Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR 6

“Stefano m’upong’ ku bero pa Mungu man tego”

“Stefano m’upong’ ku bero pa Mungu man tego”

Nwang’ ponji niai kud i lembatuca ma ku tegocwiny ma Stefano umiyo i wang’ Sanedrini

Tic mi Jukwenda 6:8–8:3

1-3. (a) Stefano ubenwang’ere i wang’ lembe ma kani ma ng’oyo ndiri, re etimo ang’o? (b) Wabidwoko wang’ penji ma kani?

 STEFANO ucungo i wang’ otpido. Cicopere nia ubino i gang’ moko ma dwong’ akeca ma nwang’ere ceng’ini kud hekalu mi Yeruzalem re ma jumaco 71 gicokiri. Tin otpido maeni, ma julwong’o Sanedrini, ubedo piny pi ning’olo lembe pa Stefano. Jupoklembe m’i iye gitie dhanu ma weg tego, ma juwinjo, man dupa m’i kindgi udagu julub pa Yesu. I andha, ng’atu m’ucoko dhu dhanu i otpido maeni utie Kaifa ma jalam ma dit, m’ubino telo wi Sanedrini kinde ma jung’olo tho iwi Yesu Kristu nindo moko m’ukadhu ang’ec. Nyo lworo umaku Stefano?

2 I saa maeni, lembe moko ma segi utimere i wang’ Stefano. Jupoklembe gitono wang’gi i bang’e man gineno nia wang’e “calu wang’ malaika.” (Tic. 6:15) Jumalaika gibed gikelo rwonglembe m’uai i bang’ Yehova Mungu man eno re m’uketho gibedo ma kumgi umiel ungo, ma kumgi upoto, man ma cwinygi kwiyo. Stefano de uwinjere kumeno; kadok jupoklembe m’udhir ku kwinyo de gineno lembene. Kume romo poto kumeno ngi nenedi?

3 Jukristu ma tin gicopo nwang’u ponji lee dit niai kud i dwokowang’ penji maeno. Wan de ubekwayu wang’ey thelembe m’uketho Stefano ubenwang’ere i wang’ lembe ma tek maeno. Elar ecero bang’ yiyoyic pare nenedi i wang’e? Man wacopo lubo lapor pare i ayi ma nenedi?

“Gigam giketho ng’eicwiny umaku dhanu” (Tic mi Jukwenda 6:8-15)

4, 5. (a) Pirang’o Stefano ubino ng’atu ma pire tek lee i cokiri? (b) Stefano ‘upong’ ku bero pa Mungu man tego’ i ayi ma nenedi?

4 Wadaru ponjo nia Stefano ubino ng’atu ma pire tek akeca i cokiri mi Jukristu ma fodi ucaku acaka. I wic m’ukadhu mi buku maeni, waneno nia ebino acel m’i kind dhanu abiro m’unyutho jwigiri man m’ubino ayika nikonyo jukwenda kinde ma jukwayu kony i bang’gi. Jwigiri pare wang’u iwa lee ka wapoy i kum giramiya dupa ma Mungu umiyo ire. I Tic mi Jukwenda 6:8, Biblia uyero nia ebino ku copo mi “timo thangu kud udu ma dongo,” tap calu ma jukwenda moko de gitimo. Lembagora uyero bende nia ‘epong’ ku bero pa Mungu man tego.’ Eno ubenyutho ang’o?

5 Ma jiji mbe, Stefano ubino ng’atu ma yo, ma wor, uketho dhanu gimare. Ebed eweco i kite ma ketho juwinj pare ma pol giyiyo, eketho gineno nia ebeyero lemandha man nia gin m’ebeponjo romo miyo igi bero kwa. Egam epong’ ku tego pilembe tipo pa Yehova ubino timo i iye, kum ejwigere i the telowic pa tipo ma leng’ne. Kakare nicaku ting’ere pi giramiya man copo m’ebino ko, emiyo yung zoo ni Yehova man ebed enyutho mer ni dhanu m’ebeweco i bang’gi. Utie lembe ma kakare ka judegi pare ginwang’u nia mito gikethe i wang’gi!

6-8. (a) Judegi pa Stefano gikelo adote ario ma kani i wiye, man pirang’o? (b) Pirang’o lapor pa Stefano romo bedo ku kony ni Jukristu ma tin?

