Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR 12

Bed iwec wec ma ‘ber ma teng’ojo’

Bed iwec wec ma ‘ber ma teng’ojo’

“Dong’ sosiwec kud uai kud i dhogwu, ento wagi wec ma calu e ber pi teng’oteng’.” ​—JUEFESO 4:29.

1-3. (a) Giramia acel makani ma Yehova umio iwa kud i kind giramia pare mange ma beco? Wacopo tio kude rac nenedi? (b) Wacikara nitio ku giramia maeno mi wec nenedi?

WEGO moko umio gari ni wode m’aradu. Etie ku mutoro nimio giramia maeno ma segi ni wode. Wego maeno biwinjere nenedi ka wode ucaku ringo ku garine rac, egudo ko dhanu man emio ko ret i kume gire?

2 Yehova utie Jamii “giramia ceke ma ber kubang’gi kubang’gi man giramia ceke ma ndhu cu kubang’gi kubang’gi.” (Yakobo 1:17) Acel m’i kind giramia ma ber m’emio iwa utie copo mwa mi wec. Giramiane ketho wayero lembe ma wabeparu man wanyutho kite ma wawinjara ko. Watie ku copo mi yero lembe ma konyo dhanu man ma ketho giwinjiri ma ber. Ento wec mi dhogwa copo timo bende dhanu mange rac man ecopo nyayu can i adundegi.

3 Wec utie ku tego lee mandha i ie, uketho Yehova ubeponjowa ku kite mi tio ma ber ku giramia maeno. Ebeyero iwa kumae: “Dong’ sosiwec kud uai kud i dhogwu, ento wagi wec ma calu e ber pi teng’oteng’ calu cande bedo, kara emi bero ni ju m’uwinjo.” (Juefeso 4:29) Dong’ wakeponju ayi ma wacopo tio ko ku giramia maeno m’uai i bang’ Mungu i kite ma nyayu mutoro i ie man ma giero jumange.

BED KU WENG’I I KUM WEC PERI

4, 5. Buku mi Lembrieko ubeponjowa ku lembang’o iwi tego ma wec utie ko?

4 Wec utie ku tego, pieno ukwayu wabed ku wang’wa i kum lembe ma wayero man kite ma wayere ko. Lembrieko 15:4 ubeyero kumae: “Leb ma yo en e yen mi kwo; ento lem ma kite mbe ma i leb en e tur mi cwiny.” Calu yen ma leng’ nyang’ujo man mio kwo, kumeno bende wec ma ber mio anyong’a ni ju m’ubewinje. I thenge mange, wec mi kwinyo kierojo man eketho juwinjiri cuu ngo.​—Lembrieko 18:21.

Wec ma yo kwiocwinyjo

5 Lembrieko 12:18 uyero nia ‘wec ma vur vur en e calu cob mi palamularu.’ Wec ma cuu ngo ketho ng’atini nwang’ere ku can i adundene man enyotho mer m’i kindjo. Saa moko nyo ibepoi i kum wec moko ma cuu ngo ma ng’atu moko uyero iri m’utimi rac mandha. Ento lembrieko ma rom eno umedo kumae: “Leb ng’atu ma riek en e leng’kum.” Wec ma juparu ie cuu copo kwio adunde, man ecopo yiko kindjo ma nwang’u unyothere nikum koso winjiri. (Som Lembieko 16:24.) Ka wabepoi iwi matoke ma wec mwa copo bedo ko iwi jumange, wabitio ku wecne ku rieko.

6. Pirang’o etie tek nibimo wi lembe ma wayero?

6 Thelembe mange m’uketho wabedo ku wang’wa i kum wec mwa utie pilembe wan ceke waleng’ ungo. “Lembapora mi pidoic mir adunde dhanu en e rac,” man wang’ mapol wec mwa nyutho lembe mir adundewa. (Thangambere 8:21; Luka 6:45) Ecopo bedo lembe ma tek mandha nibimo wi lembe ma wabeyero. (Som Yakobo 3:2-4.) Ento wacikara nitimo kero nitimo alokaloka iwi kite ma waweco ko i bang’ dhanu mange.

7, 8. Wec mwa copo bedo ku matoke makani iwi winjiri mwa ku Yehova?

