Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR 6

Kite mi ng’io galuwang’ ma ber

Kite mi ng’io galuwang’ ma ber

“Wutim ceke ni dwong’ pa Mungu.” ​—1 JUKORINTO 10:31.

1, 2. Pirang’o wacikara nibedo ku wang’wa kinde ma wabeng’io galuwang’?

KEPAR nia imaku nying yen moko ibecikayu, e inwang’u ng’ete moko utop. Ibitimo ang’o? Nyo ibicame asu kumeca? Ibibaye cen? Kunoke ibithumo ng’ete m’utop cen man ibicamu ng’ete ma cuu?

2 I ayi moko, galuwang’ bende urombo ku nying yen maeno. Galuwang’ne moko tie ber, ento ma dupa m’i kindgi utop pilembe gitie ku lembe mi tarwang’, mi rop man mi pajogi i igi. Pieno, kinde m’ibeng’io galuwang’, nyo ibed iyero nia: “Tie lem para. Acopo ng’io galuwang’ mokoci m’amaru”? Kunoke, nyo iyero: “Galuwang’ ceke girac”? Kunoke, nyo ibed ing’io galuwang’ peri ku rieko, niwacu iuriri i kum ma reco, man inambu ku ma beco?

3. Wacikara niparu iwi lembang’o kinde ma wabeng’io galuwang’?

3 Wan ceke watie ku yeny mi nambu man mi galuwang’, re ukwayu wang’iigi ma ber. Pieno, wacikara niparu cuu mandha iwi matoke ma galuwang’ ma wang’io copo bedo ko iwi thier ma watimo ni Yehova.

TIM LEMBE “CEKE NI DWONG’ PA MUNGU”

4. Cik makani mir ukungu mi Biblia ma copo nikonyowa kinde ma wabeng’io galuwang’?

4 Kinde ma wathierara ni Yehova, wang’olo ire nia wabitio ku kwo mwa pi nitimo ire. (Som Eklizia 5:4.) Wang’olo nia wabitimo lembe “ceke ni dwong’ pa Mungu.” (1 Jukorinto 10:31) Eno nyutho nia wathierara ni Mungu kadok saa ma watie i nambu, kunoke i galuwang’ moko, ungo kende kende saa ma watie i coko kunoke i tic mi lembanyong’a.

5. Wacikara nimio kit thier ma nenedi ni Yehova?

5 Gin ceke ma watimo i kwo mwa, utie kud adwogine iwi thier ma watimo ni Yehova. Jakwenda Paulo ukoro lembuno kumae: “Wuthier kumwu ubed ni lam ma kwo, ma leng’, ma yire ni Mungu.” (Jurumi 12:1) Yesu uwacu kumae: “Imar Rwoth Mungu peri kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec peri ceke de, ku pidoii ceke de, man ku tegoni ceke de.” (Marko 12:30) Wamito wamiyara zoo ni Yehova. Con, ka nyithindho mir Israel gibethiero lei ni Yehova, jubed jukwayu nia gimii lei ma kume leng’. Ka girathierane ubino ku mulima moko i kume, Mungu ubed ujole ngo. (Lembe mi Julawi 22:18-20) Kumeno bende, thier mwa copo doko ni gin ma Yehova jolo ngo. Nenedi?

6, 7. Galuwang’ mwa copo bedo ku matoke makani iwi thier ma watimo ni Yehova?

6 Yehova uwacu iwa kumae: “Wubibedo leng’; kum an a leng’.” (1 Petro 1:14-16; 2 Petro 3:11) Yehova bijolo thier mwa kende kende tekene thierne leng’, niwacu nwang’u ecido ngo. (Poi mi Cik 15:21) Thier mwa copo bedo m’ecido ka wabetimo lembe ma Yehova udagu, calu ve lembe mi tarwang’, mi rop man mi pajogi. (Jurumi 6:12-14; 8:13) Bende Yehova copo foyo ngo ka wabenambu ku kit piny ma kumeno. Eno copo ketho thier mwa bedo m’ecido man ma yiyere ngo ni Yehova, bende ecopo nyotho winjiri mwa kude ma rac mandha.

7 Pieno, wacopo ning’io galuwang’ mwa ku rieko nenedi? Cik mir ukungu makani ma bikonyowa nikoyo kind galuwang’ ma ber ku ma rac?

DAG GIN MA RAC

8, 9. Wacikara nicerara i kum kit galuwang’ ma nenedi man pirang’o?

