Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

PONJI MI 43

Biblia uyero lembang’o iwi madhu kong’o?

Biblia uyero lembang’o iwi madhu kong’o?

I ng’om zoo, paru mi dhanu utie rom rom ungo iwi kong’o. Jumoko gibed gimaru nimadhu kong’o saa moko karacelo ku jurimbgi. Jumange ke gimaru ngo nimadhu kong’o kadok nyanok de. Ento jukurucel gilund gimadhu kong’one lee akeca nituc ma gimer ko amera bu. Dong’ Biblia ke uyero lembang’o iwi madhu kong’o?

1. Nyo etie rac nimadhu kong’o?

Biblia ukwerowa ngo ku madhu kong’o. Kakare nikwero, elund ekwanu kong’o i kind piny dupa ma beco ma Mungu umiyo iwa. Eyero kumae: “Pigulok ma nyayu mutoro i adunde dhanu.” (Zaburi 104:14, 15) Jurutic pa Mungu moko mi rundi ma con bende gibed gimadhu kong’o.​—1 Timoteo 5:23.

2. Biblia umiyo juk ma kani ni ju m’ung’iyo nimadhu kong’o?

Yehova ukwero madhu kong’o m’akeca man mero. (Jugalatia 5:21) Lembe pare uyero kumae: ‘Kud ibed i kind andrej pigulok.’ (Lembrieko 23:20) Pieno ka wabemadhu kong’o, n’ikebed i kind dhanu kunoke kendwa, wacikara ngo nimadhe lee akeca ma dong’ wacak paru lembe i ayi ma cuu ngo, wacak weco swa, nitimara pang’ pang’, kunoke ninyotho yotkum mwa. Ka wabed wabedo pe ku copo mi jigo wend kong’o ma wabemadhu, ecibedo ber nia dong’ wawek nimadhe aweka zoo.

3. Wacopo woro ng’iyong’ic mi jumange iwi kong’o nenedi?

Ng’atuman ucikere ning’iyo en gire kan ebimadhu kong’o kunoke ngo. Wacikara ngo ning’olo lembe iwi ng’atu m’ung’iyo nimadhu kong’o i kadhiri ma ber, man wacikara ngo nidiyo ng’atu moko ya umadh kong’o ma en k’ebemito ngo emadhi. (Jurumi 14:10) Ento ka wang’eyo nia jumange giromo neno ber ungo kong’o ma wabemadhu, wacikara ngo nimadhu kong’one amadha zoo. (Som Jurumi 14:21.) Pirang’o? Pilembe wabeyenyo bero mwa giwa ngo, ento bero mi jumange.​—Som 1 Jukorintho 10:23, 24.

MED NYANG’ PERI

Wakenen kawoni cik moko mir ukungu mi Biblia ma bikonyi ning’iyo ka nyo icopo madhu kong’o kunoke ngo man nia ibimadhe ke rukani. Wanen bende gin m’icopo timo kara iwek nibemadhu kong’o nisagu mukero.

4. Ng’ii nia ibimadhu kunoke ngo

Yesu ubedo ku paru ma nenedi iwi kong’o? Pi ning’eyo, wakenen udu ma kwong’a m’egam etimo. Som Yohana 2:1-11, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Nikum udu maeni, icopo yero nia paru pa Yesu ubino ang’o iwi kong’o man iwi ju m’ubemadhe?

  • Calu ma Yesu ukwerowa ngo ku madhu kong’o, Jakristu ucikere nineno nenedi ng’atu m’ubemadhe?

Re kadok Jakristu utie agonya nimadhu kong’o de, eno nyutho ngo nia ecikere nimadhe kwa. Som Lembrieko 22:3, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: Nyo etie ber nimadhu kong’o asu tekene . . .

  • ibeciringo mutukari, moto, gari, kunoke ibecitiyo ku macin moko?

  • itie ku mugisa?

  • munganga ukwero iri madhu kong’o?

  • ibed ituc ungo niketho iri mupaka mi wend kong’o m’ukwayu imadhi?

  • cik mi ng’om mwu uyiyo ngo nia imadh kong’o?

  • ibenweng’iri karacelo ku ng’atu moko ma dong’ uweko nimadhu kong’o pilembe con ebed emadhe akeca?