6 Dhanu ma tung’ tung’ gikambiri pi niloko dhoggi ku Stefano, ento “giromo ngo nipiemiri kude nikum rieko man tipo m’ebino weco ko.” a Calu ma lembe uvoyogi, “gicung’o lembe i dhanu i aponda” nia gikel adote iwi jalub pa Kristu maeno m’udubo ngo. Bende, “giketho ng’eicwiny umaku dhanu,” judongo ku jugorcik, uketho jukelo Stefano ku kero i wang’ Sanedrini. (Tic. 6:9-12) Judegi pare gikelo adote mi vupo ario ma e i wiye: Ebino yero lembacidi i kum Mungu man i kum Musa. Nenedi?

7 Weg adote mi vupo maeno giyero nia Stefano uyero lembe mir acidi i kum Mungu i ayi ma nia eweco ko rac i kum “kabedo maeni ma leng’,” niwacu hekalu mi Yeruzalem. (Tic. 6:13) Gidote nia eyero lembe mir acidi i kum Musa ke i kite ma nia eweco ko rac i kum Cik pa Musa, m’ewilo ko lemsuru ma Musa uweko igi. Eno ubino adote ma rac akeca, kum Juyahudi mi rundi maeca gibed giketho peko lee dit iwi hekalu, iwi lembe ceke m’uneno Cik pa Musa, man iwi lemkei m’akora ma gimedo i kum Cikne. Adote maeno ubenyutho nia Stefano ubino ng’atu ma rac magwei m’uromo ku tho!

8 Ku lembe ma rac, wang’ ma pol jurudini gitiyo de ku kit bodho ma kumeno pi nitimo dhanu pa Mungu rac. Tin de saa moko judegi mwa ma jurudini ginyayu ng’eicwiny i jubim mi ng’om maeni kara ginyay ragedo i kum Jumulembe pa Yehova. Ukwayu watim ang’o kinde ma jubekelo adote ma kwiny kunoke mi vupo i wiwa? Wacopo nwang’u ponji lee mandha niai kud i lapor pa Stefano.

Nimiyo lembatuca ku tegocwiny iwi “Mungu mi dwong’” (Tic mi Jukwenda 7:1-53)

9, 10. Jururieko giyero lembang’o i kum wec ma Stefano uweco i wang’ Sanedrini, man ubekwayu wiwa kud uwil i kum lembang’o?

9 Calu ma waneno i acaki mi wic maeni, wang’ Stefano unyutho nia kume ubemiel ungo, tap calu malaika, kinde m’ewinjo adote ma jubekelo i wiye. Kawoni Kaifa ulokere yor i bang’ Stefano man eyero kumae: “Nyo andha lembe maeno tie kumeni?” (Tic. 7:1) Wec uwok iwi Stefano. E eweco do!

10 Jururieko moko giweco rac i kum wec pa Stefano, giyero nia kadok wecne ubino bor de, edwoko ngo wang’ adote ma jukelo i wiye. Ku lemandha ke lundo Stefano uweko iwa lapor ma ber akeca mi kite mi ‘bedo ayika saa ceke nicero’ bang’ lemandha. (1 Pet. 3:15) Poy nia judoto Stefano nia eyero lembe mir acidi i kum Mungu i ayi ma nia eweco ko rac i kum hekalu man nia eyero lembe mir acidi i kum Musa i ayi ma nia eweco rac i kum Cik. Dwokowang’ lembe ma Stefano umiyo udwogo i adundo iwi rundi adek mi kpawa mir Israel, m’eketho ko nwoc lee iwi lembene moko. Dong’ wakewec iwi rundi adek eno acel acel.

11, 12. (a) Stefano utiyo cuu ku lapor pa Abraham nenedi? (b) Pirang’o Stefano ulwong’o nying’ Yozefu i wec pare?

11 Rundi mi kwaru. (Tic. 7:1-16) Stefano ucaku ku weco pir Abraham, ma Juyahudi gibed giworo pi yiyoyic pare. Kinde ma Stefano ucaku ku lembe maeni ma Juyahudi zoo giyiyo, eketho nwoc iwi lembe ma nia Yehova ma “Mungu mi dwong’,” ular unyuthere ni Abraham i Mezopothamia. (Tic. 7:2) I andha, ng’atu maeno ubino jawirok i Ng’om mi lembang’ola. Abraham ubino mbe kud hekalu kadi Cik pa Musa. Dong’ nenedi ma ng’atini romo rido pare nia gwokobedoleng’ ni Mungu ucikere nijengere kwa iwi yub maeno?

12 Juwinj pa Stefano gibed giworo bende Yozefu ma nyakwar Abraham lee akeca, ento Stefano upoyo wigi nia umego pa Yozefu ma dhe, ma weg suru mir Israel, ginyayu ragedo i kum ng’atu maeno ma won bedopwe man gilwore ni ng’eca. Re edoko ni ng’atu ma Mungu utiyo ko pi nibodho Israel i saa mi ndru. Ma jiji mbe, Stefano uneno kamaleng’ lembe m’urombo i kind Yozefu giku Yesu, ento egwoko lembene ire gire kara ekeewec nya ng’ba ku juwinj pare.