8 Tin, kit galuwang’ ma tung’ tung’ udaru ninyai. Galuwang’ne moko uyiyere ni Jukristu, ento mapol m’i kindgi uyiyere ngo. Mi kwong’o, wakenen kit galuwang’ m’ukwayu wacerara i kumgi.

9 Filme ma dupa, Internet, program mi televizio, tuko mi video man wer, gitie ku lembe mi tarwang’, mi rop kunoke mi pajogi i igi. Wang’ mapol junyutho piny ma reco i igi i ayi ma nen nia gitie rac ungo kunoke i ayi ma nyang’ujo. Ento Jukristu gibedo ku wang’gi pi niceriri i kum galuwang’ m’urombo ngo ku cik pa Yehova. (Tic mi Jukwenda 15:28, 29; 1 Jukorinto 6:9, 10) Ka wacerara i kum galuwang’ ma kumeno, nwang’u wabenyutho ni Yehova nia wadagu gin ma rac.​—Zaburi 34:14; Jurumi 12:9.

10. Ka wang’io galuwang’ ma cuu ngo, matokene copo bedo ang’o?

10 Ento jumoko paru nia racu mbe i galuwang’ mi lembe mi rop, mi tarwang’ kunoke mi pajogi. Giparu kumae: ‘Racune ni kani? Gin m’abitimogi de ngo e.’ Ka wabeparu kumeno, eca nwang’u wabewondara giwa. Biblia uwacu kumae: “Adunde en e jabombi ma sagu gin ceke, man enyothre apila.” (Yeremia 17:9) Ka wabenambu ku piny ma Yehova udagu, wacopo yero nenedi nia wadagugi? Ka wamedara ning’iyo ku galuwang’ ma kumeno, ebidoko iwa ni gin ma rac ungo. Nok nok, pidocwinywa bidoko ng’ic man ebiweko nipoyowa kinde ma wabecitimo ng’iong’ic ma rac.​—Zaburi 119:70; 1 Timoteo 4:1, 2.

11. Jugalatia 6:7 copo konyowa nenedi ning’io galuwang’ mwa ku rieko?

11 Lembe pa Mungu uwacu iwa kumae: “Gin ma tek ng’atu moko coyo, gica ebikayu bende.” (Jugalatia 6:7) Etie lembe mandha nia, ka wabenambu ku piny ma reco, nindo moko wacopo timo pinynegi kokoro. Ku lapor, jumoko gigam gimiiri i galuwang’ mi lembe mi tarwang’ e uketho gitimo tarwang’. Ento Yehova umio iwa kony ma watie ku yenyne kara wang’ii galuwang’ mwa ku rieko.

TII KU CIK MIR UKUNGU MI BIBLIA PI NIMAKU YUB

12. Girang’o ma bikonyowa nimaku yub ma cuu iwi galuwang’?

12 Galuwang’ moko nen kamaleng’ nia eyiyere ngo i wang’ Yehova man wang’eyo nia wacikara nicerara i kume. Kadong’ m’ubenen ungo kamaleng’ ke? Yehova umio ngo iwa cik m’urieyo lembe ma wacopo neno, ma wacopo winjo man ma wacopo somo kunoke ngo. Ento ebemito watii ku pidocwinywa ma Biblia uponjo. (Som Jugalatia 6:5.) Yehova umio iwa cik mir ukungu, ma tie lemandha mir ukungu m’uponjowa iwi kite m’eneno ko lembe. Cik maeno konyowa niponjo pidocwinywa. Gikonyowa ning’eyo ‘yeny pa [Yehova]’ kara watim ng’iong’ic ma nyayu anyong’a i ie.​—Juefeso 5:17.

Cik mir ukungu mi Biblia konyowa ning’io galuwang’

13. Pirang’o ng’iong’ic mi Jukristu iwi galuwang’ berombo ngo? Ento gin ceke gicikiri nitimo ang’o?

13 Wang’ mapol, ng’iong’ic mi Jukristu iwi galuwang’ berombo ngo. Pirang’o? Pilembe wan ceke wamaru ngo gin m’urombo. Bende gin ma ng’atu moko neno nia tie cuu nwang’u m’ucelo ke nene cuu ngo. Kadok kumeno de, Jukristu ceke gicikiri niweko cik mir ukungu mi Biblia re m’utel wigi pi nimaku yub ma cuu. (Jufilipi 1:9) Eno bikonyowa ning’io galuwang’ m’uyiyere i wang’ Mungu.​—Zaburi 119:11, 129; 1 Petro 2:16.

14. (a) Lembang’o ma pire tek m’ukwayu wang’ei kinde ma wabetio ku saa mwa? (b) Jakwenda Paulo umio cimowang’ makani ni Jukristu?

