Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR 11

Nikwo i gamiri i ng’ei nyom

Nikwo i gamiri i ng’ei nyom

“Mer jik i yo ki ngo.” ​—1 JUKORINTO 13:8.

1, 2. Nyo peko nyutho nia gamiri dong’ unyothere? Kekor.

GAMIRI utie giramia m’uai i bang’ Yehova. Ecopo ketho ng’atini bedo ku mutoro. Kadok kumeno de, gamiriman binwang’ere ku pekone. Saa moko, pekone copo nen ni gin ma bithum ungo man nico ku dhaku gicopo nwang’u nia kindgi tie ngo ceng’ini calu ma naka.

2 Iwa ucikere ngo niwang’ ka saa moko gamiri mwa utie ku peko. Re peko nyutho ngo nia gamiri mwa dong’ unyothere. Kadok ju ma gigamiri ma gibino ku peko lee i kindgi de, gidok giyiko kindgi man gamiri migi udok kendo ma tek. Nenedi?

BED KU WINJIRI MA CENG’INI KU MUNGU MAN KU JADHOGI MI GAMIRI

3, 4. Lembang’o ma copo wok i gamiri saa moko?

3 Gamiri diko kind dhanu ario ma tung’ tung’, ma ng’atuman utie ku paru pare, lembe m’emaru ku m’edagu man ayi mi timo lembe. Bende, nico ku dhaku gicopo ai i ayi mi kwo kunoke suru ma tung’ tung’. Eting’o nindo man ukwayu bende kero ma lee kara ju m’ugamiri ging’eyiri man ginyang’ i kindgi ma ber.

4 Ku nindo m’ubekadhu, ka nico kunoke dhaku ubemiyere i kum lembe pare gire, kindgi copo doko bor. Ecopo nen ve nia ng’atuman ubekwo i wie gire. Ang’o ma copo konyogi kara kindgi udok ceng’ini?

Juk mi Biblia pire tie tek lee kara gamiri ubed ma ber

5. (a) Ang’o ma copo konyo Jakristu kara kindgi ubed ceng’ini ku jadhoge mi gamiri? (b) Nimakere ku Juebrania 13:4, ukwayu wanen gamiri nenedi?

5 Yehova umio juk ma ber mandha ma copo konyo in ku jadhogi mi gamiri kara wucor ceng’ini kude man bende wubed ku winjiri ma ceng’ini i kindwu. (Zaburi 25:4; Isaya 48:17, 18) Eyero kumae: “Wek gam ma jugambri ko bed ku yung i kind jo ceke.” (Juebrania 13:4) Gin ma tie ku yung, tie gin ma pire tek man m’ineno ngo ku tuko. Igwoke man inene ngo ni gin ma tije mbe. Eno re ma tie kite ma Yehova ubemito wanen ko gamiri.

MER M’IMARU KO YEHOVA COPO KONYO GAMIRI PERI

6. Giragora pa Matayo 19:4-6, ubeyero iwa lembang’o iwi kite ma Yehova neno ko gamiri?

6 Yehova re m’ucaku the gamiri ma kwong’a. Wode ma Yesu uyero kumae: “Wusomo ngo, nia ng’atu m’ucwiogi ku kwong’a ecwiogi ni nico ku nyaku, man ewacu kumae, kum lembe nini nico biweko won ku min, man ebibedo ndhu ku cege; gin ario de gibidoko ni kum aceli? Kum kumeno gibibedo ario kendo ngo, ento ndhu kum acel. Ka kumeno gin ma Mungu ribo karacelo, dong’ dhanu kud upok kindgi.” (Matayo 19:4-6) Yehova upangu niai i acaki nia gamiri ubed nja ku nja. Emito kind juruot ubed ceng’ini man gikwo ma ber karacelo ku mutoro.

7. Nico ku dhaku gicopo dwoko gamiri migi tek nenedi?

7 Ento tin, ju ma gigamiri ginwang’iri kud apidacwiny man ang’abacwiny lee mandha. Saa moko ang’abacwinyne copo kadhu kero ma dong’ ginwang’iri nia gamiri migi copo cungo ngo man cwinygi copo tur. Ento ning’eyo nen ma Yehova utie ko iwi gamiri copo konyowa.​—1 Yohana 5:3.

8, 9. (a) Wacikara nilubo telowic pa Yehova iwi gamiri i saa makani? (b) Wacopo nyutho nenedi nia wabeneno gamiri mwa ni gin ma pire tek lee i wang’wa?

8 Telowic pa Yehova utie kwa pi bero mwa. Calu ma waneno, ebemio iwa juk ma e: “Wek gam ma jugambri ko bed ku yung.” (Juebrania 13:4; Eklizia 5:4) Ka wabelubo telowic pa Yehova kadok i saa m’etie iwa tek ie, m’umbe jiji wabinwang’u berone.​—1 Jutesaloniki 1:3; Juebrania 6:10.

9 Calu ma gamiri mwa pire tie tek lee i iwa, wacerara nitimo man niyero lembe moko ci ma copo nyothe. Ento wamito waketh winjiri mwa ku jadhogwa mi gamiri ubed ma tek. Nenedi?