Kan iyiko foc mi nyom kunoke nambu moko, nyo ukwayu iketh kong’o de ubed unuti kokoro i iye? Pi ning’eyo gin m’iromo timo, nen VIDEO.

Som Jurumi 13:13 man 1 Jukorintho 10:31, 32. I ng’ei somo verseman, wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Icopo tiyo nenedi ku telowic maeni kara itim ng’iyong’ic ma bifoyo i Yehova?

Jakristuman ucikere ning’iyo en gire kan ebimadhu kong’o kunoke ngo. Kadok saa moko eromo madhu kong’o de, re saa mange eromo ng’iyo nimadhe ngo

5. Lar ing’ii nia ibimadhu rukani

Kan imaru nimadhu kong’o, poy i kum lembe ma e: Kadok Yehova ukwero ngo madhu kong’o de, re elund ekwero kong’o ma jumadhu nikadhu mukero. Pirang’o? Som Hoseya 4:11, 18, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Ka ng’atini madhu kong’o lee akeca, lembang’o ma romo timere?

Lembang’o ma romo konyowa kara kud wamadh kong’o nikadhu mukero? Ukwayu wang’ey copo mwa, niwacu kadhiri ma waromo madhu, man kud wakadh mukerone. Som Lembrieko 11:2, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Pirang’o etie ber nia iketh iri mupaka iwi wend kong’o m’ukwayu imadhi?

6. Gin ma romo konyi kara iwek kong’o m’akeca

Nen gin m’ukonyo jalwo moko niweko kong’o m’akeca. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Nimakere ku video maeni, Dmitry ubed utimere nenedi kan emadhu kong’o?

  • Nyo ebedo yot ire niweko kong’o ndhu ndhu?

  • Ang’o m’udok ukonye kara etuc niweko kong’o ma jumadhu akeca?

Som 1 Jukorintho 6:10, 11, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Pirang’o mero tie rac akeca?

  • Ang’o m’unyutho nia jamero ma lee de romo lokere?

Som Matayo 5:30, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Kinde ma Yesu uweco iwi kabu cingjo, emito nyutho nia kadok saa moko etie lembe ma tek de, re ubekwayu nia wayii niweko lembe moko cen pi nifoyo i Yehova. Dong’ iromo timo ang’o tekene ibeii kpe, re ibetuc ungo niweko madhu kong’o m’akeca? a

Som 1 Jukorintho 15:33, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

  • Ka jurimbi tie dhanu ma madhu kong’o nikadhu mukero, giromo bedo kud atelatela ang’o i wii?

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Nyo etie rac nimadhu kong’o?”

  • Icopo dwoko nenedi?

I ADUNDO

Yehova umiyo iwa kong’o kara ubed unyay anyong’a i iwa, ento ekwero kong’o ma jumadhu nikadhu m’ukero man mero.

Penji mi poyowic

  • Biblia uyero lembang’o iwi madhu kong’o?

  • Madhu kong’o nikadhu mukero copo nyayu peko ma kani?

  • Waromo nyutho nenedi nia wabeworo ng’iyong’ic mi dhanu mange iwi kong’o?

Lembe m’ukwayu itim

TIM SAYUSAC

Aradu gicopo timo ang’o kara gimak ng’iyong’ic ma cuu iwi kong’o?

Madh ipoi (2:31)

Kenen lembe ma tung’ tung’ ma romo konyi kara iwek madhu kong’o nikadhu mukero.

“Nyo kong’o umaku kakare ma lee i kwo peri?” (Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mi 1, 2010)

Nyo Jukristu giromo ting’o cupa mi kong’o malu man nigudo kumgi?

“Penji mi jusom” (Otkur ma Wiw, nindo 15, dwi mir 2, 2007, mi français)

I kpawa ma thiwie tie, “Abino ve kathini ma kong’o romo pong’o ngo iye,” nen gin m’ukonyo jalwo moko kara ewek nimadhu kong’o m’akeca.

“Biblia loko kwo” (Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 5, 2012)

a Dhanu moko gidaru doko ng’eca mi kong’o. Eromo kwayu nia gisay munganga bu re m’utuc nikonyogi kara givudhiri kud i the cing kong’o. Munganga ma pol giyero nia gin ma romo konyo dhanu maeno kara gibed ma cuu, utie niweko kong’one dong’ magwei.