14 Gin mange m’ukwayu wanen ko ma tek utie saa ma watimo i galuwang’. Eno copo nyutho nia galuwang’ pire tie tek rokani i iwa. Wa Jukristu, gin ma pire tek nisagu i kwo mwa, utie tic pa Yehova. (Som Matayo 6:33.) Ento m’umbe ninyang’, wacopo weko galuwang’ umai saa mwa lee akeca. Jakwenda Paulo ucimo wang’ Jukristu kumae: “Wubed ku weng’wu maram wuwotho ko, calu ju ma jurieko ngo ngo, endre calu jurieko, ma wubeng’iewo nindo.” (Juefeso 5:15, 16) Pieno, ukwayu wanen cuu nia galuwang’ mwa bicamu saa ma rukani man wanen nia tic pa Mungu utie i kabedo ma kwong’a i kwo mwa.​—Jufilipi 1:10.

15. Wacopo gwokara nenedi i kum galuwang’ ma copo nyotho winjiri mwa ku Yehova?

15 M’umbe jiji, wacikara nikwero galuwang’ ma wang’eyo nia uyiyere ngo i wang’ Yehova. Wacopo timo ang’o ka wayenyo bedo ku jiji iwi galuwang’ moko? Nyo ukwayu asu wabed ku wang’wa? Kepar nia ibewotho i yo moko i korgot, nyo icopo mito iwoth ceng’ini ku dhu longoro? Ungo. Ka kwo peri pire tie tek i weng’i, ibikethiri ngo i ariti. Ng’iong’ic ma watimo iwi galuwang’ de tie kumeno. Lembe pa Mungu uwacu iwa kumae: “Kab tiendi kum lem ma rac.” (Lembrieko 4:25-27) Pieno, wacerara ngo kende kende i kum galuwang’ ma wang’eyo nia tie rac, ento wakoc ku galuwang’ ma waneno nia uyenyo bedo ber ungo iwa man ma copo nyotho winjiri mwa ku Yehova.

BED KU NEN PA YEHOVA

16. (a) Kekwan gin moko ma Yehova udagu. (b) Wanyutho nenedi nia wadagu gin ma Yehova udagu?

16 Jagor zaburi ukiewo kumae: “E wun ma wumaru Yehova, wudag dubo.” (Zaburi 97:10) Biblia ubeponjowa ning’eyo paru pa Yehova man kite m’ewinjere ko. Penjiri giri nia gin m’ibeponjo copo konyi nenedi nibedo ku nen ma rom ku pa Yehova. Ku lapor, waponjo nia Yehova udagu “leb mi ndra, man cing’ ma cwiro rimo ma lembe mbe; adunde ma poro lembakece mi dubo, tielo ma ringo pio kum lem ma rac.” (Lembrieko 6:16-19) Waponjo nia wacikara nicerara i kum “tarwang’, . . . rwo ni ayi gin m’acwia, . . . ajoga ma jutimo, . . . adegi, kwinyo, . . . kumira, mer ma jumer ko ku kong’o, miel ma rac, ku wadi gin ma kumeno de.” (Jugalatia 5:19-21) Nyo ineno kite ma cik mir ukungu maeno mi Biblia copo konyi ko ning’io galuwang’? Wamito walub cik pa Yehova i kwo mwa ceke, kinde ma watie ku jumange man bende kinde ma watie kendwa. (2 Jukorinto 3:18) I andha, ng’iong’ic ma watimo kinde ma watie kendwa re ma wang’ mapol nyutho nia i andha watie kit dhanu ma nenedi.​—Zaburi 11:4; 16:8.

17. I wang’ ning’io galuwang’ moko, wacikara nipenjara ku penji makani?

17 Pieno, kinde m’ibeng’io galuwang’ moko kepenjiri kumae: ‘Ng’iong’ic para bibedo ku matoke makani iwi winjiri para ku Yehova? Ebibedo ku matoke makani iwi pidocwinya?’ Wakeponj kawoni cik mange mir ukungu ma copo konyowa kinde ma wabeng’io galuwang’.

18, 19. (a) Jakwenda Paulo umio juk makani ni Jukristu? (b) Cik mir ukungu makani ma copo konyowa ning’io galuwang’?