7 Ukwayu wabed bende ku wang’wa i kum wec mwa pilembe wabidwoko wel ni Yehova pi wec ma wabed wayero man kite ma wayere ko. Yakobo 1:26 uyero kumae: ‘Tek ng’atu moko ie pido ya en e jakusoma, ma k’ecero lebe ngo enke ebewondo adundene, nwang’u kusoma pa ng’atuni en e mananu.’ Pieno ka wabed wadieng’ ungo ku wec mwa, wacopo nyotho lembe man kadok winjiri mwa ku Yehova de copo nyothere.​—Yakobo 3:8-10.

8 Ubenen kamaleng’ nia, ukwayu wabed ku wang’wa i kum wec mwa man i kum ayi ma wayere ko. Pi nikonyowa watii ku giramia mwa mi wec i ayi ma Yehova foyo, umito wang’ei kit wec m’ukwayu wakoc kud i kume.

WEC MA KIEROJO

9, 10. (a) Ayi wec makani m’unyai i ng’om ma tin? (b) Pirang’o ukwayu wacerara i kum wec ma leng’ ungo?

9 Tin, wec ma leng’ ungo upong’ lee. Jumoko paru nia umito gikwong’iri akwong’a man gitii ku wec ma reco kara dhanu unen nia gibeyero lemandha. Jusemblembe gitio ku wec ma reco man ma leng’ ungo kara dhanu ung’ier. Ento, jakwenda Paolo uyero kumae: “Wucorgi ceke cen: ng’ecwiny, ku kwinyo, kud akece, ku cayucac, ku lemblewic ma ai kud i dhogwu.” (Jukolosai 3:8) Eyero bende nia “kadi lele” ma rac ‘kud ulwong’ere’ i kind Jukristu mandha.​—Juefeso 5:3, 4.

10 Wec ma leng’ ungo nyayu can i Yehova man i dhanu m’umare. Etie gin m’ucido. I Biblia, “sasa” kunoke gin m’ucido, utie acel m’i kind “tic mi kum.” (Jugalatia 5:19-21) “Sasa” uketho i ie bende dubo mange ma tung’ tung’, bende kura m’ucido acel cwalujo i m’ucelo. Ka ng’atini utie ku ng’iyo mi yero wec m’ucido akeca man ekwero niweke, eno copo nyutho nia eromo ngo nibedo i cokiri.​—2 Jukorinto 12:21; Juefeso 4:19; som Thenge ma jumedo, namba 23.

11, 12. (a) Yero nying’ ma rac utie ang’o? (b) Wacopo cerara nenedi i kum yero nying’?

11 Wacikara bende niurara i kum yero nying’ ma rac. Etie rac ungo nidieng’ i kum dhanu mange man niweco iwi lembe ma wawinjo iwi jurimbwa man wedi mwa. Kadok Jukristu mi rundi ma kwong’a de, gibed gimito ging’ei nia umego ku nyimego gibedo nenedi man nineno kite ma giromo konyo kogi. (Juefeso 6:21, 22; Jukolosai 4:8, 9) Ento etie yot mandha niwiro lembe ma wayero iwi dhanu mange udok ni yero nying’ ma rac. Ka wamedara asu niweco ku nying’ ng’atini, wacopo yero lembe mandha ngo kunoke niweco iwi lembe m’ukwayu jugwok ni amung’. Ka wabedo ngo ku wang’wa, wec maeno ma rac iwi ng’atini copo doko ni adote mi vupo, kunoke yero nying’. Jufarisayo giyero nying’ Yesu kinde ma gikelo adote i wie pi lembe m’etimo ngo. (Matayo 9:32-34; 12:22-24) Yero nying’ nyotho nying’ ng’atini, ekelo teliri i kindjo, enyayu can i adunde man elalu mer.​—Lembrieko 26:20.

12 Yehova ubemito watii ku wec mwa pi nitielo cwiny jumange, ento ungo niketho jurimbwa gidok ni judegi mwa. Yehova udagu dhanu ma “thubo kind umego.” (Lembrieko 6:16-19) Jayer nying’ ma kwong’a ubino Sitani Wonabali, m’ugam uyero nying’ Mungu. (Lembanyutha 12:9, 10) I ng’om ma tin, nicwayu vupo i kindjo udaru nyai lee. Lembuno ukwayu ngo utimere i cokiri mi Jukristu. (Jugalatia 5:19-21) Pieno, ukwayu wabed ku wang’wa iwi lembe ma wayero man saa ceke walar wanyam i lembe ma wabeciyero. I wang’ niyero lembe moko ku nying’ ng’atini, umito ikepenjiri kumae: ‘Nyo lem m’ayero e utie lemandha? Nyo etie ber niyere? Nyo egierojo? Nyo acopo maru ng’atu m’aweco ku nyinge uwinj lembe m’abeyerone? Acopo winjara nenedi ka ng’atu moko uyero lembuni ku nyinga?’​—Som 1 Jutesaloniki 4:11.

