Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR 15

Nwang’ anyong’a i tic peri

Nwang’ anyong’a i tic peri

“Ku ba dhanu maku ng’atuman . . . anyong’a nege kum gin ma ber i tic mi muli pare ceke.”​—EKLIZIA 3:13.

1-3. (a) Dhanu dupa giwinjiri nenedi i kum tic migi? (b) Wabidwoko wang’ penji makani i wic maeni?

I NG’OM zoo, dhanu gitimo tic ku kero pi nipong’o yeny migi man mi juruot migi. Dhanu dupa gimaru ngo tic migi man jumoko ke gimaru ngo nicidho i tic kubang’ ceng’. Ka in de iwinjiri kumeno, icopo timo ang’o kara tic peri umii iri anyong’a? Icopo nwang’u anyong’a nenedi i tic peri?

2 Yehova ubeyero iwa kumae: “Ku ba dhanu maku ng’atuman ucam man emadhi, man anyong’a nege kum gin ma ber i tic mi muli pare ceke, en e giramia ma Mungu mio.” (Eklizia 3:13) Yehova ucwiowa ku yeny man ava mi timo tic. Emito anyong’a negwa i kum gin ma wabetimo.​—Som Eklizia 2:24; 5:18.

3 Dong’ ang’o ma copo konyowa kara wanwang’ anyong’a i tic mwa? Jukristu gicikiri niceriri i kum ayi tic ma nenedi? Wacopo timo ang’o kara tic mwa mi kum ku thier ma watimo ni Yehova uwoth kakare kakare? Tic makani ke ma pire tek akeca ma wacopo nitimo?

JURUTIC ARIO MA DONGO

4, 5. Yehova utie ku nen makani iwi tic?

4 Yehova de umaru timo tic. Thangambere 1:1 uyero kumae: “Ku kwong’a Mungu cwio polo ku ng’om.” I ng’ei ma Mungu udaru nicwio ng’om ku piny ceke m’i ie, eyero nia giracwia parene ubino “ber dit.” (Thangambere 1:31) Jacwic mwa ubino kud anyong’a i kum gin m’ecwio.​—1 Timoteo 1:11.

5 Yehova ubemedere asu nitimo tic. Yesu uwacu kumae: “Vwa ubetimo tic cil ku kawono de.” (Yohana 5:17) Kadok wang’eyo ngo lembe ceke ma wang’u i jo ma Yehova ubetimo de, re moko tie ma wang’eyo. Ebemedere ning’io dhanu ma gibibimo karacelo ku Wode ma Yesu Kristu i Ker. (2 Jukorinto 5:17) Yehova ubetelo wi dhanu man ebedieng’ pigi lee mandha. Tic mi rweyo lembanyong’a i ng’om zoo, uketho dhanu milioni dupa gibeng’eyo Yehova man gitie ku genogen mi kwo rondo ku rongo i ng’om ma bidoko ni paradiso.​—Yohana 6:44; Jurumi 6:23.

6, 7. Yesu utie jaratic ma nenedi?

6 Yesu bende umaru nitimo tic calu Won. Ma fodi ebino ngo iwi ng’om, ebino “jabodho” pa Mungu, man edikere i cwic mi piny ceke mi polo ku m’i ng’om bende. (Lembrieko 8:22-31; Jukolosai 1:15-17) Kinde m’ebino iwi ng’om, Yesu umedere asu nitimo tic ku tego. Kinde m’ebino aradu, eponjo bodho mi bau, calu ve yiko jamtic ma tung’ tung’ man giero ot. Yesu ugam ung’eyo tic parene cuu mandha uketho eng’eyere ni “jabodho mi bau.”​—Marko 6:3.

7 Re, tic pa Yesu ma pire tek akeca m’etimo iwi ng’om ubino nirweyo lembanyong’a man niponjo dhanu ging’ei Yehova. Ebino ku oro adek ku nusu kende pi nidaru tic pare, man etimo tije ku kero niai pir kugweno nitundo uthieno. (Luka 21:37, 38; Yohana 3:2) Ebed ewotho kilometre dak ku wie ku tiende i yo m’utur n’i ie pi nirweyo lembanyong’a ni dhanu.​—Luka 8:1.