13. Wec ma Stefano uyero iwi Musa udwoko wang’ adote ma jukelo i kume nenedi man eweco iwi lembe ma kani ma pire teki?

13 Rundi pa Musa. (Tic. 7:17-43) Stefano ukoro lembe lee dit iwi Musa; ebino lembe ma kakare, kum ju dupa ma nwang’iri i Sanedrini gibino Jusadukayo, ma gikwero buku mange ceke mi Biblia ma tung’ ku ma Musa ukiewo en ci. Poy bende i kum adote ma nia Stefano uyero lembe mir acidi i kum Musa. Wec pa Stefano udwoko wang’ adotene atira atira, kum enyutho nia ebino ku woro ma thuc yor i bang’ Musa ku Cik. (Tic. 7:38) Eyero nia Musa bende ju m’umaku ebodhi gikwere. Gikwere kinde m’ebino ku oro 40. I ng’ey oro 40 mange, gicayu dito pare wang’ dupa. b Kumeno re ma Stefano uweco iwi lembe moko ma pire tek akeca: Dhanu pa Mungu gikwero ju ma Yehova uketho pi nitelo wigi wang’ udul.

14. Kinde ma Stefano utiyo ku lapor pa Musa, eketho nwoc iwi paru ma kani?

14 Stefano upoyo wi juwinj pare nia Musa ular uewo nia jabila moko ma calu Musa biwok i Israel. Ng’atu maeno cibedo ng’a, man jubijole nenedi? Stefano udwoko wang’ penji maeno i ajiki mi wec pare. Eweco pi lembe mange ma pire tek ma e: Musa unwang’u ponji ma nia kabedo moko ci copo doko leng’, calu ve kabedo ma yeny m’udinyo ubino wang’ i iye, kaka ma Yehova uweco iye i bang’e. Nyo nitimo thier ni Yehova copo jik ndhu kaka moko kunoke i ot moko kende, calu ve i hekalu mi Yeruzalemi? Wakenenu.

15, 16. (a) Pirang’o Stefano uweco pi hema? (b) Stefano utiyo kud hekalu pa Suleman nenedi i wec pare?

15 Hema man hekalu. (Tic. 7:44-50) Stefano upoyo wi otpido nia i wang’e ma fodi hekalu moko de mbe i Yeruzalem, Mungu ular ung’olo nia Musa ugier hema; ebino kodhi hema moko ma jucopo dagu kakare man ebed ekonyo pi thier. Dong’ ng’a ma romo ng’ap niyero nia hekalu usagu hema maeno, ma ke Musa ngi de utimo thier ni Mungu kakeca e?

16 I ng’eye, kinde ma Suleman ugiero hekalu mi Yeruzalem, tipo ma leng’ uyuyo i wiye pi nimiyo ponji moko ma pire tek i rwo pare. Calu ma Stefano uyero, “Ngatu ma malu ngbir bedo ngo i ot ma jugiero ku cing’.” (Tic. 7:48; 2 Kei. 6:18) Yehova romo tiyo kud hekalu pi nipong’o lembakeca pare, re ecopo pong’e m’umbe hekalu de. Dong’ ka kumeno pirang’o dhanu pare giromo paru nia thier mandha ujengere kende kende iwi ot moko ma jugiero ku cing’jo? Stefano udok iwi buku pa Isaya pi nidolo dhu paru maeno, eyero kumae: “Polo tie komker para, man ng’om utie kom mi the tienda. Dong’ ot ma nenedi ma wubigiero ira? Yehova wacu. Kunoke kayom para ni kani? Nyo tie cinga ngo m’utimo gin maeni ceke?”​—Tic. 7:49, 50; Isa. 66:1, 2.

17. Nenedi ma wec pa Stefano (a) utuco wi pidoic m’upondo i juwinj pare man (b) unyutho nia embe ku kosa?

17 Nitundo i kadhiri maeni mi wec pa Stefano, nyo iromo yiyo ngo nia etuco wi pidoic m’upondo i ju m’udote? Enyutho nia lembakeca pa Yehova ucungo ngo kakare man nia emoko ngo i kum lemsuru moko, ento nia emedere i wang’e man elokere. Ju ma giketho migi cwinygi zoo iwi giedo maeca mi Yeruzalem man iwi kura kunoke lemsuru mi Cik pa Musa ci, gikoso lembakeca m’upondo i ng’ey Cik man hekalu! I wec pa Stefano, penji ma pire tek ma e uwok: Nyo yore ma ber m’usagu mi nyutho yung ni Cik man ni hekalu utie ngo niworo Yehova? I andha, Stefano ucero bang’ tic pare cuu dit i wec pare, kum etuc niworo Yehova i kadhiri ceke m’ecopo.

