Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 24

“Cwinyi bed tek!”

“Cwinyi bed tek!”

Paulo uboth kud i libo ma jukanu ire man ecero bang’e i wang’ Feliksi

Tic mi Jukwenda 23:11–24:27

1, 2. Pirang’o ragedo ma Paulo ubenwang’ere ko i Yeruzalem ubewang’u ngo iye?

 I NG’EY ma jubodho Paulo kud i cing’ udul dhanu ma ng’eicwiny uopo i igi i Yeruzalem, enwang’ere kendo i kol. Ragedo ma jakwenda maeni ma won amora unwang’ere ko i Yeruzalem uwang’u ngo iye. Jular juyero ire nia, “kol ku masendi” ubekure i adhurane. (Tic. 20:22, 23) Man kadok nwang’u Paulo ung’eyo ngo tap tap gin m’ubekure de, re eng’eyo nia ebimedere nisendere pi nying’ Yesu.​—Tic. 9:16.

2 Kadok jukwenda ma Jukristu de ginyutho ni Paulo nia jubitwiye man jubimiye “i cing’ dhanu mi thek mange.” (Tic. 21:4, 10, 11) Nyanok i wang’e, udul Juyahudi moko giyenyo ginege, man nyanok i ng’eye, ubino nen ve nia dhanu mi Sanedrini “gibeciyeco i Paulo” calu ma gibino ng’ang’ini pire. Kawoni jakwendane n’i kol i the gwok mi juaskari mi Roma man ebecinwang’ere i wang’ pido man adote mange dupa. (Tic. 21:31; 23:10) Jakwenda Paulo utie andha ku yeny mi tielocwiny!

3. Wabed wanwang’u tielocwiny kani kara wamedara ku tic mwa mi rweyo lembanyong’a?

3 I nindo maeni mi kajik ceng’, wang’eyo nia “dhanu ceke ma gibemito giwor Mungu man gibed ku winjiri ku Kristu Yesu gibinwang’iri bende ku ragedo.” (2 Tim. 3:12) Wang’ ma pol wan de wabedo ku yeny mi tielocwiny kara wamedara ku tic mwa mi rweyo lembanyong’a. Watie ku foyofoc ma lee pi wec mi tielocwiny ma wanwang’u i saane nikadhu kud i girasoma ma tung’ tung’ man coko ma “jamiru mandha man ma riek” upangu! (Mat. 24:45) Yehova udaru tielo cwinywa nia jadhu lembanyong’a moko mbe ma biloyo. Gibinyotho ngo jutic pare ceke, kadi tic migi mi rweyo lembanyong’a de gibijigo ngo. (Isa. 54:17; Yer. 1:19) Kadong’ jakwenda Paulo ke? Nyo enwang’u tielocwiny kara emedere nimiyo lembatuca mii kadok kud i kind jai? Tek eyo, ebino tielocwiny ma kani, man etimo ang’o?

‘Porolembe moko ma ku kwong’’ urombo ngo (Tic mi Jukwenda 23:11-34)

4, 5. Paulo unwang’u tielocwiny ma kani, man pirang’o wayero nia ewok tap i saane?

4 Jakwenda Paulo unwang’u tielocwiny mandha m’ebino ku yenyne tap uthieno m’i ng’ey ma jubodhe kud i cing’ Sanedrini. Kpawa ma Mungu uyuyo i wiye ukoro kumae: “Rwoth ucungo i vute man uwacu kumae: ‘Cwinyi bed tek! Kum tap calu m’imiyo lembatuca mii i wiya i Yeruzalem, ukwayu imii lembatuca bende i Roma.’” (Tic. 23:11) Ku wec maeno mi tielocwiny m’uai i bang’ Yesu, cwiny Paulo udoko tek nia jubigonye. Eng’eyo nia ebibedo agwoka nitundo i Roma man ebibedo ku rwom mi miyo lembatuca iwi Yesu kuca.

