Thenge ma jumedo
1 CIK MIR UKUNGU
Cik pa Mungu ujengere iwi cik pare mir ukungu. Cik maeno mir ukungu utie lemandha ma lokere ngo ma nwang’ere i Biblia. Gikonyowa ninyang’ i kite ma Mungu paru ko lembe man kite m’ewinjere ko iwi lembe moko. Cik mir ukungu konyowa nimaku yub ma ber i kwo mwa man nitimo gin m’atira. Gitie ku kony asagane i lembe ma cik pa Mungu uweco ngo kamaleng’ i wie.
2 WORO
Niworo Yehova thelembene tie nibedo ayika nitimo lembe m’ekwayu watim. Yehova ubemito mer ma wamare ko re m’ucwalwa niwore. (1 Yohana 5:3) Ka wamaru Mungu man wagene, wabilubo juk pare i lembe ceke. Wabiwore kadok kinde ma lembe tie iwa tek de. Etie ber nia wawor Yehova, pilembe ebeponjowa nikwo ma ber tin man eng’olo iwa nia wabinwang’u mugisa ma dupa i nindo m’ubino.—Isaya 48:17.
3 BED’AGONYA
Yehova umio bed’agonya kunoke copo mi timo ng’iong’ic ni ng’atuman acel acel. Ecwiowa ngo wabed calu robo. (Poi mi Cik 30:19; Yocuwa 24:15) Wacopo tio ku bed’agonya mwa pi nimaku yub ma ber. Ento ka wabedo ku wang’wa ngo, wacopo maku yub mi rieko ngo. Nibedo agonya thelembene tie nia wacikara nimaku yub wan giwa ka nyo wabigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova kunoke ngo man ninyutho nia andha wamare.
4 CIK MI KURAJO
Yehova umio cik mi kurajo kunoke telowic kara wabed ku timo man kura ma ber. Wacopo ponjo cik maeno i Biblia man ning’eyo kite ma gicopo konyo kowa nikwo ma ber. (Lembrieko 6:16-19; 1 Jukorinto 6:9-11) Telowic maeno konyowa ning’eyo gin ma Mungu neno nia tie ber kunoke rac. Gikonyowa bende ninyutho mer ni jumange, nimaku yub ma cuu man nibedo ma ber ku dhanu mange. Kadok cik mi ng’om ubemedere ninyothere de, ento cik pa Yehova lokere ngo. (Poi mi Cik 32:4-6; Malaki 3:6) Niworo cikne gwokowa i kum peko mi kum man mir adunde.
5 PIDOCWINY
Pidocwinywa utie copo mwa ma watie ko yor i iwa ma ketho wang’eyo gin ma ber ku gin ma rac. Wan ceke Yehova umio iwa pidocwiny. (Jurumi 2:14, 15) Kara pidocwinywa utim ma ber, wacikara niponje nimakere ku cik mi kurajo pa Yehova. E kan ing’eye ebituc nikonyowa nimaku yub ma nyayu mutoro i Mungu. (1 Petro 3:16) Pidocwinywa copo poyo wiwa kinde ma wabecimaku yub ma cuu ngo, kunoke eketho wanwang’ara ku can ma dit i cwinywa i ng’ei timo lembe moko ma rac. Pidocwinywa copo nikwio, ento ku kony pa Yehova wacopo dwoke edok tek kendo. Pidocwiny ma cuu mio iwa kwiocwiny mir adunde man woriri gijo.
6 LWORO PA MUNGU
Nilworo Mungu thelembene tie nimare man niwore lee mandha. Lworone ketho wamito ngo watim gin moko ci ma binyayu can i ie. Lworo pa Mungu konyowa nitimo gin ma ber man nicerara i kum timo lembe ma rac. (Zaburi 111:10) Ecwaluwa niwinjo kilili mandha lembe ceke ma Yehova ubeyero iwa. Ekonyowa bende nigwoko lembang’ola mwa ire pilembe wabewore lee. Lworo pa Mungu utie ku matoke iwi kite mwa mi paru lembe, iwi kite mwa mi kwo ku jumange man mi timo ng’iong’ic mwa ma kubang’ ceng’.