18. Ukwayu waii nilubo lapor pa Stefano nenedi?

18 Wacopo nwang’u ponji ma kani niai kud i wec pa Stefano? Egam eng’eyo Lembagora mii. Kumeno bende, ukwayu wabed waponj Lembe pa Mungu ma tek kara “[wakor] lembe mi lemandha kubang’e kubang’e.” (2 Tim. 2:15) Wacopo nwang’u bende ponji niai kud i bero pa Mungu man riekowang’ ma Stefano ubino ko. Juwinj pare gibino ku kwinyo ma lake tek akeca! Ento, i kadhiri ceke m’ucopere ire, kara giwinjiri ku dhanu maeno eii niweco iwi gin ma pigi tek i wang’gi. Bende, eweco i bang’gi ku woro, m’elwong’o ko dhanu ma weg dito nia “wego.” (Tic. 7:2) Ukwayu wan de wakor lemandha mi Lembe pa Mungu ku “molo man woro ma thuc.”​—1 Pet. 3:15.

19. Stefano utwong’o rwonglembe mi pokolembe pa Yehova ku tegocwiny nenedi ni Sanedrini?

19 Ento, waweko ngo nirweyo lemandha mi Lembe pa Mungu pilembe nia wamaru nyayu ng’eicwiny i dhanu; kadi rwonglembe mi pokolembe pa Yehova de wadhilo ngo lake. Stefano utie iwa ni lapor ma ber. M’umbe jiji eneno nia kizibiti ceke m’ekpero i wang’ Sanedrini ugudo jupoklembe maeno ma cwinygi nwang’ nyaswa swa magwei. Uketho tipo ma leng’ ucwale nidolo dhu wecne cen m’enyutho ko igi m’umbe lworo nia gibino tap calu kwarugi m’ukwero Yozefu, Musa, man jubila ceke. (Tic. 7:51-53) I andha, jupoklembe maeni mi Sanedrini ginego Masiya, ma Musa karacelo ku jubila ceke giewo pi bino pare. Andhandha, gituro cik pa Musa ku racu!

“Rwoth Yesu, jol tipona” (Tic mi Jukwenda 7:54–8:3)

“Kinde ma giwinjo lembe maeni, kwinyo ma lee umondo i igi man gicaku kayu lakgi i kume.”​—Tic mi Jukwenda 7:54

20, 21. Sanedrini utimo ang’o i ng’ey wec pa Stefano, man Yehova umiyo ire tego nenedi?

20 Lemandha ma piemere ngo ma nwang’ere i wec pa Stefano uketho jupoklembe maeno gidhir ku kwinyo. Gicaku kayu lakgi i kum Stefano man timo migine umiyo ngo igi yung nyanok de. I saa maeno won bedopwe maeni uneno nia kisa binego dhanu maeno tak de ngo i kume, tap calu ma kisa unegogi ngo i kum Rwoth pare ma Yesu.

21 Ukwayu Stefano ubed ku tegocwiny pi ninyego ku lembe m’ebecinwang’ere ko, man m’umbe jiji ginmawokiwang’ ma Yehova unyutho ire ku bero mandha utego cwinye lee dit. Stefano uneno dwong’ pa Mungu, man eneno Yesu ucungo i cing’ Yehova ma yor acwic! Kinde ma Stefano ubekoro ginmawokiwang’ne, jupoklembe pare giculo ithgi ku cing’gi. Pirang’o? Nindo moko i wang’e, Yesu uyero ni otpido ma rom eno nia etie Masiya man nia nyanok i ng’eye ebibedo yor i cing’ Won ma yor acwic. (Mark. 14:62) Ginmawokiwang’ ma Stefano uneno unyutho kamaleng’ nia Yesu uyero lemandha. I andha, Sanedrini ugam ucibo man unego Masiya! Gicoriri karacelo iwi Stefano man giketho jucanye ku kidi kara etho. c

22, 23. Tho pa Stefano urombo ku pa Rwoth pare i ayi ma nenedi, man pirang’o Jukristu gicopo bedo ku kit tegocwiny ma ve pa Stefano?