“Jumaco migi ma kadhu pier ang’wen (40) gikanu libo ire.”​—Tic mi Jukwenda 23:21

5 Tielocwiny ma jumiyo ni Paulo uwok i saane. Ndhundhu urwonde, jumaco ma Juyahudi ma kadhu 40 “giporo lembe man gikwong’iri nia gibicamu ngo kadi gibimadhu de ngo, ka fodi ginego ngo Paulo.” ‘Porolembe ma ku kwong’’ maeno unyutho nia Juyahudine gikeco andha ninego Paulo. Giparu nia tek porolembe migine urombo ngo, eno bibedo igi ni alam kunoke ruvwa. (Tic. 23:12-15) Pangulembe migi ma judongo mi julam man judongo gicwaku, ubino nia jukel Paulo kendo i wang’ Sanedrini pi nimedo nipenje, ve nia gimito nyang’ cuu i lembe pare. Re karaman juporlembe ma rac maeno gibikanu libo ni Paulo i gengi kara ginege.

6. Lembe ma juporo pi ninego Paulo uwok kamaleng’ nenedi, man aradu ma tin gicopo lubo lapor pa wod nyamin Paulo nenedi?

6 Ento, wod nyamin Paulo uwinjo porolembene man ecidh ekore ni Paulo. Paulo ke ulund uketho jalawobine ukore ni Klaudio Lisia ma tie jadit mir ungu mi juaskari mi Roma. (Tic. 23:16-22) M’umbe jiji, Yehova umaru aradu ma tap calu wod nyamin Paulo ma nyinge junyutho ngo, gitie ku tegocwiny pi niketho bero mi dhanu pa Mungu i wang’ migi. Aradu maeno ma gibegwoko bedoleng’ migi, gi ii ku kero migi ceke pi niketho tic mi Ker ucidh i wang’e.

7, 8. Klaudio Lisia umaku yub ma kani pi nigwoko Paulo?

7 Ndhundhu kinde ma junyutho ire pi lembe ma juporo i kum Paulo, Klaudio Lisia m’ubino jadit mi jumaco elufu acel (1000), ung’olo nia juketh ungu mi jukur dak ang’wen pier abiro (470) ma i iye junwang’u juaskari, weg tong’ man ju ma ringo kana. Ungu maeno gicikiri niai kud i Yeruzalem uthieno nica pi nitero Paulo m’etie agwoka i Kaisaria. Kinde ma gitundo kuca, gibiwok miye i cing’ Feliksi ma jabim. a Kadok nwang’u wend Juyahudi ubino lee i Kaisaria ma tie kabedo ma Juroma gibed gibimo wi Yudea kud i iye de, re wend dhanu mi thek mange ubino lee i iye nisagu. Kuca lembe bewotho kakare kakare, tung’ ku mi Yeruzalem, kaka ma dhanu ma dupa benyutho iye akoyakoya mi dini ku kwinyo man ginyayu woy. Kaisaria ubino bende kabedo ma dit mir udul juaskari mi Roma i theng ng’om mi Yudea.

8 Nimakere ku cik mi Roma, Lisia uoro barua moko ni Feliksi m’ekoro lembe m’utimere i iye. Lisia unyutho nia kinde m’ewinjo nia Paulo utie anyoli mi Roma, ebodhe kud i cing’ Juyahudi ma nwang’u “gidhingo nege.” Lisia uyero nia enwang’u nia Paulo utimo ngo lembe moko “m’uromo ku tho kadi ku twic mi kol.” Ento nikum lembe ma juporo i kum Paulo, enwang’u nia ukwayu eore i bang’ jabim Feliksi kara ewinj ju m’udote man eng’ol lembene.​—Tic. 23:25-30.

9. (a) Juturo twero pa Paulo mi bedo anyoli mi Roma nenedi? (b) Pirang’o waromo tiyo ku twero mwa mi bedo anyoli mi ng’om ma thuwa?

9 Nyo Lisia uyero lemandha i gin m’ekiewo? Ceke ceke ngo. Ubenen nia emito yiko kakare i bang’ jabim. I andha ebodho ngo Paulo pilembe enwang’u nia etie anyoli mi Roma. M’umedo maeno, Lisia unyutho ngo nia eketho “jutwiye ku nyoro ario” man nia i ng’eye eng’olo nia “jufwode ku del nitundo egony lembe m’etimo.” (Tic. 21:30-34; 22:24-29) Pieno, Lisia uturo twero pa Paulo mi bedo anyoli mi Roma. Tin Sitani ubetiyo ku judegi mwa ma tie jurudini pi nimedo lak ragedo i kumwa, man juromo kadhu kud iwi twero mwa mir anyoli. Re wang’ ma pol, tap calu Paulo, jutic pa Mungu gicopo tiyo ku twero migi mi bedo anyoli mi ng’om ma thuggi man gikwayu cik ugwokgi.  