13, 14. (a) Wec ma rac copo timo dhanu mange nenedi? (b) Ayany utie ang’o? Pirang’o Jukristu gicikiri ngo niyanyu jumange?

13 Wan ceke saa moko, wayero lembe ma do kelo ang’eyang’o i iwa i ng’eye. Ento wamito ngo wabed ku ng’iyo mi cayu jumange kunoke mi yero lembe ma reco i wigi. Wec ma rac umbe ku kaka i kwo mwa. Jakwenda Paulo uwacu kumae: “Wukab akece ceke woko kud i beng’wu, ku kwinyo, man ng’ecwiny, ku lele ma rac, ku cayucac.” (Juefeso 4:31) I Biblia mange juloko wec “cayucac,” ni “wec ma rac,” “wec ma timojo rac,” man “wec mir ayany.” Wec ma rac bayu yung mi dhanu man eketho ginwang’iri nia tijgi mbe. Asagane awiya, wec ma rac timogi rac nisagu, pieno ukwayu wabed ku wang’wa kara kud warunggi ku wec mwa.​—Jukolosai 3:21.

14 Biblia ubecimo wang’wa i kum ayi wec moko ma rac mandha, niwacu ayany. Ayany utie nitio ku wec ma reco pi nitimo jumange rac. Etie lembe mi can ma lee dit ka ng’atini ubeyanyu jadhoge mi gamiri kunoke awiya pare! Ka ng’atini ubeweko ngo niyanyu jumange, eca nyutho nia eromo ngo nibedo i cokiri. (1 Jukorinto 5:11-13; 6:9, 10) Calu ma wadaru ponjo, ka wabeweco wec ma leng’ ungo, mi vupo kunoke ma cuu ngo, wabinyotho winjiri mwa ku Yehova man bende ku jumange.

WEC MA TENG’OJO

15. Kit wec ma nenedi ma copo mio tego i winjiri m’i kindjo?

15 Wacopo tio ku giramia mi wec i ayi ma Yehova ubemito nenedi? Kadok Biblia unyutho ngo iwa tap tap gin ma wacikara niyero kunoke ngo, re enyutho iwa nia wawec kende kende ‘wagi wec ma ber pi teng’oteng’.’ (Juefeso 4:29) Wec ma teng’ojo tie wec ma leng’, ma cuu man mandha. Yehova ubemito watii ku wec mwa pi nitielo cwiny jumange man nikonyogi. Eno copo bedo lembe ma yot ungo. Niyero wec ma rac man ma juparu ie ngo utie yot, re ukwayu nitimo kero lee mandha pi niyero wec ma cuu. (Tito 2:8) Wakenen ayi ma tung’ tung’ ma copo konyowa niteng’o jumange ku wec mwa.

16, 17. (a) Pirang’o wacikara nifoyo jumange? (b) Wacopo foyo ng’agi?

16 Yehova man Yesu gimio foyofoc ku berocwinygi. Ukwayu walub lapor migi. (Matayo 3:17; 25:19-23; Yohana 1:47) Kara jumii foyofoc ma tielocwiny ng’atini, ukwayu nibedo ku paru ma cuu iwi ng’atune man nimare. Lembrieko 15:23 uyero kumae: ‘Lembe ma juyero i saane e ber mire ma!’ Wanwang’u tielocwiny ka ng’atu moko ubefoyowa ku cwinye ceke pi tic ma tek ma wabetimo kunoke pi gin moko ma watimo.​—Som Matayo 7:12; som Thenge ma jumedo, namba 27.