8, 9. Pirang’o Yesu ubed unwang’u anyong’a i tic pare?

8 Timo tic pa Mungu ubino calu cam ni Yesu. Tic maeno umio ire kero ku tego. Nindo moko bedo nuti ma Yesu ubed utimo ie tic ma tek, uketho ebed enwang’u ngo kadok saa mi camu cam de. (Yohana 4:31-38) Etio ku kaka ceke m’umiyere ire pi nikonyo dhanu mange giponj lembe iwi Won. Uketho eyero ni Yehova kumae: “Ayungi i ng’om, adaru timo tic m’imio ira atim.”​—Yohana 17:4.

9 Ubenen kamaleng’ nia, Yehova man Yesu gitimo tic ma tek man ginwang’u anyong’a i tic migi man gifoyo ku ticne. Wabemito wabed “jukwany ba Mungu,” man ‘walub ba tiend [Yesu].’ (Juefeso 5:1; 1 Petro 2:21) Eno re m’uketho waii nitimo tic ma tek man wamiyara zoo i gin moko ci ma wabetimo.

UKWAYU WABED KU NEN MA NENEDI IWI TIC MWA?

10, 11. Ang’o ma copo konyowa wabed ku nen ma ber iwi tic mwa?

10 Wa dhanu pa Yehova, watimo tic ma tek pi nipong’o yeny mwa giwa man yeny mi juruot mwa. Wamito wanwang’ anyong’a i tic mwa, re ecopo bedo lembe ma yot ungo. Dong’ wacopo timo ang’o ka wabenwang’u ngo anyong’a i tic mwa?

Nibedo ku nen ma ber copo ketho junwang’u anyong’a lee mandha i tic moko ci

11 Bed ku nen ma ber. Wacopo bedo mbe ku copo mi wilo kaka ma watimo ie tic kunoke kadiri mi tic mwa, ento wacopo wilo nen mwa. Ninyang’ i gin ma Yehova ubemito watim copo konyowa. Ku lapor, Yehova ubemito nia jawiot upong’ yeny mi juruot pare nimakere ku copo pare. Andha, Biblia uwacu nia ng’atu m’ubepong’o ngo yeny mi juruot pare tie “rac ma sagu ng’atu ma jayic ungo.” (1 Timoteo 5:8) Kan itie jawiot, ukwayu itim ku kero pi nipong’o yeny mi juruot peri. Kadok nwang’u imaru kit tic m’itimo kunoke ngo, re kan ebekonyi nipong’o yeny mi juruot peri, eca nyayu anyong’a i Yehova bende.

12. Timo tic ku kero man nibedo dhanu m’atira utie ku bero makani iwa?

12 Tim tic ku kero man bed ng’atu m’atira. Eno copo ketho ebedo iri yot ninwang’u anyong’a i tic peri. (Lembrieko 12:24; 22:29) Bende, eno biketho jadit tic peri bigeni. Judongtic gimaru jurutic m’atira, pilembe gibikwalu ngo sente, kadi jamtic kunoke saa mi tic. (Juefeso 4:28) M’usagu zoo, Yehova ng’eyo kan ibetimo tic ku kero man itie ng’atu m’atira. Icopo bedo “ku pidocwiny ma ber” pilembe ing’eyo nia ibenyayu anyong’a i Mungu m’imaru.​—Juebrania 13:18; Jukolosai 3:22-24.

13. Lembang’o mange ma ber ma copo timere ka watie dhanu m’atira i tic?

13 Ng’ei nia kura peri i tic copo mio yung’ ni Yehova. Eno tie iwa thelembe mange ma ketho wabedo kud anyong’a i tic mwa. (Tito 2:9, 10) Lapor peri ma ber copo ketho jaratic wedu moko umar niponjo Biblia.​—Som Lembrieko 27:11; 1 Petro 2:12.

ACIKARA NING’IO TIC MA NENEDI?