7 YEWO DUBO
Yewo dubo uketho i ie can ma dit ma ng’atini nwang’ere ko i adundene pi lembe ma rac m’etimo. Dhanu ma gimaru Mungu ginwang’u can i Matayo 26:28; 1 Yohana 2:1, 2) Ka wayewo dubo mwa andhandha man waweko nitimo lembe ma rac, wacopo bedo ku genogen nia Yehova uweko iwa. Wambe ku yeny mi bedo asu ku can i adundewa pi lembe ma watimo con. (Zaburi 103:10-14; 1 Yohana 1:9; 3:19-22) Wacikara nitimo kero ninwang’u ponji i kum kosa mwa, niwilo paru mwa ma rac cen man nikwo nimakere ku cik mi kurajo pa Yehova.
adundegi ka ginyang’ nia gitimo lembe moko m’uturo cik pare. Ka watimo lembe moko ma rac, wacikara nikwayu Yehova uwek iwa i ukungu mi lam mi gony pa Yesu. (8 KOYO NG’ATINI KUD I COKIRI
Ka ng’atu moko m’utimo dubo ma pek ubeyewo ngo dubo pare man ekwero niworo cik mi kurajo pa Yehova, eromo ngo nibedo i cokiri. Pieno, ukwayu jukoye cen kud i cokiri. Ka jukoyo ng’atu moko kud i cokiri, waweko nidikara kude man waweco ngo i bang’e. (1 Jukorinto 5:11; 2 Yohana 9-11) Yub mi koyo ng’atini kud i cokiri, ketho nying’ Yehova man cokiri bedo ngo ma gicido. (1 Jukorinto 5:6) Koyo ng’atini kud i cokiri utie bende twiny ma copo konyo ng’atine uyew dubo pare kara edwog i bang’ Yehova.—Luka 15:17.
9 TELOWIC MAN JUK
Yehova umaruwa man emito ekonywa. Eno re m’uketho emio iwa telowic man juk nikadhu kud i Biblia man nikadhu kud i bang’ dhanu ma gimaru Mungu. Calu watie dhanu ma waleng’ ungo, watie ku yeny mi kony maeno lee mandha. (Yeremia 17:9) Ka wabeworo dwand ju ma Yehova ubetio kugi pi nitelo wiwa, eca nwang’u wabenyutho nia wamito niworo Yehova.—Juebrania 13:7.
10 KUHAYA MAN JWIGIRI
Calu ma waleng’ ungo, etie yot iwa nidieng’ piwa giwa man nibedo ku kuhaya. Ento Yehova ubemito wabed dhanu ma jwigiri. Wang’ mapol, wacaku ponjo nibedo ku jwigiri ka waporara giwa ku Yehova man wanyang’ nia kabang’wa mbe. (Yob 38:1-4) Yo mange ma pire tek mi ponjo nibedo ku jwigiri utie niparu pi jumange man pi gin ma copo bedo ber igi kakare niparu piwa giwa. Kuhaya beketho ng’atini paru nia eloyo jumange. Ng’atu ma jwigere nenere cuu mandha man eneno lembe m’etek i ie man m’eng’ic i ie. Lworo nege ngo niyio lembe ma rac m’etimo, nikwayu kisa man nijolo paru man juk mi jumange. Ng’atu ma jwigere jengere iwi Yehova man elubo telowic pare.—1 Petro 5:5.
11 DITO
Dito utie twero mi mio telowic man mi maku yub. Yehova utie ku dito madit m’usagu zoo i polo kud i ng’om. Calu ma Yehova re m’ucwio piny ceke, etie Ng’atu ma won tego m’usagu zoo i polo kud i ng’om bende. Saa ceke etio ku dito pare pi bero mi jumange. Yehova umio rwom mi gwokowa i cing’ dhanu moko. Ku lapor, junyodo, judong cokiri man jubim mi ng’om, gitie ku dito moko, man Yehova ubemito wadik cingwa kugi. (Jurumi 13:1-5; 1 Timoteo 5:17) Ento kinde ma cik mi dhanu ubeturo cik pa Mungu, waworo Mungu kakare niworo dhanu. (Tic mi Jukwenda 5:29) Wanyutho nia wabeworo yub ma Yehova umaku, nwang’u wajolo dito mi dhanu m’ebetio kugi.
12 JUDONG COKIRI
Yehova ubetio ku judong cokiri, ma gitie umego ma giromo pi nigwoko cokiri. (Poi mi Cik 1:13; Tic mi Jukwenda 20:28) Dhanu maeno gikonyowa kara wagwok winjiri mwa ku Yehova ubed ma tek man wawore i kwiocwiny man i yo m’atira. (1 Jukorinto 14:33, 40) Kara tipo maleng’ ung’ii judong cokiri maeno, gicikiri nicego i kwo migi kite ma tung’ tung’ ma nwang’ere i Biblia. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9; 1 Petro 5:2, 3) Watie ku genogen i kum dilo pa Mungu man watielo dilone, pieno watie kud anyong’a nidiko cingwa ku judong cokiri.—Zaburi 138:6; Juebrania 13:17.