“Atie kud anyong’a nikoro lembe para i weng’i” (Tic mi Jukwenda 23:35–24:21)

10. Jukelo adote ma pek ma kani iwi Paulo?

10 I Kaisaria, ‘jukuro kum Paulo i kal pa Herode’ m’ebekuro ko tundo mi ju m’udote ma giai i Yeruzalem. (Tic. 23:35) Nindo abic i ng’eye, Anania ma jalam ma dit, Tertulo ma jacer bang’ dhanu i wang’ pido, man ungu mi judongo moko gicoro. Ku kwong’a, Tertulo umiyo yung ni Feliksi pi gin m’ebino timo ni Juyahudi, m’umbe jiji etimo kumeno pi ninyayu anyong’a i Feliksi man pi ninwang’u bero i wang’e. b I ng’eye Tertulo ukelo adote iwi Paulo, ewacu nia “ng’atu maeni tie janyay yakini man ebecwalu Juyahudi ceke i wang’ ng’om zoo nijai i kum bimobim, ebetelo bende wi ungu mi dini mi Junazarethi. Emito bende nicido hekalu, pieno wagam wamake.” Juyahudi mange de “gicwaku adote maeno man giwacu nia eno tie lemandha.” (Tic. 24:5, 6, 9) Nicwalu dhanu ujai i kum bimobim, nitelo wi ungu mi dini ma rac, man nicido hekalu ubino adote ma pek ma ketho jung’olo tho iwi ng’atini.

11, 12. Paulo ukwero adote ma jukelo i wiye nenedi?

11 E jumiyo kare ni Paulo nia eweci. Ecaku kumae: “Atie kud anyong’a nikoro lembe para i weng’i.” Ekwero adotene ceke. Jakwenda ucido ngo hekalu, kadi dhanu de ecwalu ngo nia ujai i kum bimobim. Enyutho kamaleng’ nia ebino mbe i Yeruzalem pi “oro dupa” man nia ekelo “giramiya mi jucan,” ma tie piny ma jujoko pi Jukristu ma copere nia ndru man ragedo uwekogi jucan. Paulo uketho nwoc iwi lembe ma nia i wang’ nimondo i hekalu, ebino ‘dwokere leng’ calku Cik pa Musa’ man nia eii nibedo ku pidocwiny ma leng’ “i wang’ Mungu man i wang’ dhanu de.”​—Tic. 24:10-13, 16-18.

12 Ento, Paulo uyiyo nia ebino ii nitimo tic ma leng’ ni Mungu pa kwaru pare, “calku yo ma gibelwong’o nia ungu mi dini.” Re eyero nia eyiyo “lembe ceke ma nwang’ere i Cik man ma jukiewo i buku mi Jubila.” Man tap calu ju m’udote moko, ebino ku genogen ma nia “cer bibedo nuti ni weg bedopwe ku ni weg bedopwe ngo de.” I ng’eye, Paulo uthwoyo dhu ju m’udote, ewacu kumae: “Dhanu ma gitie kakeni e gikegiyer gin gigi lembe ma rac ma ginwang’u nia atimo kinde m’acungo i wang’ Sanedrini; ndhu pi gin acel kende m’akok pire kumae kinde m’acungo i kindgi: ‘Jubepoko lembe i wiya tin pi genogen mi cer kud i kind ju m’utho!’”​—Tic. 24:14, 15, 20, 21.

13-15. Pirang’o wacopo yero nia Paulo utie lapor ma ber mi miyo lembatuca ku tegocwiny i wang’ judongo mi ng’om maeni?

13 Paulo uweko iwa lapor ma ber ma woromo lubo tek juterowa i wang’ judongo mi ng’om maeni pi thier mwa man tek jukelo adote mi vupo i wiwa nia wabecwalu dhanu unyai yakini, ujai i kum bimobim, kunoke nia watie i “dini ma rac.” Paulo usayu ngo ninwang’u bero i wang’ jabim ku wec moko mi wondo wang’, calu ma Tertulo utimo. Ekwiyo kume man enyutho woro. Ku riekowang’, emiyo lembatuca ma terere man mandha. Paulo uyero nia ‘Juyahudi ma giai kud i theng ng’om mir Azia,’ ma gidote nia ecido hekalu de gibino mbe keca man nia nimakere ku cik, nwang’u ukwayu giwec kugi dhok ku dhok man ewinj adote migi.​—Tic. 24:18, 19.