22 Tho pa Stefano urombo lee dit ku kite ma Rwoth pare utho ko, niwacu ku kwiyocwiny mir adunde, ku genogen ma nging’ nging’ i Yehova man ku kwayu kisa pi ju m’unege. Eyero kumae: “Rwoth Yesu, jol tipona,” saa moko nyo pilembe ebino neno asu Wod dhanu giku Yehova i ginmawokiwang’. M’umbe jiji, Stefano ugam ung’eyo wec pa Yesu ma e ma ketho cwinyjo: “An a cer man kwo.” (Yoh. 11:25) Tokcenne, Stefano urwo athothi i bang’ Mungu ku dwande ma tek, ewacu: “Yehova, kud iketh dubo maeni i wigi.” I ng’ey m’eyero lembe maeni, egam enindo i tho.​—Tic. 7:59, 60.

23 Kumeno re ma Stefano udoko ng’atu ma kwong’a ma junego pi yiyoyic pare i kind julub pa Kristu ceke ma jukiewo pigi i Biblia. (Nen sanduku ma thiwiye tie, “ ‘Ng’atu ma junego pi yiyoyic pare,’ thelembene tie ang’o?” i mbaya mi 48.) Ento lembe mi can utie nia ebino ngo ma tokcen. Nitundo kadok tin de jurudini, dhanu ma cwaku lemgamba, man judegi mwa ma reco ginego dhanu pa Yehova ma weg bedopwe. Re, watie ku thelembe m’ubemiyo iwa tegocwiny ma ve pa Stefano. Kawoni Yesu ubebimo i polo, ebetiyo ku copo ma yawe mbe ma Won umiye. Gin moko acel de mbe ma bicere ku cero julub pare ma gibegwoko bedoleng’ migi.​—Yoh. 5:28, 29.

24. Saul udiko cinge i kum nek pa Stefano nenedi, man tho pa won bedopwe maeno ubino kud adwogi ma kani oro ma dupa i ng’eye?

24 Jalawobi moko ma nyinge Saul ubino neno lembe maeno ceke. Eyiyo nia juneg Stefano, m’ebino gwoko ko kadok bongu mi ju m’ubecanye ku kidi. Nyanok i ng’eye, ecaku nyayu ragedo ma kwiny. Ento tho pa Stefano ucibedo kud adwogi moko ma ber lee dit. Lapor pare udwoko Jukristu mange tek kara gin de gigwok bedoleng’ migi man ginwang’ kit aloci ma rom. Bende, Saul ma oro moko i ng’eye judok julwong’o Paulo, udog udieng’ lee dit man can umondo i iye pi lembe m’etimo i saa mi nek pa Stefano. (Tic. 22:20) Eketho junego Stefano, ento i ng’eye etuc ninyang’ nia ebino “jayer lembacidi, janyay ragedo man jacac.” (1 Tim. 1:13) Ubenen kamaleng’ nia Paulo uwil tak de ngo ku Stefano kadi ku wec pare ma cing’ nica m’ubino ku tego i iye. I andha, wec man barua pa Paulo moko umulo kum lembe ma Stefano uweco i wiye. (Tic. 7:48; 17:24; Ebr. 9:24) Yoyo, Paulo uponjo nilubo lapor mi yiyoyic man tegocwiny ma Stefano, ma ng’atu “m’upong’ ku bero pa Mungu man tego,” uweko. Penji utie nia, nyo wan de wabitimo kumeno?

a Judegi parene moko ubino dhanu mir ungu ma julwong’o “Sinagog mi ju ma jugonyo.” Cicopere nia Juroma ular umakugi man i ng’eye ugonyogi, kunoke nyo gibino ng’eca ma jugonyo man m’udok ujolo yiyoyic mi Juyahudi. Jumoko m’i kindgi ubino dhanu mi Kilikia, calu ve Saul mi Tharso. Kpawa unyutho ngo ka nyo Saul de ubino acel m’i kind Jukilikia maeno m’ubino mbe ku copo mi piemo i dhu Stefano.

b Wec pa Stefano utie ku paru ma wacopo nwang’u ngo kaka mange ceke i Biblia, calu ve lembe m’uneno ponjiri pa Musa i Misiri, wend oro pare kinde m’eringo wang’ ma kwong’a kud i Misiri, man wend oro m’etimo i Midian.

c Nwang’u e lembe m’etimere ngo nia Sanedrini ung’ol tho iwi ng’atu moko ma ke gibino i the cik mi Roma. (Yoh. 18:31) Ubenen nia udul dhanu moko ma kwinyo uopo i igi re m’unego Stefano, ento junege ngo nimakere ku lembe ma otpido ung’olo en.