YUNG GAMIRI PERI I WEC MAN I TIMO

10, 11. (a) Gamiri mapol utie ku peko makani? (b) Pirang’o kite ma waweco ko i bang’ jadhogwa mi gamiri utie gin ma pire tek?

10 Ng’atini copo nyayu can i jadhoge mi gamiri i yo ma tung’ tung’. Wang’eyo nia Jukristu gicikiri ngo nifodo judhogi mi gamiri kunoke ninyayu ret i kumgi. Re nikadhu kud i wec mwa ng’atuman copo timo wadi rac. Wec copo doko ni jamb’ali. Dhaku moko uwacu kumae: “Won ot para ubed utima rac ku wec m’i dhoge. Kadok rem umbe i kuma de, re wec pare ma reco mi cac, calu ve ‘Itie ira ter!’ man ‘Tiji mbe!’ ubed uwang’u adundena ve mac.” Won ot moko uwacu nia dhaku pare ubed uzere man ebed eyanye saa ceke. Ewacu kumae: “Acopo ngo niyero lembe m’ewacu ira i wang’ juwada. Lembuno uketho acopo weco ngo i bang’e man uketho agalu lee i tic. Eber nibedo i tic kakare nidwogo i pacu.” I ng’om ma tin, ayany, wec mi kwinyo man wec ma reco ma nyayu can i adunde, upong’ lee dit.

11 Ka nico ku dhaku giweco ku kwinyo i kindgi, eno romo nyayu rem i adundegi ma kara remne kei, ukwayu nindo ma lee. I andha, Yehova ubemito ngo nico ku dhaku gibed ku timo ma kumeno i kindgi. Re icopo nyayu can i jadhogi mi gamiri m’umbe ning’eyo. Icopo paru nia kindwu tie ber ku jadhogi mi gamiri, ento nyo en de ewinjere kumeno? Ka lembe m’iyero utimo jadhogi mi gamiri rac, nyo ibibedo ayika nitimo alokaloka?​—Jugalatia 5:15; som Juefeso 4:31.

12. Ang’o ma copo nyotho winjiri ma ng’atu m’ugamere tie ko ku Yehova?

12 Yehova neno kite m’iweco ko ku jadhogi mi gamiri, kadok i wang’ dhanu kunoke i amung’. (Som 1 Petro 3:7.) Yakobo 1:26 ubepoyo wiwa kumae: ‘Tek ng’atu moko ie pido ya en e jakusoma, ma k’ecero lebe ngo enke ebewondo adundene, nwang’u kusoma pa ng’atuno en e mananu.’

13. Ng’atu m’ugamere copo nyayu can i jadhoge mi gamiri i yo mange makani?

13 Yo mange tie ma ju m’ugamiri gicopo nyutho ko nia gibedieng’ i kindgi. Ku lapor, jadhogi mi gamiri biwinjere nenedi kan icaku nitimo saa ma lee ku ng’atu mange? Kadok nwang’u etie pi thelembe ma ber, calu ve rweyo lembanyong’a kunoke nikonyo ng’atini i peko moko, nyo jadhogi mi gamiri copo winjere ngo raci? Jakristu moko ma dhaku uyero kumae: “Ka cwara ubetimo saa mapol man ebedieng’ akeca ku nyamego mange mi cokiri, lembene betima rac. Eketho anwang’ara nia pira tek akeca ngo.”

14. (a) Lemandha mir ukungu makani ma nwang’ere i Thangambere 2:24? (b) Wacikara nipenjara ku penji makani?

14 Calu watie Jukristu, watie ku rwom mi dieng’ pi junyodo mwa, umego ku nyimego mi cokiri mwa. Ento, ka wagamara, rwom mwa ma dit utie nidieng’ pi won ot kunoke min ot mwa. Yehova uyero nia nico “bimoko kum cege.” (Thangambere 2:24) Ukwayu wanen kite ma jadhogwa mi gamiri winjere ko ni gin ma pire tek lee. Kepenjiri kumae: ‘Nyo abed anwang’u saa mi bedo karacelo ku jadhoga mi gamiri, adieng’ kude man anyutho ire mer m’etie ku yenyne?’

15. Pirang’o kind Jakristu m’ugamere ucikere ngo bibedo ceng’ini akeca ku ng’atu m’utie ngo jadhoge mi gamiri?

15 Ka kindwa udoko ceng’ini akeca ku ng’atu m’utie ngo jadhogwa mi gamiri, lembuno bilutho adieng’a i jadhogwa mi gamiri. Wacopo caku nimaru ng’atu mange man nipidho ava ma rac i kume. (Matayo 5:28) Ava maeno romo dongo man ecopo ketho itimo lembe ma cido gamiri peri.

‘KAVUTO KUD UBED M’ECIDO’

16. Biblia umio cik makani iwi gamiri?

16 I ng’ei ma Biblia uyero wec ma e: “Wek gam ma jugambri ko bed ku yung,” emedo kumae: “Kavuto de kud ubed m’ecido: kum weg tarwang’ man weg gier Mungu bipoko lembe migi.” (Juebrania 13:4) I giragora maeni, “kavuto” ubenyutho timo ribiri i kind nico ku dhaku. (Lembrieko 5:18) Wacopo nyutho woro i kum yub mi ribiri nenedi man wacopo nicide ngo nenedi?

