Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR 8

Yehova ubemito dhanu pare gibed leng’

Yehova ubemito dhanu pare gibed leng’

“Ibinyuthri giri leng’ ni ng’atu ma leng’.”​—Zaburi 18:26.

1-3. (a) Pirang’o mego ii niyiko wode ubed ma leng’? (b) Pirang’o Yehova ubemito dhanu pare gibed leng’?

KEPAR nia mego moko ubeyiko wode pi nicidho i somo. Eketho ejom ma ber man ekendere ma cuu man ma leng’. Eno gwoko leng’kum pa nyathin pare man ketho jumange neno nia junyodo pare gibegwoke ma ber.

2 Yehova Wegwa, ubemito wabed leng’ man m’umbe cilo. (Zaburi 18:26) Eng’eyo nia gwoko leng’o utie pi bero mwa. Man ka watie leng’, leng’one mio yung ire.​—Ezekiel 36:22; som 1 Petro 2:12.

3 Nibedo leng’ utie ku thelembe ang’o? Pirang’o nigwoko leng’o utie pi bero mwa? Kinde ma wabeng’io i penji maeno, wanenu kanyo wacopo timo alokaloka moko i kwo mwa.

PIRANG’O UKWAYU WABED LENG’?

4, 5. (a) Pirang’o ukwayu wagwok leng’o? (b) Giracwia ubeponjowa ku lembang’o iwi kite ma Yehova neno ko gwoko leng’o?

4 Yehova utie iwa lapor mi gwoko leng’o man mi bedo leng’. (Lembe mi Julawi 11:44, 45) Thelembe ma pire tek m’ukwayu wabed leng’, utie pilembe wamito wabed “jukwany ba Mungu.”​—Juefeso 5:1.

5 Giracwia ubeponjowa lee iwi kite ma Yehova neno ko gwoko leng’o. Yehova ucwio piny i ayi ma yamu ku pii gibewotho nilwokiri ko nidoko leng’. (Yeremia 10:12) Kepar iwi ayi ma tung’ tung’ ma ng’om beyikere ko gire, kadok yong’ei ma dhanu nyothe de. Ku lapor, Yehova utimo giracwia moko ma kwo ma thindho thindho ma julwong’o ukudi, jucopo nenogi kende kende ku mikroskop. Nyithi ukudi maeno copo loko susu ma reco ni gin ma timojo rac ungo. Eno tie lembe ma wang’u ijo. Jururieko de gitio kud ukudine moko pi nidwoko piny m’unyothere udok leng’ kendo.​—Jurumi 1:20.

6, 7. Cik pa Musa unyutho nenedi nia dhanu ma gibetimo ni Yehova gicikiri nibedo leng’?

6 Wabeneno bende nia gwoko leng’o pire tie tek lee nikadhu kud i Cik ma Yehova umio ni nyithindho mir Israel i cing Musa. Ku lapor, cikne ung’olo nia dhanu gicikiri nibedo m’umbe cilo kara Yehova ujol thier migi. I Nindo mir Adunya, jalam ma dit ucikere nijom wang’ ario. (Lembe mi Julawi 16:4, 23, 24) Man i wang’ nithiero lam, julam gibed gilwoko cing’gi ku tiendgi. (Ai 30:17-21; 2 Lemkei 4:6) I saa mange, matira mi koso woro cik maeno mi leng’o ubino tho.​—Lembe mi Julawi 15:31; Wel 19:17-20.

7 Ka tin ke? Wacopo ponjo lembe lee iwi Yehova nikadhu kud i Cik maeno m’emio. (Malaki 3:6) Ubenen kamaleng’ nia juma gibetimo ni Yehova gicikiri nibedo leng’. Cik mir ukungu pa Yehova ulokere ngo. Tin de, ebemito nia juma gibetimo ire gibed leng’ man m’umbe cilo.​—Yakobo 1:27.

NIBEDO LENG’ UTIE KU THELEMBE ANG’O?

8. Wacikara nibedo leng’ i yo makani ma tung’ tung’?

8 I wang’ Yehova, nibedo leng’ utie kende kende ngo nigwoko kumwa, kendi mwa, man ot mwa ubed ma leng’. Leng’o uketho i ie kwo mwa ceke. Eketho i ie, thier ma watimo, kura mwa man paru mwa. Kara wabed leng’ i wang’ Yehova, wacikara nibedo leng’ man m’umbe cilo i ayi kwo mwa ceke.