18 Kinde ma wabeng’io galuwang’, eca nwang’u wabeng’io gin m’upong’ paru mwa. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Gin ma tek gin andha, gin ma tek gi mi yung, gin ma tek gi pwe, gin ma tek gi leng’, gin ma tek gi mi mer, gin ma tek gi rwonglembe ma ber; tek bero moko ni i kume, tek pak moko ni i kume, e iwu pid kum giki maeni.” (Jufilipi 4:8) Kinde ma wabepong’o wiwa ku gin ma ber ma kumeno, wacopo yero nia: “Wek lembe mi dhoga ku pidoic mir adundena ubed m’eyiyere i weng’i, e Yehova.”​—Zaburi 19:14.

19 Kepenjiri kumae: ‘Abed apong’o paru para kud ang’o? I ng’ei neno video kunoke tuko moko mi televizio, nyo abedo ku paru ma cuu man ma gierojo? Nyo abedo ku kwiocwiny, ma nwang’u atie ku pidocwiny ma ber? (Juefeso 5:5; 1 Timoteo 1:5, 19) Nyo anwang’ara nia atie agonya nirwo i bang’ Yehova? Kunoke lewic benega? Nyo galuwang’ne uketho abed aparu kwa iwi rop kunoke iwi lembtarwang’? (Matayo 12:33; Marko 7:20-23) Nyo galuwang’ m’abeng’io uketho ‘amaku beporara ku ng’om maeni’?’ (Jurumi 12:2) Dwoko wang’ penji mwa m’atira bikonyowa ning’eyo gin m’ukwayu watim kara wagwok winjiri mwa ku Yehova ubed ma tek. Wabirwo calu jagor zaburi m’uwacu kumae: “Lok wang’a cen kum neno lem ma kite mbe.” *​—Zaburi 119:37.

YUB MA WAMAKU UTIE KU MATOKE IWI JUMANGE

20,  21. Pirang’o ukwayu wadieng’ i kum kite ma jumange giwinjiri ko kinde ma wabeng’io galuwang’?

20 Cik mange mir ukungu ma pire tek m’ukwayu wiwa kud uwil ko utie ma e: “Cik uyio gin ceke; ento gin ceke ber ungo ya jutim. Cik uyio gin ceke; ento gin ceke teng’o jo ngo.” (1 Jukorinto 10:23, 24) Etie ngo nia watie agonya nitimo lembe moko ci nia dong’ wacikara nitime. Umito wapar lee mandha iwi matoke ma yub ma wamaku copo bedo ko iwi umego ku nyimego.

21 Pidocwiny pa ng’atuman ubed ukoc. Ku lapor, pidocwinyi copo yio iri nineno program moko mi televizio. Ento kan i ng’eye inyang’ nia program ma rom maeno ubenyotho pidocwiny p’umeru kunoke pa nyameru, ibitimo ang’o? Kadok nwang’u itie ku twero mi nene de, icopo ng’io nia kud inene. Pirang’o? Pilembe ibemito ngo ‘idub kum umego peri’ kunoke ‘idub kum Kristu.’ (1 Jukorinto 8:12) Wamito ngo watim gin moko ci ma bikiero Jukristu wadwa.​—Jurumi 14:1; 15:1; 1 Jukorinto 10:32.

22. Wacopo nyutho nenedi nia watie ku nen ma cuu kinde ma Jukristu mange gitimo ng’iong’ic?

22 I thenge mange, ka pidocwinyi ubeyio ngo iri nineno, nisomo kunoke nitimo gin moko ma pidocwiny pa ng’atu mange ke ulund uyio ire nia tie ber ke? Pilembe imaru man iworo umeru, ibidiye ngo nia etim ng’iong’ic m’urombo ku peri. Ng’atu m’uberingo mutukari ung’eyo nia jumange copo ringo mutukari ma tek kunoke yoyo nisage, re asu gitie juring mutukari ma ber. Kumeno bende, in kud umego mange ceke wucopo nilubo cik mir ukungu mi Biblia, re wucopo bedo ku nen m’ukoc nyanok iwi galuwang’ ma cuu.​—Eklizia 7:16; Jufilipi 4:5.

23. Ang’o ma bikonyowa ning’io galuwang’ mwa cuu?

23 Dong’ ang’o ma bikonyowa ning’io galuwang’ ma cuu? Ka wabetio ku pidocwinywa ma cik mir ukungu mi Biblia uponjo man ka wabedieng’ andha pir umego ku nyimego mwa, wabitimo ng’iong’ic ma cuu. Man wabibedo kud anyong’a pilembe wabetimo ‘lembe ceke pi dwong’ pa Mungu.’

^ par. 19 Wacopo nwang’u cik mir ukungu mapol ma copo konyowa ning’io galuwang’ i Lembrieko 3:31; 13:20; Juefeso 5:3, 4; man Jukolosai 3:5, 8, 20.