17. (a) Dhanu mapol tin gineno timo gier nenedi? (b) Jukristu gicikiri nineno timo gier nenedi?

17 Dhanu moko tin giparu nia etie rac ungo nyanok de nitimo ribiri ku ng’atu mange ma tie ngo jadhogjo mi gamiri. Ukwayu ngo wawek paru mi ng’om uwingwa. Yehova unyutho kamaleng’ nia edagu tarwang’ man gier. (Som Jurumi 12:9; Juebrania 10:31; 12:29) Ka watimo ribiri ku ng’atu mange ma tie ngo won ot kunoke min ot mwa, wabicido gamiri mwa. Wacopo nyutho nia wabeworo ngo cik pa Yehova man wacopo nyotho winjiri mwa kude. Pieno wacikara nicerara kadok i kum dagu tielo ma kwong’a ma copo cwaluwa i timo gier. Eno uketho i ie niceriri i kum paru ma cuu ngo ma bino i wiwa i kum ng’atu mange.​—Yob 31:1.

18. (a) Pirang’o juporo timo gier ku rwo ni mungu m’araga? (b) Yehova neno timo gier nenedi?

18 I rundi ma con mi nyithindho mir Israel i the cik pa Musa, timo gier ubino dubo ma pek calu ve nirwo ni mungu m’araga. Matira mi kit dubo ario maeno ceke ubino tho. (Lembe mi Julawi 20:2, 10) Nitimo gier ugam urombo nenedi ku rwo ni mungu m’araga? Ka Jaisrael moko urwo ni mungu m’araga, eca nwang’u eturo lembang’ola pare mi gwoko bedoleng’ ni Yehova. Kan etimo gier, eca nwang’u eturo lembang’ola pare mi gwoko bedoleng’ ni jadhoge mi gamiri. (Ai 19:5, 6; Poi mi Cik 5:9; som Malaki 2:14.) Ubenen kamaleng’ nia, yang’ con, Yehova ubed uneno timo gier ni dubo ma pek mandha.

19. Ang’o ma copo konyowa kara kud watim gier ki?

19 Ka tin ke? Kadok watie ngo i the Cik pa Musa, re nen ma Yehova utie ko iwi timo gier ulokere ngo. Tap calu ma wacopo ngo nirwo ni mungu m’araga, kumeno bende, wacikara ngo nitimo ribiri ku ng’atu ma tie ngo jadhogwa mi gamiri. (Zaburi 51:1, 4; Jukolosai 3:5) Ka watimo, wabicido gamiri mwa man wabicido nying’ Yehova Mungu mwa.​—Som Thenge ma jumedo, namba 26.

ICOPO TIMO ANG’O KARA GAMIRI PERI UBED MA TEK?

20. Rieko copo konyo gamiri nenedi?

20 Icopo timo ang’o kara gamiri peri udok tek? Lembe pa Mungu uyero kumae: “Ot gombre ni kum rieko; man ecungo ni kum ng’eyothelembe.” (Lembrieko 24:3) Ot copo bedo ng’ic man ma ie thwolo kunoke mor, ma juyiko ma cuu man ma mio ngo ariti. Lembe maeno urombo ku gamiri. Ng’atu ma riek timo kero kara gamiri pare ubed ku bedomoth, ku mutoro man kud anyong’a.

21. Ng’eyong’ec copo ketho gamiri udok tek nenedi?

21 Biblia umedere niweco pi ot maeno kumae: “Kusikane pong’ ni kum ng’eyong’ec ku jukupiny ma pire tek ma mit de.” (Lembrieko 24:4) Gin m’ibeponjo i Lembe pa Mungu copo mio alokaloka ma ber i gamiri peri. (Jurumi 12:2; Jufilipi 1:9) Kinde m’ibesomo Biblia man girasoma mwa ma tung’ tung’ karacelo ku jadhogi mi gamiri, wuwec iwi kite ma wuromo tio ko ku lembe ma wubeponjone. Wusai yo ma tung’ tung’ mi nyutho mer ku woro ni ng’atuman m’i kindwu man mi timo bero ku mi dieng’ pi ng’atuman. Kwai Yehova ukonyi ipidh i kwo peri kite ma bimio tego i gamiri peri man ma biketho wubimeruru ku jadhogi mi gamiri.​—Lembrieko 15:16, 17; 1 Petro 1:7.

Wukwai telowic pa Yehova i saa mi thier mwu mi juruot

22. Pirang’o wacikara ninyutho mer, woro man yung ni jadhogwa mi gamiri?

22 Wacikara nitimo kero mwa ceke wek kara wakwo ku won ot kunoke min ot mwa ku mer, ku woro, man ku yung. E gamiri mwa bidoko mor man ebibedo ma tek. M’usagu zoo, wabinyayu anyong’a i Yehova.​—Zaburi 147:11; Jurumi 12:10.