13 JAWI OT
Yehova umio ni junyodo rwom mi gwoko awiya ku jum’ubekwo i ot migi. Ento Biblia ukoro nia jawi ot utie cwar dhaku. Ka wego mbe ke, mego doko jawi ot. Rwom ma jawi ot utie ko uketho i ie ninwang’u cam ni juruot, kendi, man kabedo m’ukwayu jukwo i ie. Pire tie tek akeca ni jawi ot nitelo wi juruot giwor Yehova. Ku lapor, ukwayu enen nia gibecidho i coko, gibedikiri i tic mi lembanyong’a, man gibeponjo Biblia karacelo. Jawi ot utie bende ku rwom mi maku yub ma tokcen i ot. Saa ceke etimo kero nilubo lapor pa Yesu, niwacu ebedo dhanu ma ber, ma nyang’ ku dhanu man ma kwiny ungo. Eno ketho jukwo ma ber ku mer, man juruot ceke gikwo i bedomoth man winjiri migi ku Yehova medere ameda.
14 GURIRI M’UTELOWIC
Guriri m’utelowic utie ungu mi dhanu ma co ma gitie ku genogen mi kwo i polo, ma Mungu ubetio kugi pi nitelo wi tic mi dhanu pare. I rundi ma kwong’a, Yehova utio ku guriri m’utelowic pi nitelo wi cokiri mi Jukristu i timo thier migi ni Mungu man i tic mi lembanyong’a. (Tic mi Jukwenda 15:2) Tin, ungu mir umego ma gitie Guriri m’utelowic, gibetelo wi dhanu pa Mungu man gibegwokogi. Kinde m’umego maeno gibemaku yub moko, gijengiri i kum telowic mi Lembe pa Mungu man iwi tipo pare maleng’. Yesu ulwong’o ungu mi dhanu maeno ma tipo wiro “jamiru mandha [man] ma riek.”—Matayo 24:45-47.
15 BOYO WIC
Saa moko ecopo kwayere nia nyamego utim lembe moko ma nwang’u i andha umego re m’ukwayu utim i cokiri. Ka nyamego ubetimo tic ma kumeno, ukwayu eboi wie pi ninyutho nia ebeworo yub ma Yehova umaku. Ento yeny mi boyo wie utie ngo i lembe zoo. Ku lapor, nyamego copo niboyo wie kinde m’ebetelo wi ponji mi Biblia i vut cware kunoke i vut umego moko m’ulimo batizo.—1 Jukorinto 11:11-15.
16 NIMONDO NGO I LEMBGAMBA
Wacerara nimondo i lembe moko ci mi gamba pi ninyutho nia wamondo ngo i gambaker mi ng’om. (Yohana 17:16) Dhanu pa Yehova gicwaku bang’ Ker pa Yehova kende. Calu Yesu, wamondo ngo i lembe moko ci mi gambaker mi ng’om.
Yehova ung’olo iwa nia wabed “wor ni jubim, ku weg ng’ol.” (Tito 3:1, 2; Jurumi 13:1-7) Ento cik pa Mungu uyero bende nia wacikara ngo ninego nek. Pieno, pidocwiny pa Jakristu copo yio ngo ire nia ecidh i lwiny. Ka jukwayu nia Jakristu utim tic moko mange kakare nitimo tic mir askari, mito ekepenjere ka nyo pidocwiny pare ubeyio ire nitimo tije.
Watimo thier ni Yehova kende pilembe etie Jacwic mwa. Kadok wanyutho woro i kum lanyuth mi ng’om de, re wamotho ngo bendera kunoke niwero wer moko mi thek. (Isaya 43:11; Daniel 3:1-30; 1 Jukorinto 10:14) Bende dhanu pa Yehova gimaku yub migi gigi ma gibolo ko ngo kwir ni ungu moko ci mi lembgamba, kunoke ni ng’atu m’ucungo jubol i wie. Watimo kumeno pilembe dong’ watie i thenge mi bimobim pa Mungu.—Matayo 22:21; Yohana 15:19; 18:36.
17 TIPO MI NG’OM
Ng’om ma tin ubemewo ayi mi paru lembe pa Sitani. Ayi mi paru lembe maeno unyai i kind dhanu m’umaru ngo Yehova, m’ubelubo ngo lapor pare man m’ubeworo ngo cik pare. (1 Yohana 5:19) Paru ma kumeno man timo m’eterojo i ie, julwong’e tipo mi ng’om. (Juefeso 2:2) Dhanu pa Yehova gitimo kero kara tipo maeno kud ubim wigi. (Juefeso 6:10-18) Ento wamaru yo pa Yehova man watimo kero nibedo kud ayi paru pare.
18 JAI I KUM YIOYIC
Jai i kum yioyic utie nijai i kum lemandha mi Biblia. Juma gijai i kum yioyic gijai i kum Yehova man i kum Yesu ma tie ng’atu ma Mungu ung’io ubed Jabim mi Ker pare man gitimo kero niwingo jumange bende gidikiri kugi. (Jurumi 1:25) Gimito giroi jiji i dhanu ma gibetimo thier ni Yehova. Dhanu moko i cokiri mi Jukristu mi rundi ma kwong’a de gijai i kum yioyic, tin bende dhanu ma kumeno ginuti. (2 Jutesaloniki 2:3) Dhanu ma gigwoko bedoleng’ migi ni Yehova gidikiri ngo nyanok de ku dhanu ma gijai i kum yioyic. Wabiweko ngo nyanok de sayu ning’eyo lembe kunoke jumange uketh wasom, kunoke wawinj paru mi dhanu ma gijai i kum yioyic. Wan wagwoko bedoleng’ mwa ni Yehova man waworo en kende.