14-16. Lembang’o m’ukwayu wang’ii ie cuu kinde ma wabeng’io tic?

14 Biblia ukwanu ngo tic ma tung’ tung’ ma Jakristu copo timo ku m’ecopo timo ngo. Ento etie ku cik mir ukungu ma copo konyowa nimaku yub ma cuu iwi timo tic. (Lembrieko 2:6) Wacopo tio ku cik mir ukungu mi Biblia pi nipenjara ku penji m’ulubo e.

Sai tic ma bituro ngo cik mir ukungu pa Yehova

15 Nyo tic maeni biketho atim lembe moko ma rac i wang’ Yehova? Wadaru niponjo iwi timo ma tung’ tung’ ma Yehova udagu, calu ve kwalu kwo man cwayu vupo. (Ai 20:4; Tic mi Jukwenda 15:29; Juefeso 4:28; Lembanyutha 21:8) Pieno, wakwero tic moko ci m’ubeturo cik mir ukungu pa Yehova.​—Som 1 Yohana 5:3.

16 Nyo tic maeni ubecwaku kunoke ubeyawu pi timo moko ma Yehova ukwero? Nitimo tic mi giero ot tie rac ungo. Dong’ ka Jakristu unwang’u tic mi giero ot mi kanisa moko mi dini mi vupo ke? I andha, tic pare bikwayu ngo nia edikere i thier mi ndra kamaleng’ kamaleng’. Re, nyo tic pare mi giero ot kanisa eno ubetielo ngo tic mi tio rac ku Lembe pa Mungu pi niponjo vupo? (Lembanyutha 18:4).

17. Ang’o ma copo konyowa nimaku yub ma nyayu anyong’a i Mungu?

17 Ka wabetio ku cik mir ukungu pa Mungu, wacopo bedo kit dhanu ma jukoro pigi i buku mi Juebrania 5:14, “ju ma ni kum timo ma gitimo ng’eyong’ec migi bedo ayika mi ng’io gin ma ber ku gin ma rac.” Kepenjiri kumae: ‘Kan ayio tic maeni, nyo ebikiero ngo jumange? Nyo tic maeni bikwayu nia awek jadhoga mi gamiri kud awiya para man acidh i ng’om mange? Lembuni bibedo ku matoke makani i wigi?’

‘NG’II GIN MA’ PIRE TEK AKECA

18. Pirang’o ecopo bedo iwa tek niketho wiwa ceke i kum thier mwa?

18 Ecopo bedo tek iwa niketho thier ma wabetimo ni Yehova ubed i kabedo ma kwong’a i nindo maeni “mi kajik rundi.” (2 Timoteo 3:1) Ninwang’u tic man nigwoke copo bedo lembe ma tek. Ubekwayu wapong’ yeny mi juruot mwa, ento wang’eyo nia thier mwa ukwayu ubed i kabedo ma kwong’a. Ukwayu ngo wawek giki mi kum udok ni gin ma pire tek akeca i kwo mwa. (1 Timoteo 6:9, 10) Dong’ wacopo ‘ng’io gin ma’ pire tek akeca nenedi man bende nipong’o yeny mi juruot mwa?​—Jufilipi 1:10.

19. Nigeno Yehova konyowa nenedi nitimo ngo tic nikadhu mukero?

19 Gen Yehova kud adundeni ceke. (Som Lembrieko 3:5, 6.) Wang’eyo nia Mungu ung’eyo tap gin ma cande benegowa man ebedieng’ piwa lee mandha. (Zaburi 37:25; 1 Petro 5:7) Lembe pare ubewacu iwa kumae: “Bed agonya kum mer ma jumaru ko jukupiny; dong’ cwinywu cung kum wagi gin ma wubedo ko: kum [Mungu] . . . wacu kumae, Abiweki ki ngo, kadok akuna de abikuni ki ngo.” (Juebrania 13:5) Yehova ubemito ngo wabed wadieng’ akeca pi pong’o yeny mi juruot mwa. Gin m’etimo niai con unyutho nia etie ku copo mi pong’o yeny mi dhanu pare. (Matayo 6:25-32) Kadok nwang’u lembe tie iwa nenedi i tic de, wamedara asu niponjo Lembe pa Mungu, nirweyo lembanyong’a man nicidho i coko mwa mi Jukristu.​—Matayo 24:14; Juebrania 10:24, 25.