14 M’usagu zoo, Paulo ucerere ngo nimiyo lembatuca iwi yiyoyic pare. Ku tegocwinye, edwogo kendo iwi yiyoyic m’etie ko iwi cer, ma tie lembe m’ugam unyayu woy ma lee kinde m’ebino weco i wang’ Sanedrini. (Tic. 23:6-10) I wec pare, Paulo uketho nwoc iwi genogen mi cer. Pirang’o? Pilembe ebino miyo lembatuca iwi Yesu man iwi cer pare kud i kind ju m’utho, eno ke tie lembe ma judegi pare romo yiyo ngo nyanok de. (Tic. 26:6-8, 22, 23) I andha de, koso winjiri migine ujengere iwi lembe m’uneno cer, asagane iwi yiyoyic i Yesu man i cer pare.

15 Tap calu Paulo, wacopo miyo lembatuca ku tegocwinywa man wacopo nwang’u tego niai kud i wec ma e ma Yesu uyero ni julub pare: “Dhanu ceke bidaguwu pi nyinga. Ento ng’atu m’uciro nitundo i ajiki, ebiboth.” Nyo ukwayu cwinywa udieng’ pi lembe ma wabiyero? Ungo, kum Yesu umiyo iwa tielocwiny ma e: “Ka gimakuwu pi niterowu i wang’ pido, cwinywu kud ular udieng’ i kum gin ma wubiyero; ento lembe ma bimiyere iwu i saa maeca re ma wuyer, kum wun ungo ma wubiweco, ento tipo ma leng’.”​—Mark. 13:9-13.

“Lworo ugam umaku Feliksi” (Tic mi Jukwenda 24:22-27)

16, 17. (a) Feliksi utimo ang’o man eyero ang’o i saa mi pido pa Paulo? (b) Copere nia lworo umaku Feliksi pirang’o, re pirang’o emedere nilwong’o Paulo?

16 Eno ubino ngo wang’ ma kwong’a ma Feliksi ma jabim uwinjo ko pi yiyoyic mi Jukristu. Biblia uyero kumae: “Calu ma Feliksi ung’eyo lembe cuu iwi Yojuni [ma tie wec ma jubed jutiyo ko pi nilwong’o julub pa Kristu i wang’ ma jucak lwong’ogi nia Jukristu], egam edwoko pidone udok i nindo mange man ewacu kumae: ‘Tek Lisia ma jadit mir ungu mi juaskari biloro, e abing’olo lembe mwu.’ E eng’olo ni jadit mi juaskari nia jukur kum Paulo ento jumii ire bedagonya moko, man juwek jurimbe de gibed gipong’ yeny pare.”​—Tic. 24:22, 23.

17 Nindo moko i ng’eye, Feliksi giku Drusila ma dhaku pare m’ubino Nyayahudi, gioro nia jucidh julwong’ Paulo man “ewinje kinde m’ebeweco pi yiyoyic i Kristu Yesu.’’ (Tic. 24:24) Ento kinde ma Paulo uweco iwi “bedopwe, iwi kweriri gijo, man iwi pokolembe m’ubebino, lworo ugam umaku Feliksi.” Copere nia pilembe lembe maeno unyotho pidocwiny pare nikum lembe ma reco m’etimo i kwo pare. Pieno eriemo Paulo, eyero kumae: “Pi kawoni kecidhi, kan abinwang’u saa abioro jubilwong’i kendo.” De andha Feliksi udok uweco ku Paulo wang’ dupa i ng’ey lembe maeno, ubino ngo pilembe emito eponj lemandha, ento pilembe egeno nia Paulo bimiyo ire sente.​—Tic. 24:25, 26.