19 ADUNYA
I the Cik pa Musa, thek mir Israel ubed ukwayu Yehova uwek dubo migi. Gibed gitero mogo, moo man lei ni lam mir adunya i hekalu. I yo maeno re ma nyithindho mir Israel gibed gipoi nia Yehova utie ayika niweko dubo migi, dok ebed dubo m’ucoko thek ceke kunoke pa ng’atuman acel acel. I ng’eye kinde ma Yesu umio kwo pare pi niumo dubo mwa, tij lam maeno mir adunya uthum. Yesu uthiero lam maleng’ “wang’ acel pil.”—Juebrania 10:1, 4, 10.
20 NIWORO KWO MI LEI
Cik pa Musa ugam uyio nia dhanu gineg lei pir acama. Jung’olo igi bende nia gibed githier lei ni lam. (Lembe mi Julawi 1:5, 6) Ento Yehova uyio ngo nyanok de ni dhanu pare nia gitim lei rac. (Lembrieko 12:10) Andha cik moko ubedo nuti m’ubed ugwoko lei kara kud jutimgi rac. Jung’olo ni nyithindho mir Israel nia gibed gigwok lei migi ma ber.—Poi mi Cik 22:6, 7.
21 NYITHITHENG RIMO MAN KIT THIETH
Nyithitheng rimo. Rimo utie ku thenge ang’wen ma dongo dongo, niwacu rimo ma kwar, rimo ma tar, pii rimo man thenge ma konyo pi poto pa rimo. Thenge ang’wen ma dongo dongo maeno mi rimo jucopo poko igi ni thenge mange ma thindho thindho ma julwong’o nyithitheng rimo. *
Jukristu giyio ngo jucik rimo i kumgi kunoke thenge ang’wen ma dongo dongo. Nyo gicikiri niyio nyithitheng rimo? Biblia umio ngo korolembe ma tap i wie. Pieno, Jakristuman ucikere nimaku yub m’ujengere iwi pidocwiny pare ma Biblia uponjo.
Jukristu moko gikwero nyithitheng rimo maeno ceke. Gicopo paru nia Cik ma Mungu umio ni nyithindho mir Israel ung’olo nia rimo moko ci m’uwok kud i kum lei, jucikiri nioye “woko wi ng’om.”—Poi mi Cik 12:22-24.
Jumoko gitimo ng’iong’ic m’ukoc. Nimakere ku pidocwiny migi, ging’io niyio nyithitheng rimo moko. Gicopo paru nia nyithitheng rimo dong’ ubenyutho ngo kwo mi giracwia ma rimone ai i ie.
Kinde m’ibemaku yub iwi nyithitheng rimo, kepenjiri ku penji m’ulubo e:
-
Nyo ang’eyo nia kan akwero nyithitheng rimo ceke, eno nyutho nia abiyio ngo bende nimaku yath moko ma romo nyego ku twoyo kunoke ma romo cero cwir pa rimo?
-
Nyo abibedo ku copo mi koro ni dokta thelembe m’uketho akwero nitio ku nyithitheng rimo moko; mange ke ayio?
Kit thieth. Wa jukristu wamio ngo rimbwa ni jumange, kadi walar wagwoko ngo rimbwa pi yenga moko i wang’ nikakuwa. Ento ayi thieth mange nuti ma jutio ko ku rimb jaratwoyo en gire. Jakristuman ucikere ning’io en gire kite ma jubitio ko ku rimbe i saa ma jubekake i ie, i saa mi pimo rimbe, kunoke i kit thieth ma jutio ko kawoni. I saa mi thieth maeno, jukejukoyo rimb jaratwoyo kud i kume pi saa moko.—Kara inyang’ lee iwi lembuno, som Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 10, 2000, mbaya mi 30-31, mi Français.
Ku lapor, ayi thieth moko nuti ma julwong’o hémodilution, ma i ie jular juwodho rimo moko kud i kum jaratwoyo man judwoko pii moko m’ujebere ku yath kakare. I ng’eye nyanok kunoke i saa ma jubekake, judwoko rimo pa jaratwoyone i kume.
