiyo ku drog, m’umbe jiji, ing’eyo nia etie yot ungo niweko lembene. Dong’ ang’o ma romo konyi? Par cuu pi matoke ma lembene ubekelo iwi kwo peri. Som Matayo 22:37-39, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: Taba man drog copo bedo ku matoke ma kani . . .

  • iwi winjiri pa ng’atini ku Yehova?

  • iwi kwo mi juruot pa ng’atini man iwi dhanu mange m’i ng’ete?

Mak yub m’ubekwayere pi niweko cen ng’iyo ma rac m’itie ko. a Nen VIDEO.

Som Jufilipi 4:13, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Nibedo ku ng’iyo ma ber mi rwo, mi ponjo Biblia, man mi cidho i coko mwa, romo miyo nenedi ni ng’atini tego mi weko ng’iyo ma raci?

5. Nyeg ma tek i dhu paru man timo ma reco

Som Jukolosai 3:5, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Wang’eyo nenedi nia pornografi, nyobo watkum mi ribiri pi nidaru ava m’i kumjo, oro mesaj kunoke cal man video mi lembsasa mi tarwang’ utie timo ma reco i wang’ Yehova?

  • Iparu nyo ecopere andha iwa nibedo leng’ i kura mwa calu ma Yehova ubemito? Pirang’o iparu kumeno?

Nen kite m’iromo nyego ko i dhu paru ma reco. Nen VIDEO.

Yesu utiyo ku wec moko mi lapor pi ninyutho nia wacikara ni ii ku kero mwa zoo kara wabed leng’ saa ceke i kura mwa. Som Matayo 5:29, 30, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Kadok Yesu bino mito ngo ninyutho nia wacikara nikabu watkumwa akaba de, re lembe m’eyero ubenyutho nia wacikara nimaku yub ceke m’ubekwayere kara wabed leng’. Dong’ ng’atini romo maku yub moko ma kani pi niuro cen paru ma reco? b

Kan ibenyego pi niweko paru ma reco, ng’ey nia kero m’ibetimo ubefoyo i Yehova lee mandha. Som Zaburi 103:13, 14, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Kan ibenyego pi niweko timo moko ma rac, verse maeni copo miyo nenedi amora i kumi kara imediri asu ninyego?

Kadok ipodho, cwinyi kud utur!

Ecopo bedo yot niparu nia, ‘calu m’apodho kendo i kosa maeni, dong’ aweko cen ninyego.’ Re kenyam i lembe ma e: Ka ng’atu moko m’uberingo ng’wec mi kwaya uwok ukier man epodho, nyo eno nyutho nia ng’wec udaru voye man eyongo? Nyo juromo kwayu nia edok ecak ng’wecne kendo ku there? Ungo nyanok de. Kumeno bende, kan ipodho kendo nyanok i timo moko ma rac m’ibenyego pi niweko, eno nyutho ngo nia lembe udaru voyi. Eno nyutho bende ngo nia kero ceke m’ilar itimo i wang’e udaru podho i pii. Nipodho utie lembe ma wok pare i saa mi ng’wec. Dong’ cwinyi kud utur, ento mediri asu. Ku kony pa Yehova, ibituc niweko timo maeno ma rac.

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Timo maeni udaru mondo lee i rimba ma dong’ abicopo ngo niweke.”

  • Icopo tiyo ku verse ma kani pi ninyutho ni ng’atu maeno nia Yehova romo konye kara ewek cen timo ma rac m’eng’iyo ko?

I ADUNDO

Kara wanyay mutoro i Yehova, wacikara nigwoko kumwa, paru mwa, wec mwa, man timo mwa ubed ma leng’ saa ceke.

Penji mi poyowic

  • Pirang’o pire tek nia wabed leng’i?

  • Icopo timo ang’o pi nibedo leng’ i kumi?

  • Icopo timo ang’o pi nigwoko paru man timo peri ubed ma leng’ saa ceke?

Lembe m’ukwayu itim

TIM SAYUSAC

Lembang’o ma thindho thindho m’icopo timo pi nigwoko kumi ubed ma leng’ saa ceke kadok nyo ibekwo i can de?

Lembleng’o gwoko yotkum: Lwoko cing’jo (3:01)

Nen lembe moko m’icopo timo kara iwek nimadhu taba.

“Gin m’iromo timo pi niweko madhu taba” (Cew!, dwi mir 5, 2010)

Jalwo moko ukeubino ng’eca mi pornografi. Re kenen gin m’ukonye kara evudhere cen.

“Lembe ukeuvoya wang’ dupa re i ng’eye adok avoyo” (Otkur ma Wiw, Na. 4, 2016, mi français)

a Thiwiwec “Gin m’iromo timo pi niweko madhu taba,” ma nwang’ere i thenge mi “Tim sayusac” i thum pa ponji maeni, ukoro lembe moko m’iromo timo kara ivudhiri cen kud i the ng’eca mi taba.

b Kan ibenyego pi niweko timo ma rac mi nyobo watkumi mi ribiri (masturbation), som thiwiwec “Acopo tuc nenedi niweko timo mi nyobo watkuma mi ribiri?” i buku Penji m’aradu gipenjiri ko​—⁠Dwokowang’ ma konyojo, buku mi 1, wic mi 25 (mi français).