Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Thenge ma jumedo

Thenge ma jumedo
  1.  Babeli ma dit tie ang’o?

  2.  Masiya ucikere nitundo awene?

  3.  Thieth ma jutiyo i igi ku rimo pa jaratwoyo

  4.  Nyo nico ku dhaku pare gicopo pokiri?

  5.  Ceng’ ma dit man foc ma tung’ tung’

  6.  Kan itie ku twoyo ma dak adaka

  7.  Lembe mi sente, mi kuloka man lembe ma terojo i wang’ cik

 1. Babeli ma dit tie ang’o?

Nying’ ma “Babeli ma dit” ubenyutho dini ceke mi vupo. Wang’eyo nenedi? (Lembanyutha 17:5) Wakenen lembe ma jurieyo piny e:

  • Ebenwang’ere i ng’om zoo. Biblia uyero nia Babeli ma dit ubedo iwi ‘udul dhanu man thek,’ man nia ‘ebebimo wi jubim m’i ng’om.’​—Lembanyutha 17:15, 18.

  • Ecopo bedo ngo gavmenti kadi dilo mi lemb kuloka. Pirang’o? Pilembe kinde ma jubinyothe, “jubim mi ng’om” man “jukuloka” gibidong’ man gibiwage.​—Lembanyutha 18:9, 15.

  • Ebecido nying’ Mungu. Biblia ulwong’e nia dhaku ma won asara pilembe eberibere, niwacu ebetimo karacelo, ku gavmenti mi ng’om maeni pi ninwang’u sente man bero mange dupa. (Lembanyutha 17:1, 2) Ebewingo man ebewondo dhanu mi thek ceke. M’umedo maeno, eketho dhanu pa Mungu dupa gibetho.​—Lembanyutha 18:23, 24.

Dok i ponji mir 13, nyathi thiwiwec mir 6

 2. Masiya ucikere nitundo awene?

Biblia ular uyero nia i wang’ tundo pa Masiya, yenga 69 bikekadhu.​—Som Daniel 9:25.

  • Yenga 69 eno ucaku awene? Ecaku i oro 455 W.N.Y. I oro maeca re ma jabim ma Nehemia ugam utuc i Yeruzalem pi ‘nigomo kendo’ adhurane.​—Daniel 9:25; Nehemia 2:1, 5-8.

  • Yenga 69 eno ugalu rukani? I lembila moko mi Biblia, nindo acel benyutho oro acel ma zoo. (Wel 14:34; Ezekiel 4:6) Pieno, yenga acel (ma bebedo ku nindo abiro) ubenyutho oro abiro. Niwacu i lembila maeni bende, yenga 69 utimo oro 483 (69 x 7).

  • Yenga 69 eno uthum awene? Ka wakwanu niai i oro 455 ma Nehemia utundo i iye i Yeruzalem, oro 483 ubekelowa i oro 29 N.N.Y. a Eno tie tap oro ma Yesu ugam ulimo i iye batizo man edoko Masiya!​—Luka 3:1, 2, 21, 22.

Dok i ponji mir 15, nyathi thiwiwec mir 5

 3. Thieth ma jutiyo i igi ku rimo pa jaratwoyo

Jukristu giyiyo ngo nia jucik rimo i kumgi man gimiyo de ngo rimbgi nia jucik i kum jumange. Ento thieth moko nuti ma jutiyo i igi ku rimo pa jaratwoyo en gire. Moko m’i kindgi uyiyere ngo magwei ni Jukristu. Ku lapor, dhanu moko gilar gimiyo rimbgi kunoke giketho jular jugwoke kaka moko i wang’ saa ma jubikakugi i iye.​—Poi mi Cik 15:23.

Ento kit thiethne mange nuti ma romo bedo rac ungo pi Jukristu. Ku lapor, nipimo rimo pi nisayu twoyo; hémodialyse (juwiro dhu rimo i macin moko ma wotho lwoko susu mi iye, man rimo m’ulwokere wotho dok ndhu ndhu i kum ng’atini); hémodilution (i wang’ kaku ng’atini, jular juwodho rimbe moko, juwile ku pii ma jujebo ku yath pi niliwe, man i ng’ei kake ke judwoko rimbe ma jular juwodho); récupération du sang épanché (kinde ma jubekaku ng’atini, jutelo rimbe m’ucoko dhoge i dek, julwoke man judwoke kendo i kume ndhu ndhu kunoke i ng’eye), man nitiyo ku macin ma konyo ve adunde (coeur-poumon artificiel). Jakristuman ucikere ning’iyo en gire kite ma jubitiyo ko ku rimbe i saa ma jubekake, i saa mi pimo rimbe, kunoke kinde ma jubethiedhe i iye. Munganga kunoke dokterman copo tiyo ku kit thieth maeno i ayi m’ukoc nyanok ku mi juwadi. Pieno, i wang’ niyiyo ayi moko mi kaku dhanu, mi pimo rimo kunoke kit thieth moko, Jakristu ucikere ning’eyo cuu nia jubitiyo ku rimbene nenedi. Kinde m’ibemaku yub maeno, penjiri kumae:

  • Ka jubiketho rimba m’uwok bicidho kaka mange man kan ebiwok cungo pi saa moko m’umbe nimol ke? Nyo pidocwinya biyiyo ira ninene asu ni rimba, ma bikwayu ngo nia juoye cen i ‘ng’omi’?​—Poi mi Cik 12:23, 24.