9, 10. Nitimo thier ma leng’ ni Mungu thelembene tie ang’o?

9 Thier ma leng’. Wacikara ngo nidikara ku dini mi ndra i yo moko ci. Kinde ma juyaku nyithindho mir Israel judok kugi i Babeli, gibino kwo i kind dhanu ma gitie i dini ma rac mi jukafiri. Jabila Isaya uewo nia nyithindho mir Israel gibidok i ng’om migi i Israel man thier ma leng’ bidok kendo kakare. Yehova uyero kumae: “Wuai ku kuno, kud wumul gin m’ucido; wuai kud i kinde; wugwokuru giwu leng’.” Ukwayu ngo thier ma gibetimo ni Mungu ujebere ku ponji, timo man kura mi dini mi ndra mi Babeli.​—Isaya 52:11.

10 Jukristu mandha bende gidikiri ngo ku dini mi ndra. (Som 1 Jukorinto 10:21.) I ng’om zoo, kura ma tung’ tung’ mi the kwaru, timo, yioyic mi dhanu mapol ujengere iwi ponji mi dini mi ndra. Ku lapor, i suru ma dupa, dhanu giyio nia piny moko nuti ma nwang’ere i dhanu ma medere asu nikwo i ng’ei tho, man timo mi dhanu mapol de ujengere iwi yioyic maeno. (Eklizia 9:5, 6, 10) Jukristu gicikiri niceriri i kum timo maeno. Saa moko wedi mwa gicopo diyowa nia wadikara kugi i timone moko. Ento calu wamito wabed leng’ i wang’ Yehova, ukwayu ngo wawek gidiiwa.​—Tic mi Jukwenda 5:29.

11. Nibedo ku kura ma leng’ thelembene tie ang’o?

11 Kura ma leng’. Kara wabed leng’ i wang’ Yehova, ukwayu wacerara i kum lemb sasa moko ci mi tarwang’. (Som Juefeso 5:5.) I Biblia, Yehova uyero iwa kumae: “Wuring tarwang’.” Enyutho kamaleng’ nia weg tarwang’ ma gibeyewo ngo dubo migi, “gibicamu ker pa Mungu ki ngo.”​—1 Jukorinto 6:9, 10, 18; som Thenge ma jumedo, namba 22.

12, 13. Pirang’o ukwayu wabed leng’ i paru mwa?

12 Paru ma leng’. Wang’ mapol paru cwalujo i timo. (Matayo 5:28; 15:18, 19) Paru ma leng’ bicwaluwa i ayi timo ma leng’. M’umbe jiji, calu ma watie ku kum mi dubo, saa moko paru ma cuu ngo copo nibino i wiwa. Ka parune ubino, ukwayu wawodhe ndhu ndhu. Ka wawodhe ngo, nok nok wacopo nwang’u nia adundewa dong’ tie leng’ ungo. Wacopo caku bedo kud ava mi timo lembe ma wabeparu. Tung’ ku maeno, wacikara nipong’o wiwa ku paru ma leng’. (Som Jufilipi 4:8.) Pieno, ukwayu wacerara i kum lembe mi tarwang’ kunoke galuwang’ mi rop. Wang’io ku rieko mandha gin ma wabesomo, ma wabeneno, man ma wabeweco i wie.​—Zaburi 19:8, 9.

13 Kara wamedara nibedo i mer pa Mungu, ukwayu thier, kura man paru mwa ubed leng’. Bende pire tie tek i wang’ Yehova nia wabed leng’ i kum.

WACOPO NIBEDO LENG’ I KUM NENEDI?

14. Pirang’o pire tie tek nigwoko leng’o mi kum?

14 Ka wabeyiko kumwa man piny mwa bende ubed ma leng’, wan ku jumange de wabinwang’u berone. Wabiwinjara ma ber, man dhanu mange bende bimaru nibedo kudwa. Ento thelembe mange nuti ma pire tek m’uketho wagwoko leng’o mi kum. Gwoko leng’o mwa mio yung ni Yehova. Kepar iwi lembe ma e: Kan ibed ineno nyathin moko ma saa ceke bebedo ma kume cido, icopo niparu rac iwi junyodo pare. Kumeno bende, ka wabeyikara ngo man wabegwoko ngo leng’o mi kumwa, dhanu bibedo ku paru ma rac iwi Yehova. Jakwenda Paulo uyero kumae: “Ma wabemio ko kakier i gin moko ngo, kara timotim mwa ubed ma titi mbe i wie; endre wabefoira giwa i gin ceke, calu jutim pa Mungu.”​—2 Jukorinto 6:3, 4.