Ayi thiethne mange julwong’o récupération du sang épanché. I kit thieth maeni, jujolo rimo m’ubecwir kud i kum jaratwoyo kinde ma
jubekake, julwoke man i ng’eye judwoke i kume kinde ma jubekake kunoke i ng’eye nyanok.Doktaman copo tio ku kit thieth maeno i ayi m’ukoc nyanok. Pieno, i wang’ niyio ayi moko mi kaku dhanu, pimo rimo kunoke kit thieth m’unyai kawoni, Jakristu ucikere ning’eyo nia jubitio ku rimbe nenedi.
Kinde m’ibemaku yub iwi kit thieth moko ma jubitio i ie ku rimbi, kepenjiri ku penji m’ulubo e:
-
Ka jubiketho rimba uwok kud i kuma, ekadh kud i macin pi nidwogo kendo i kuma, man kan ewok ecungo pi saa moko, nyo pidocwinya biyio ira ninene nia fodi etie asu rimba, ma bikwayu ngo nia juoye “woko wi ng’om”?—Poi mi Cik 12:23, 24.
-
Nyo pidocwinya ma Biblia uponjo bisenda ngo, kinde ma juwodho rimba moko, juyike, man judwoke kendo i kuma, i saa mi kit thieth maeno?
-
Nyo ang’eyo nia kan akwero kit thieth ceke ma jutio i ie ku rimba, nyutho nia abiyio ngo jupim rimba, abiyio ngo kit thieth mi hémodialyse, kunoke jutii ku macin ma julwong’o cœur-poumon artificiel?
Wacikara nikwayu telowic pa Yehova man nitimo sayusac i wang’ nitimo ng’iong’ic pi nyithitheng rimo man iwi kit thieth moko ma jutio i ie ku rimbwa. (Yakobo 1:5, 6) I ng’eye, wacikara nitio ku pidocwinywa pi nimaku yub. Wacikara ngo nipenjo dhanu mange pi gin ma gicopo timo ka nwang’u gin re ma ginwang’iri i lembe ma wanwang’ara i ie, kadi jumange de gicikiri ngo niwingo wiwa i yub ma wamaku.—Jurumi 14:12; Jugalatia 6:5.
22 LENG’O MI KURAJO
Nibedo leng’ i kurajo thelembene tie nibedo ku kura man timo ma leng’ i wang’ Mungu. Leng’o mi kurajo uketho i ie lembe ma waparu, ma wayero man ma watimo. Yehova ung’olo iwa nia wacerara i kum ayi lemb sasa moko ci mi tarwang’. (Lembrieko 1:10; 3:1) Wacikara ning’io nia wabiworo cik pa Yehova kadok i saa ma wabenwang’ara i wang’ lembe moko ma copo cwaluwa nitimo lembe ma rac. Wacikara nikwayu Yehova areri kana ekonywa wagwok paru mwa ubed ma leng’ man wacikara nicerara ni abidhe mi lemb sasa mi tarwang’.—1 Jukorinto 6:9, 10, 18; Juefeso 5:5.
23 KURA M’UKWOK MAN SASA
Kura m’ukwok uketho i ie ayi wec man timo m’ubeturo cik pa Mungu lee mandha man m’unyutho timo mir acidi. Ng’atu m’ubetimo lembe maeno, nwang’u ebeworo ngo cik pa Mungu. Ka ng’atu moko umondo i kura m’ukwok, komite mi pokolembe bing’io i lembene. Sasa uketho i ie kit timo ma reco ma tung’ tung’. Nimakere ku racu mi lembene, timo mi sasa moko copo kwayu juketh komite mi pokolembe mi cokiri.—Jugalatia 5:19-21; Juefeso 4:19; Kara inyang’ lee, som “Penji mi jusom” i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 7, 2006, mi Français.
24 NYOBO WATHKUM MI RIBIRI
Yehova uketho ribiri ubed ayi ma leng’ ma dhaku ku cware ginyutho ko mer i kindgi. Ento ka ng’atini ubenyobo wathkume mi ribiri kunoke ebetio kude rac pi nidaru ava kume, eca nwang’u ebetio ku wathkume i ayi m’ucido. Kura maeno copo nyotho winjiri pa ng’atini ku Yehova. Ecopo ketho ng’atini bedo kud awanya ma rac mandha man enyotho nen pa ng’atune iwi ribiri. (Jukolosai 3:5) Ng’atu m’utie ku kura m’ucido maeno man m’ubenwang’u nia etie ire tek niweke, mito ngo cwinye utur. (Zaburi 86:5; 1 Yohana 3:20) Ka in de inweng’iri i lembe maeno, rwo i bang’ Yehova kud adundeni ceke man kwaye ekonyi. Ceriri i kum lembe ma calu ve neno pornografi, kum ebicweli i paru m’ucido. Kan itie ku janyodo ma Jakristu, wec kude iwi lembene kunoke wec ku jarimbi moko m’uteng’ini ma woro cik pa Yehova. (Lembrieko 1:8, 9; 1 Jutesaloniki 5:14; Tito 2:3-5) Ng’ei nia Yehova ubeneno man anyong’a ubenege pi kero m’ibetimo pi nigwoko kura peri ubed leng’.—Zaburi 51:17; Isaya 1:18.