  • Ka jubiwodho rimba moko, jubiyiko lembe moko i iye, man jubidodwoke kendo i kuma, nyo pidocwinya ma Biblia uponjo e bisenda ngo? Nyo acopo yiyo kit thieth ma kumeno m’umbe nibedo ku jiji moko?

Dok i ponji mi 39, nyathi thiwiwec mir 3

 4. Nyo nico ku dhaku pare gicopo pokiri?

Lembe pa Mungu uyero kamaleng’ nia nico giku dhaku pare gicikiri ngo nipokiri. Enyutho bende nia kadok nyo fodi kindgi upokere pi nindo moko de, eca ubemiyo ngo igi twero mi dogamu kunoke mi dogiero ng’atu mange. (1 Jukorintho 7:10, 11) Re asu, lembe moko nuti ma romo ketho Jukristu moko ginwang’u nia etie ber ya gikegipokiri. Lembene gin’i e:

  • Kwero nipong’o yeny mi juruot akakaka: Nico ukwero nipong’o yeny mi kwo mi juruot pare mi thwon, ma dong’ kadok gin ma juruot pare romo kwo ko man cam de umbe igi.​—1 Timoteo 5:8.

  • Ninyayu ret i kum: Tie nifwodo man ninyayu ret i kum jadhogjo mi gamiri, ma dong’ ebenwang’u nia yotkum kunoke kwo pare n’i ariti.​—Jugalatia 5:19-21.

  • Niketho winjiri pa ng’atini ku Yehova i ariti magwei: Nico kunoke dhaku ubecero magwei jadhoge mi gamiri nitimo ni Yehova kunoke niworo cik pare.​—Tic mi Jukwenda 5:29.

Dok i ponji mi 42, nyathi thiwiwec mir 3

 5. Ceng’ ma dit man foc ma tung’ tung’

Jukristu gidikiri ngo i ceng’ ma dit man foc moko ci ma foyo ngo i Yehova. Ento Jakristuman ucikere nitiyo ku pidocwiny pare ma Biblia uponjo pi ning’iyo gin m’eromo yero kunoke m’eromo timo ka dhanu mange gibedikiri i focne. Wakenen lembe moko ma romo wok.

  • Ka ng’atu moko wacu iri nia, ‘wafoyo ceng’ ma dit (kunoke bonne fête)’. Iromo dwoko ire kende kende nia, “Afoyo.” Re ka ng’atune ubemito enyang’ lee, icopo koro ire thelembene m’uketho itimo ngo foc mi ceng’ ma dit.

  • Ka jadhogi mi gamiri ma tie ngo Jamulembe pa Yehova ukwayu nia ilwoke pi nicicamu karacelo ku wedi pare i ceng’ mi foc moko. Tekene pidocwiny peri uyiyo nia icidhi, iromo koro ire nia ka jubiwotimo seremoni kunoke lembe moko i focne ma tie cuu ngo ni Jukristu, in ibidikiri ngo i lembene.

  • Ka bos peri umedo iri sente moko i kind nindo mi ceng’ ma dit. Nyo icikiri nikwero sentene? Eyo kunoke ungo de. Re kwayu ilar ipenjiri nia, nyo ebemiyo sente maeno athothi pi ceng’ ma dit, kunoke nyo etie kende kende ayi m’ebefoyo ko tic peri ma ber m’itimo?

  • Ka ng’atu moko umiyo iri giramiya i kind nindo mi ceng’ ma dit. Ng’atune copo yero iri kumae: “Ang’eyo nia in, itimo ngo foc maeni, ento amaru amii iri giramiya maeni.” Copere nia ng’atuno ubenyutho iri kende kende berocwiny. Re kepenjiri kumae: nyo gin moko nuti m’unyutho nia ebemito ketho yiyoyic para i amulaic kunoke nia ebemito roya ku rieko i foc mi ceng’ ma dit eno? I ng’ei nyamu i lembe maeno, in re m’icopo neno ka nyo ijol giramiya parene kunoke ngo. I yub ceke ma wabemaku, wamito wadong’ ku pidocwiny ma leng’ man wagwok bedoleng’ mwa ni Yehova.​—Tic mi Jukwenda 23:1.