18. Pirang’o Paulo uweco ku Feliksi giku dhaku pare iwi “bedopwe, iwi kweriri gijo, man iwi pokolembe m’ubebino”?

18 Pirang’o Paulo uweco ku Feliksi giku dhaku pare iwi “bedopwe, iwi kweriri gijo, man iwi pokolembe m’ubebino”? Poy nia, gimito ging’ey gin m’ukwayere pi nibedo ku “yiyoyic i Kristu Yesu.” Paulo ugam ung’eyo cuu pi timo migi mi lemsasa mi tarwang’, colcwiny man kwarcwiny migi. Eng’eyo bende nia gibino dhanu m’atira ngo, uketho ekoro kamaleng’ gin m’ukwayere ni dhanu ceke ma gimito gidok julub pa Yesu. Gin ma Paulo uyero unyutho kamaleng’ tung’ tung’ m’utie i kind cik mi bedopwe pa Mungu ku kit kwo pa Feliksi giku min ot pare. Nwang’u ukwayu eno ukonygi nineno nia dhanu ceke biwodho wel ni Mungu pi gin ma giparu, ma giyero, man ma gitimo, man ninyang’ nia pokolembe pa Mungu m’ubekurogi usagu pokolembe ma gibecikelo iwi Paulo. Etie lembe mi wang’u ic ungo ka “lworo ugam umaku Feliksi”!

19, 20. (a) I tic mwa mi rweyo lembanyong’a, waromo timo ang’o ka wanwang’u dhanu ma gibeyenyo nyutho nen ma ber ma re i andha gibesayu bero migi gigi? (b) Wang’eyo nenedi nia Feliksi ubino ngo jarimb Paulo?

19 I tic mwa mi rweyo lembanyong’a, waromo nwang’u dhanu ma ve Feliksi. Ku kwong’a giromo nyutho nen ma ber iwi lemandha, re i andha nwang’u gibesayu bero migi gigi. Ukwayu wabed ku wang’wa i kum dhanu ma kumeno. Re ku riekowang’wa, wacopo nyutho igi cik mi bedopwe pa Mungu, calu ma Paulo utimo. Saa moko nyo lemandha romo mulo adundegi. Ento tek ubenen kamaleng’ nia gimbe ku pidoic mi weko timo migi ma reco, wawekogi nyalwe man wasayu dhanu ma gibeyenyo lemandha kud andundegi ceke.

20 Pidoic pa Feliksi ma tap unyuthere i wec ma e: “I ng’ei ma oro ario ukadhu, Porkio Festo uwilo Feliksi; re calu ma Feliksi umito enyay anyong’a i Juyahudi, egam eweko Paulo i kol.” (Tic. 24:27) Ubenen nia Feliksi ubino ngo jarimb Paulo. Feliksi ugam ung’eyo nia julub mi “Yojuni” gibed gicwalu ngo dhanu ujai i kum bimobim kadi gin de gijai ungo i kum bimobim. (Tic. 19:23) Eng’eyo bende nia Paulo uturo ngo cik mi Roma acel de. Re Feliksi uweko Paulo i kol ndhu kara “enyay anyong’a i Juyahudi.”

21. Paulo ukadhu kud i lembe ma kani i ng’ey ma Porkio Festo udoko jabim, man m’umbe jiji emedere ninwang’u tego niai kud i ang’o?

21 Calu ma verse ma tokcen mi Tic mi Jukwenda thek 24 unyutho, Paulo ubino asu i kol kinde ma Porkio Festo udoko jabim i ng’ey Feliksi. E Paulo ucaku nipido thiri thiri, man jubed jutere i wang’ jupoklembe ma tung’ tung’ dupa. Andhandha, jutero jakwenda maeno ma won tegocwiny “i wang’ jubim ku jutela.” (Luka 21:12) Calu ma wabineno, i ng’eye emiyo lembatuca i wang’ jabim ma dit nisagu zoo mi rundi pare. I lembe maeno ceke, asu yiyoyic pa Paulo ukwiyo ngo. M’umbe jiji, emedere ninwang’u tego niai kud i wec pa Yesu ma e: “Cwinyi bed tek!”

a Nen sanduku ma thiwiye tie, “ Feliksi, jabim mi Yudea” i mbaya mi 193.

b Tertulo ufoyo Feliksi pi “kwiyocwiny ma lee” m’ekelo i Yudea. Ento lemandha ubino nia, kwiyocwiny ubino nok akeca i Yudea i rundi ma Feliksi ubino iye jabim nisagu m’i rundi mi jubim mange ceke, nitundo i nindo ma Juyahudi gijai i iye i kum Roma. Nyog vupo mange ubino nia Juyahudi ginyutho “foyofoc ma lee” pir alokaloka ma Feliksi ukelo. I andha, Juyahudi ma dupa gidagu Feliksi ku cwinygi zoo kum edwoko kwo tek igi man ebed etwinyogi ku kero kinde ma gijai.​—Tic. 24:2, 3.