Wa dhanu pa Yehova, ukwayu wagwokara giwa leng’ man wagwok piny ma watie ko bende ubed leng’

15, 16. Ukwayu watim ang’o kara wagwokara giwa leng’?

15 Kumwa man kendi mwa. Nigwoko leng’o mi kum ucikere nibedo ng’iyo mwa ma kubang’ ceng’. Ku lapor, ukwayu wabed wajom nja, niwacu kubang’ ceng’ ka copere. Walwok cingwa ku sabuni, asagane i wang’ nitedo cam kunoke i wang’ nicamu man kokoro i ng’ei ma waai i soroni, kunoke ka wamulo kum piny moko m’ucido. Nilwoko cingwa copo nen ni lembe ma tije mbe, ento pire tie tek pilembe ecero dak p’ukudi man nyai pa twoyo. Ecopo bodho kadok kwo mwa. Ka wambe ku soroni, wacopo sayu yo mange ma cuu ma konyowa nigwoko leng’o. Nyithindho mir Israel gibino mbe ku soroni, ento gibed gikunyo ceth i ng’om. Gibed gikunye bor ku kabedo mi dhanu man bor ku dhu pii.​—Poi mi Cik 23:12, 13.

16 Etie ngo nia bongu mwa ubed kwa ma fodi ayine mbe, ma beine tek, kunoke ayi m’uwok ma nyen. Ento bongune ucikere nibedo ma cuu man ma leng’. (Som 1 Timoteo 2:9, 10.) Saa ceke wamito kite ma wanen ko umii yung ni Yehova.​—Tito 2:10.

17. Pirang’o umito wagwok ot man piny mwa ubed ma leng’?

17 Ot mwa ku piny mwa. Kadok nwang’u wabekwo kakani de, ukwayu wagwok ot mwa ubed ma leng’. Ukwayu bende wanen nia mutukari, pikipi, gari, kunoke jamtic moko ci ma wawotho ko ubed ma leng’, asagane ka wabetio kugi pi nicidho i coko kunoke i lembanyong’a. Kum i lembanyong’a, wabed wakoro ni dhanu pi kwo mi paradiso ma tie ng’om ma leng’. (Luka 23:43; Lembanyutha 11:18) Kite ma ot mwa man piny mwa ginen ko copo nyutho nia wabeyikara niai kawoni pi nikwo i ng’om ma nyen maeno ma leng’.

18. Pirang’o wabed wamaru nia kabedo ma watimo ie thier ubed ma leng’?

18 Kabedo ma watimo ie thier. Wanyutho nia leng’o pire tie tek i wang’wa nwang’u wabegwoko kabedo mi coko mwa ubed leng’, kadok ebed Ot Ker kunoke kabedo ma watimo ie coko ma dongo. Wang’ mapol, dhanu ma gibino i Ot Ker wang’ ma kwong’a, ginwang’u nia kabedone tie leng’ mandha. Leng’o maeno mio yung ni Yehova. Wan ceke i cokiri, watie ku kaka mi ketho leng’o i Ot Ker man mi yike ebed ma leng’.​—2 Lemkei 34:10.

WACERARA I KUM TIMO M’UCIDO

19. Ukwayu wacerara i kum ang’o?

19 Kadok nwang’u Biblia ukwanu ngo timo ceke ma reco ma wacikara niurara i kumgi de, re etie ku cik mir ukungu ma copo konyowa ninyang’ iwi kite ma Yehova neno ko timo maeno. Yehova ubemito ngo wamadh taba, wamer ku kong’o, kunoke watii ku yath ma merojo. Kan andha watie jurimb Mungu, wabicerara i kum timo ma kumeno. Pirang’o? Pilembe wanyutho woro ma thuc i kum kwo ma tie giramia. Timo ma kumeno copo jwigo kwo mwa, enyotho leng’kum mwa, man ecopo mio peko i kum dhanu ma wakwo kugi. Dhanu mapol gitimo kero niweko timo maeno pi leng’kum migi. Ento, wan ma watie jurimb Yehova, mer ma wamare ko re, ma tie thelembe ma pire tek akeca ma ketho waweko timo maeno cen. Nyaku moko uyero kumae: “Ku kony pa Yehova, alwoko kwo para man awok cen kud i ng’eca. . . . Aparu nia ka ku tego para gira, nwang’u acopo timo ngo alokaloka maeni.” Wakewec iwi cik moko abic mir ukungu mi Biblia ma copo konyo ng’atini uwek timo ceke ma reco.