Dok i ponji mi 44, nyathi thiwiwec mi 1

 6. Kan itie ku twoyo ma dak adaka

Wamaru dhanu wadwa lee dit. Pieno wamito ngo nyanok de nidagu ukudi man twoyo moko i kumgi. Dong’ ka wang’eyo nia watie ku twoyo moko ma dak adaka kunoke waparu nia copere wadaru nwang’u twoyone man saa moko nyo waromo dage i kum jumange, kwayu wabed ku wang’wa. Wabitimo kumeno pilembe Biblia umiyo iwa cik ma e: “Icikiri nimaru dhanu wedu calu in giri.”​—Jurumi 13:8-10.

Iromo woro cik maeno nenedi kan itie ku twoyo moko ma dak adaka? Saa maeno kwayu ngo imoth dhanu mange ku cingi, kadi nigwakugi, nicwiyo limbgi, kunoke nibedo dri dri i kumgi. Bende, kud inen ma rac ka jumoko ng’iyo nia pi nigwoko juruot migi, kwayu ngo icidh i pacu migi. Man i wang’ nilimo batizo, kwayu inyuth ni jatel wi tic mi guriri mi judong cokiri kara jumak yub m’ubekwayere pi nigwoko jumange ma bilimo bende batizo. M’umedo maeno, kan ikadhu kud i lembe ma romo ketho inwang’u ukudi mi twoyo ma dak adaka, icikiri ning’iyo in giri nilar pimo rimbi i wang’ nicaku mer mi gamiri ku ng’atu moko. Kan itimo kumeno, ibinyutho nia ibedieng’ pi jumange, tap calu ma Biblia uyero nia, “kud wuyeny bero mwu kende, ento wuyeny bero mi jumange bende.”​—Jufilipi 2:4.

Dok i ponji mi 56, nyathi thiwiwec mir 2

 7. Lembe mi sente, mi kuloka man lembe ma terojo i wang’ cik

Pi niuro thubiri dupa ma romo wok i kindwa, kwayu wabed wakiew akiewa lembe ceke m’uneno sente man lembe mi kuloka ma wawinjara i wiye. Pire tek nitimo kumeno kadok ng’atu ma wabewinjara kudene utie Jakristu wadwa de. (Yeremia 32:9-12) Ento teliri moko ma thindho thindho romo wok asu i kind Jukristu iwi lembe m’uneno sente kunoke lembe mange. Saa maeno gicikiri niyiko lembene i kindgi kendgi m’umbe galu man i kwiyocwiny.

Ka lembe ma dongo ma ve mir aram man mi cido nying’ uwok en ke? Waromo yiko lembene nenedi? (Som Matayo 18:15-17.) Yesu unyutho iwa lembe adek m’ukwayu nitimo nzi kubang’e:

  1. Wutim kero niyiko lembene i kindwu kendwu. (Nen verse mir 15.)

  2. Tekene wuii kpe re lembene urombo ngo, kway ng’atu moko acel mange kunoke dhanu mange ario m’uteng’ini i cokiri ukonywu kara wuyik lembene karacelo. (Nen verse mir 16.)

  3. Ka fodi de asu lembene urombo ngo, ka dong’ iromo nyutho ni judong cokiri. (Nen verse mir 17.)

I lembe ma pol re, wacikara ngo nitero umego mwa i wang’ cik pa leta pilembe eno copo cido nying’ Yehova man nying’ cokiri. (1 Jukorintho 6:1-8) Ento lembe moko nuti ma copo kwayu nia jucidh kokoro i wang’ cik: ecopo bedo lembe m’uneno lalu gamiri, sayu twero mi gwoko nyathin, sayu twero mi benwang’u sente i ng’ei gamiri m’ulal, cul mir asirans, nyutho pi kuloka m’udaru podho, kunoke kara leta uketh cinge i the testama. Ka Jakristu ubecidho i wang’ cik pi niyiko lembe ma kumeno i ayi mi kwiyocwiny, nwang’u ebetimo ngo tung’ ku juk mi Biblia.

Ento tekene lembe moko ma rac magwei utimere, calu ve maku ng’atini ku kero pi nivuto kude, maku awiya, miyo ret i kum ng’atini, kwalu kwo, ayeki, kunoke nek, ka Jakristu moko ubenyutho pi lembe maeno ni judongo pa leta, eca nwang’u ebetimo ngo tung’ ku juk mi Biblia.

Dok i ponji mi 56, nyathi thiwiwec mir 3

a Niai i oro 455 W.N.Y. nituc i oro 1 W.N.Y., wend oro m’ukadhu utie 454. Niai i oro 1 W.N.Y. nituc i oro 1 N.N.Y. ke, oro 1 kende re m’ukadhu (oro zero ubino mbe). Man niai i oro 1 N.N.Y. nicidho i oro 29 N.N.Y. oro 28 re m’ukadhu. Ka wadiko oro maeno ceke (454+1+28), wanwang’u oro 483.