17 Kan itie ku ng’iyo mi neno gin ma ber ma jumange timo, ebibedo iri yot nifoyogi kud adundeni ceke. Ku lapor, nyo ineno ng’atu moko i cokiri uyikere ma ber mandha pi korolembe pare kunoke ng’atu moko m’uii nidwoko wang’ penji i coko. Aradu moko nyo ubecero bang’ lemandha i somo, kunoke ng’atu moko m’utii ubewok wang’ mapol i tic mi lembanyong’a. Foyofoc peri copo bedo tap gin ma gitie ku yenyne. Pire tie tek bende nia won ot uyer ni min ot pare nia emare man efoye. (Lembrieko 31:10, 28) Calu lum ku yen gitie ku yeny mi der man pii, dhanu bende gitie ku yeny ma ginwang’iri nia pigi tie tek. Lembuno pire tek asagane ni awiya. Wii kud uwil nifoyogi pi kite migi ma ber m’ineno man pi kero ma gibetimo. Foyofoc copo mio amora i kumgi, edwoko genogen migi tek man eketho gitimo kero nitimo lembe m’atira.

Wacopo tielo cwiny jumange man nijuko cwinygi nikadhu kud i lembe ma wayero man i ayi ma wayere ko

18, 19. Pirang’o wacikara nitimo kero nitielo cwiny jumange man nijukocwinygi? Wacopo timo kumeno nenedi?

18 Walubo lapor pa Yehova kinde ma wabetielo cwiny jumange man wajuko cwinygi. Yehova dieng’ lee mandha ku “ng’atu ma mol” man ‘ma cwinye tur.’ (Isaya 57:15) Yehova ubemito ‘wajukara’ man “wadwok cwiny ju ma cwinygi tek ungo.” (1 Jutesaloniki 5:11, 14) Ka wabetimo kumeno, ebineno man ebifoyowa pi kero ma wabetimo.

19 Kan ineno nia cwiny ng’atu moko m’i cokiri utur kunoke embe ku mutoro, icopo tio ku wec ma nenedi pi nikonye? Icopo bedo mbe ku copo mi daru peko pare, ento icopo ketho eng’ei nia ibedieng’ pire. Ku lapor, icopo maku yub mi bedo karacelo kude. Icopo somo verse moko mi Biblia ma copo konye, bende icopo rwo kude. (Zaburi 34:18; Matayo 10:29-31) Keth eng’ei nia umego ku nyimego pare mi cokiri gimare. (1 Jukorinto 12:12-26; Yakobo 5:14, 15) Man yer wec ku cwinyi ceke i ayi ma nyutho nia iyio andha lembe m’ibeyero.​—Som Lembrieko 12:25.

20, 21. Lembang’o ma ketho winjo juk bedo yot ni ng’atini?

20 Wacopo teng’o bende dhanu mange nwang’u wabemio igi juk ma beco. Calu ma watie dhanu ma leng’ ungo, saa ceke, watie ku yeny mi juk. Lembrieko 19:20 uyero kumae: “Winj lembapora, man ijol ponji, kara ibed riek i kajik peri.” Etie ngo judong cokiri kendgi re ma gimio juk i cokiri. Junyodo gicikiri nitelo wi awiya migi. (Juefeso 6:4) Man nyimego gicopo mio juk i kindgi. (Tito 2:3-5) Pilembe wamaru umego ku nyimego mwa, pieno wamito wamii igi juk i ayi ma copo timogi ngo rac. Ang’o ma copo konyowa?

21 Saa moko nyo ibepoi kinde ma ng’atu moko umio iri juk moko ma ber i ayi ma winje ubino iri yot. Ang’o m’uketho juk parene ubino cuu? Ecicopere nia inwang’u nia andha ng’atuno ubino nidieng’ piri. Kunoke saa moko nyo ng’atuno uweco kudi i ayi ma ber man mi mer. (Jukolosai 4:6) Ecicopere nia juk parene ujengere iwi Biblia. (2 Timoteo 3:16) Kadok nyo wabemio jukne niai kud i Biblia kunoke ngo, juk moko ci ma wabemio, ucikere nijengere iwi Giragora. Ng’atu moko mbe m’ucikere nidiyo jumange ulub paru pare kunoke nitio rac ku giragora pi nicwaku paru pare gire. Nipoi iwi kite ma jumio ko iri juk copo konyi kinde m’ibemio juk ni dhanu mange.

22. Icopo maru itii nenedi ku giramia mi wec?

22 Copo mi wec utie giramia m’uai i bang’ Mungu. Mer ma wamere ko ucikere nicwaluwa nitio ku giramiane i ayi ma ber. Poi nia wec utie ku tego mi kiero ng’atini kunoke mi teng’o ng’atini. Pieno, wek wan ceke wawec i ayi ma copo mio tego i kum jumange man ma copo tielo cwinygi.