20, 21. Yehova ubemito wawek kit timo ma nenedi?

20 “Jumer, wan ma wabedo ku lembang’ola maeni, dong’ walwokra giwa ni cilo ceke mi kum ku mi tipo, ma wadwok ko leng’cwiny udok ndhu cu i lworo pa Mungu.” (2 Jukorinto 7:1) Yehova ubemito wawek timo ceke m’ucido ma copo nyotho kumwa man paru mwa.

21 Jukoro thelembe ma pire tek m’uketho “walwokra giwa ni cilo ceke” i 2 Jukorinto 6:17, 18. Yehova uyero iwa kumae: “Kud wumul gin m’ucido.” I ng’eye edok eng’olo kumae: “E abijolowu. Man abibedo iwu ni Wego, Man wubibedo ira ni wota ku nyiga.” Andha Yehova bimaruwa calu ma wego maru ko awiya pare ka wabecerara i kum gin moko ci ma copo ketho wabedo ma wacido i wang’e.

22-25. Cik mir ukungu makani ma copo konyowa nicerara i kum timo m’ucido?

22 “Mar [Yehova] Mungu peri kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec de ceke, man ku pidoii ceke.” (Matayo 22:37) Eni tie cik ma pire tek nisagu zoo. (Matayo 22:38) Eromo ya wamar Yehova nisagu zoo. Wacopo nenedi nimare nisagu zoo ka wang’io nitimo lembe moko ma copo jwigo kwo mwa man ma romo nyotho ung’ith mwa? Tung’ ku maeno, watimo kero mwa ceke pi ninyutho nia wabeworo kwo m’emio iwa.

23 “[Yehova] mio kwo ni giki ceke, ku lietho m’i igi de, ku gin ceke.” (Tic mi Jukwenda 17:24, 25) Ka jarimbi moko umio iri giramia ma segi, nyo icopo nibaye cen kunoke inyothe? Kwo utie giramia mi zungo m’uai i bang’ Yehova. Watie ku foyofoc ma thuc i kum giramia maeno. Pieno, wamito watii ku kwo mwa i yo ma copo yunge.​—Zaburi 36:9.

24 “Mar wedu calu in giri.” (Matayo 22:39) Timo m’ucido mio ngo peko i kumwa kende. Emio peko i kum dhanu ma wabekwo kugi bende, ma wang’ mapol gitie ju ma wamaru akeca. Ku lapor, ng’atu m’ubekwo i ot acel ku jamadh taba, copo caku nwang’u twoyo nok nok kende kende pilembe ebeyuyo yiro taba. Ento ka waweko timo ma rac maeno, eno nyutho nia wamaru dhanu ma wabekwo kugi.​—1 Yohana 4:20, 21.

25 “Poigi ya gibed wor ni jubim, ku weg ng’ol, ya giworgi.” (Tito 3:1) I ng’om mapol, cik uyio ngo ya jubed ku yath moko ma merojo kunoke nitio kugi. Calu ma Yehova ung’olo iwa nia wanyuth woro ni bimobim mi ng’om, dong’ ukwayu wawor cik ma kumeno.​—Jurumi 13:1.

Ka wabegwokara leng’ man m’umbe cilo, wabimio yung ni Yehova

26. (a) Ukwayu watim ang’o kara Yehova ujol thier ma watimo ire? (b) Pirang’o nigwokara leng’ i wang’ Mungu utie yo maber mandha mi kwo?

26 Ka wamito wabed jurimb Yehova, wacopo nwang’u nia ukwayu watim alokaloka moko. Kan alokalokane moko nuti m’ukwayu watim, umito watime ndhu ndhu. Wang’ mapol ebedo yot ungo niweko timo m’ucido, ento jucopo weke! Yehova ung’olo nia ebikonyowa. Eyero kumae: “An a Yehova Mungu peri, m’aponji ni kuloka, m’atelo wii kud i yo ma maku iwoth i ie.” (Isaya 48:17) Ka watimo kero nigwokara leng’ man m’umbe cilo, wabibedo ma cwiywa tek nia wabemio yung ni Mungu.