25 ADHURA
Adhura utie kura mi bedo ku mon dupa kunoke weg udi dupa. Yehova uketho gamiri ubed i kind nico acel ku dhaku de acel. Yang’ con i Israel, Mungu uweko kaka ni nico nigamu mon dupa, ento eno ubino ngo lembakeca pare ku kwong’a. Tin, Yehova yio ngo dhanu pare gibed kud adhura. Emito nico ubed ku dhaku acel kende man dhaku de ubed ku nico acel kende.—Matayo 19:9; 1 Timoteo 3:2.
26 LALU GIER MAN POKIRI
Yehova uketho nico ku dhaku gibed karacelo i nindo ceke mi kwo migi. (Thangambere 2:24; Malaki 2:15, 16; Matayo 19:3-6; 1 Jukorinto 7:39) Emio kaka mi lalu gamiri kende kende ka jadhogjo mi gamiri utimo gier. Ka lembe maeno uwok, Yehova uweko kaka ni ng’atu ma jadhoge upodho i tarwang’ ning’io en gire ka nyo ecopo nilalu gier kunoke ngo.—Matayo 19:9.
1 Jukorinto 7:11) Jakristu copo ng’io nikepokere ku jadhoge mi gamiri, ka ginwang’iri i lembe m’ulubo piny e.
Jukristu moko gigam ging’io nia gipokiri ku judhoggi mi gamiri kadok nwang’u judhoggi upodho ngo i tarwang’ de. (-
Kwero nipong’o yeny mi juruot akakaka: Nico ukwero nipong’o yeny mi kum mi juruot, m’adong’ kadok sente man cam de umbe ni juruot.—1 Timoteo 5:8.
-
Ninyayu ret i kum: Ninyayu peko i kum jadhogjo mi gamiri ma dong’ enwang’ nia leng’kum man kwo pare ni i ariti.—Jugalatia 5:19-21.
-
Niketho winjiri pa ng’atini ku Yehova i ariti: Nico kunoke dhaku ubeketho ebecopere ngo ni jadhoge mi gamiri nitimo ni Yehova.—Tic mi Jukwenda 5:29.
27 NIFOYO NG’ATINI MAN NIMIO AMORA I KUME
Wan ceke watie ku yeny ma nia jufoiwa man jumii amora i kumwa. (Lembrieko 12:25; 16:24) Wacopo tio ku wec ma ber man mi mer pi nijukara man nitielara i kindwa. Wec ma kumeno copo konyo umego ku nyimego wadwa niciro man nimediri nitimo ni Yehova kadok nwang’u gibenwang’iri ku peko ma lee de. (Lembrieko 12:18; Jufilipi 2:1-4) Ka cwiny ng’atu moko utur, wacikara niwinje ku woro mandha man nitimo kero ninyang’ cuu i kite m’ewinjere ko. Eno copo konyowa ning’eyo gin ma wacopo yero kunoke ma wacopo timo pi nikonye. (Yakobo 1:19) Keth ebed iri ni lembakeca mi ng’eyo cuu mandha umego ku nyimego peri kara ing’ei yeny migi cuu. Kumeno re m’icopo konyogi gidwog i bang’ Won jukocwiny man teng’oteng’ ceke, kum i bang’e re ma gicopo nwang’u kwiocwiny mandha.—2 Jukorinto 1:3, 4; 1 Jutesaloniki 5:11.
28 NYOM
Biblia umio ngo cik ma tap m’uweco iwi nyom. Timo mi suru man cik mi ng’om ubed ukoc nimakere ku kabedoman. Thangambere 24:67; Matayo 1:24; 25:10; Luka 14:8) Lembe ma pire tek akeca i nyom utie lembang’ola ma ju ma gigamiri gitimo i kindgi i wang’ Yehova. Dhanu dupa ma gibegamiri ging’io nia wedi migi ku jurimbgi gibed unuti kinde ma gibetimo lembang’ola i kindgi man ging’io jadit cokiri moko umii korolembe m’ujengere iwi Biblia. Ka ju ma gibegamiri ging’io nia foc bibedo nuti i ng’ei gamiri migi, gin re ma gicopo ng’io nia gibitimo ayi foc ma nenedi. (Luka 14:28; Yohana 2:1-11) Kadok nwang’u ju ma gibegamiri ging’io nia nyom migi bikadhu nenedi de, re gicikiri nineno nia nyomne umio yung ni Yehova. (Thangambere 2:18-24; Matayo 19:5, 6) Cik mir ukungu mi Biblia copo konyogi nimaku yub mi rieko. (1 Yohana 2:16, 17) Ka ging’io nia jubimadhu kong’o i foc migi, gicikiri nineno nia dhanu madhu ngo kong’o nikadhu mukero. (Lembrieko 20:1; Juefeso 5:18) Ka ging’io nia mizik bibedo nuti kunoke tuko moko, gicikiri nineno nia lembe maeno umio yung ni Yehova. Gin ma pire tek ni Jukristu ma gibegamiri ucikere nibedo winjiri migi ku Mungu man winjiri m’i kindgi kakare niketho wigi akeca i kum nindo mi nyom.—Lembrieko 18:22; kara inyang’ lee, som Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 10, 2006, mbaya mir 18-31, mi Français.