20. Wacopo nikwo m’umbe nisayu giki mi kum dupa nenedi?

20 Keth weng’i cungi i kum lembe acel. (Som Matayo 6:22, 23.) Eno thelembene tie nia ikwo m’umbe nisayu giki mi kum dupa kara imiyiri zoo i tic pa Yehova. Wang’eyo nia ecibedo ni lembkasegu niweko pi sente, ayi kwo ma ber, jamtic moko m’uwok ma nyen udok tek nisagu winjiri mwa ku Mungu. Ang’o ma bikonyowa niketho gin ma pire tek i kabedo ma kwong’a? Wacikara nitimo kero kara kud wamond i banja. Ka dong’ idaru mondo i banja, mak yub m’icopo jwige ko kunoke cule ethum. Ka wabedo ngo ku wang’wa, giki mi kum copo mayu saa mwa ku kero mwa man wacopo nwang’u ngo kadok saa mi rwo, mi ponjo piny kunoke mi rweyo lembanyong’a. Kakare niweko giki mi kum unur kwo mwa, wamito wafoy ku piny ma pigi tek, calu ve “cemo ku kendi.” (1 Timoteo 6:8) Kadok nwang’u kwo mwa tie nenedi de, eber nia wang’ii ie thiri thiri pi nineno kite ma wacopo timo ko ni Yehova lee mandha.

21. Pirang’o wacikara ning’io gin ma bibedo i kabedo ma kwong’a i kwo mwa?

21 Keth lembe ma pigi tek i kabedo ma kwong’a. Ukwayu watii ku saa mwa, tego, man piny ma watie ko ku rieko. Ka wabedo ngo ku wang’wa, piny ma tijgi nok, calu ve somo kunoke sente bimayu saa mwa ma pigi tek. Yesu uwacu kumae: ‘Ma kwong’a wuyeny Ker.’ (Matayo 6:33) Ng’iong’ic ma watimo, timo mwa, lembe ma watimo ku bang’ ceng’, man lembakeca mwa, ceke ginyutho gin m’utie i kabedo ma kwong’a i adundewa.

TIC MA PIRE TEK AKECA M’UKWAYU WATIM

22, 23. (a) Jukristu gitie ku tic makani ma pire tek akeca? (b) Ang’o ma bikonyowa kara wanwang’ anyong’a i tic mwa?

22 Tic mwa ma pire tek akeca utie nitimo ni Yehova man nirweyo lembanyong’a ni dhanu mange. (Matayo 24:14; 28:19, 20) Calu Yesu, wamito watim tic maeno ku tego mwa ceke. Jumoko giweko pacu migi pi nicitimo tic ka ma yeny mi jurwei utie lee i ie. Jumange gibeponjo dhok mange kara girwei lembanyong’a ni dhanu ma giweco dhokne. Wec ku dhanu ma gidaru timo lembe maeno man penjgi iwi lembene. Gibikoro iri nia gigam ginwang’u mutoro man bero lee i kwo migi.​—Som Lembrieko 10:22.

Timo ni Yehova utie tic ma pire tek nisagu zoo

23 Dhanu dupa m’i kindwa tin, gitimo saa ma lee i tic kunoke gitimo tic dupa dupa pi nipong’o kende kende yeny mi juruot migi. Yehova ung’eyo lembuno man ebefoyowa pi gin ceke ma wabetimo pi nipong’o yeny mi juruot mwa. Pieno dong’ wek wan ceke watimu tic ku kero pi nilubo lapor pa Yehova man pa Yesu, kadok nwang’u ebed kit tic ma nenedi de. Man wek wapoi nia tic mwa ma pire tek nisagu utie nitimo ni Yehova man nirweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu. Eno bimio iwa anyong’a mandha.