(29 MAKU YUB MI RIEKO
Wamito wamak yub mi rieko m’ujengere iwi cik mir ukungu mi Lembe pa Mungu. Ku lapor, jadhu Jakristu mi gamiri ma tie ngo Jamulembe pa Yehova copo lwong’e nia gicidh gicam ku wedi pare i foc moko mi ceng’ ma dit. Ka nwang’u eno tie in, ibitimo ang’o? Ka pidocwinyi uyio iri nia icidhi, icopo koro ni jadhogi mi gamiri nia ka timo moko mi jukafiri utie i nambune, ibidikiri ngo i timone. Icikiri nineno nia nyo jumange bikier ungo kan icidho i nambune.—1 Jukorinto 8:9; 10:23, 24.
Kunoke jadit tic peri copo medo iri sente moko i nindo mi ceng’ ma dit. Nyo icikiri nikwero sente maeno? Ng’iong’icne ni cingi. Ning’eyo nen ma jadit tic peri utie ko iwi sente maeno copo konyi ning’io ka nyo ibikwero sentene kunoke ngo. Nyo ebemio sente maeno
kara idikiri i foc? Kunoke nyo etie kende kende ayi m’ebefoyi ko? Kan iparu iwi lembe maeno man ineno lembe mange bende, icopo ng’io ka nyo ibigamu sente maeno kunoke ngo.Kunoke, ng’atu moko copo mio iri giramia i saa mi foc moko mi ceng’ ma dit man ecopo yero kumae: “Ang’eyo nia itimo ngo foc maeni, ento amito amii iri giramia maeni.” Saa moko nyo ng’atuno ubenyutho kende kende nia etie dhanu ma ber. Kunoke, nyo thelembe moko nuti m’unyutho nia emito ketho yioyic peri i amulaic kunoke emito luthi i timo foc maeno? I ng’ei nyamu i lembe maeno, kan icopo neno ka nyo iyii giramia parene kunoke ikwere. Wamito wabed ku pidocwiny ma ber man wagwok bedoleng’ mwa ni Yehova i yub ceke ma wamaku.—Tic mi Jukwenda 23:1.
30 KULOKA MAN LEMBE MA TEROJO I WANG’ CIK
Wang’ mapol, ka juyiko kosowinjiri nyapio pio man ku kwiocwiny, edoko ngo ni lembe ma lee. (Matayo 5:23-26) Nimio yung ni Yehova man nigwoko bedo i acel i cokiri ucikere nibedo lembe ma pire tek akeca ni Jukristu ceke.—Yohana 13:34, 35; 1 Jukorinto 13:4, 5.
Ka Jukristu giwinjiri ngo iwi lembe moko mi kuloka, gicikiri niii nidaru lembene m’umbe nidotiri i wang’ jurucik. Buku mi 1 Jukorinto 6:1-8 uweco iwi juk ma jakwenda Paulo umio iwi kesi i kind Jukristu. Nitero umegwa i wang’ pido copo ketho dhanu mange gibedo ku nen ma rac iwi Yehova man iwi cokiri. I Matayo 18:15-17, jukoro lembe m’ulwobere alwoba ma Jukristu gicikiri nilubo pi niyiko adote ma dongo ma calu ve yero nying’ kunoke kwo. (1) Gicikiri mi kwong’o niii nidaru lembene i kindgi gigi. (2) Ka maeno uwotho ngo, gicopo kwayu ng’atu moko kunoke dhanu moko ario m’uteng’ini i cokiri ukonygi. (3) Ka maeno de jai, kadong’ guriri mi judong cokiri copo yiko lembene ka copere. Kinde ma dong’ lembene wok keno, judong’ cokiri bitio ku cik mir ukungu mi Biblia pi nipimo nikonyo dhanu maeno ceke giwinjiri i kindgi ku kwiocwiny. Ka ng’atu moko m’i kindgi tie ngo ayika nilubo cik mir ukungu mi Biblia, saa maeno judong’ cokiri gicopo niketho komite mi pokolembe.
Ento lembe moko nuti ma copo kwayu nia kara juwor cik, umito jucidh iwang’ cik, ecopo bedo lalu gamiri, nwang’u twero mi gwoko nyathin, nwang’u twero mi gwok i ng’ei lalu gier, cul mir asiras, nwang’u kaka mi culo deni nok nok pilembe sosiete ubepodho kunoke kara leta uketh cinge i the testama. Ka Jakristu ubetio ku lembe maeno ma cik uyio pi niyiko lembe moko i ayi mi kwiocwiny, nwang’u ebetimo ngo tung’ ku juk ma jakwenda Paulo umio.
Ka lembe moko ma rac utimere, calu ve, maku ng’atini ku tego pi nivuto kude, maku awiya, mio ret i kum ng’atini, kwalu kwo ma dongo kunoke nek, ka Jakristu moko ubenyutho pi lembe maeno ni judongo pa leta, eca nwang’u ebetimo ngo tung’ ku juk pa jakwenda Paulo.
31 AWONDE PA SITANI
Niai i podho mir Eden, Sitani ubemedere asu niwondo dhanu. (Thangambere 3:1-6; Lembanyutha 12:9) Eng’eyo nia kan enyotho paru mwa, ecopo wingo wiwa nitimo lembe ma rac. (2 Jukorinto 4:4; Yakobo 1:14, 15) Ebetio ku gambaker, dini, kuloka, galuwang’, ponjiri man lembe mange dupa pi nimewo paru pare man niketho ginen ni gin ma ber.—Yohana 14:30; 1 Yohana 5:19.
Sitani ung’eyo nia nindo dong’ ire nyanok kende pi niwondo dhanu. Pieno ebetimo kero lee mandha niwingo dhanu dupa. Asagane ebemito ewing wi dhanu m’ubetimo ni Yehova. (Lembanyutha 12:12) Wan de ka wabedo ngo ku wang’wa, Wonabali copo caku nok nok ninyotho paru mwa. (1 Jukorinto 10:12) Ku lapor, Yehova ubemito gamiri urii rondo ku rondo. (Matayo 19:5, 6, 9) Ento tin dhanu ma dupa gineno gamiri ni winjiri mi nindo moko kende ma copo lal saa moko ci. Filme ma dupa man program mi televizio becwaku bende paru maeno. Ukwayu watim kero lee mandha kara nen ma ng’om utie ko iwi gamiri kud unyoth paru mwa.
Yo mange ma Sitani ubetio ko pi niwingo wiwa utie niyawu pi tipo mi bed’agonya. (2 Timoteo 3:4) Ka wabedo ngo ku wang’wa, waromo weko niworo dito mi dhanu ma Yehova uketho i wiwa. Ku lapor, umego moko copo caku nicerere i kum telowic ma judong cokiri gibemio. (Juebrania 12:5) Kunoke nyamego moko copo caku cayu yub mi dito ma Yehova uketho i ot.—1 Jukorinto 11:3.
Wacikara ngo nyanok de niweko Wonabali uwing paru mwa. Ento, wacikara nilubo kit paru pa Yehova man niketho “pidoiw[a] kum gin ma malu.”—Jukolosai 3:2; 2 Jukorinto 2:11.
32 THIETH
Wan ceke wamito wabed ku leng’kum man wanwang’ thieth ma ber kinde ma waberemo. (Isaya 38:21; Marko 5:25, 26; Luka 10:34) Tin, kit thieth upong’ lee mandha nimakere ku doktaman. Kinde ma wabeng’io kit thieth moko ma wabiyio, pire tie tek nia walub cik mir ukungu mi Biblia. Wapoi nia Ker pa Mungu kende re ma bikeyowa rondo ku rondo. Wamito ngo waketh wiwa akeca i kum leng’kum mwa ma dong’ uketh wiwa wil i kum thier ma watimo ni Yehova.—Isaya 33:24; 1 Timoteo 4:16.
Wacikara nicerara i kum thieth moko ci m’uyenyo nen nia etie ku lembe mi tego mi pajogi i ie. (Poi mi Cik 18:10-12; Isaya 1:13) Pieno, i wang’ niyio thieth kunoke yath moko ci, umito wakesai ning’eyo kaka m’eai i ie man ning’eyo nyo ebecwaku paru mi pajogi. (Lembrieko 14:15) Wiwa ucikere ngo niwil nia Sitani ubemito ecikwa kara wamond i timo mi pajogi. Ka waneno nia thiethne utie ku winjiri ku pajogi, etie ber niure cen.—1 Petro 5:8.
^ par. 98 Dokta moko gicopo neno thenge ang’wen ma dongo dongo mi rimo ni nyithitheng rimo. Pieno, ukwayu ikor pi ng’iong’ic peri nia in iyio ngo jucik rimo i kumi kunoke thengene ang’wen ma dongo dongo ma julwong’o rimo ma kwar, rimo ma tar, pii rimo, man thenge ma konyo pi poto pa rimo.