Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR ARIO

Biblia tie buku m’uai ibang’ Mungu

Biblia tie buku m’uai ibang’ Mungu

1, 2. Ang’o m’unyutho nia Biblia tie giramia ma pire tek lee m’uai ibang’ Mungu?

ICOPO winjiri nenedi ka jarimbi moko umio iri giramia rek kumeni? M’umbe jiji icopo niyabu dhu giramiane ndhu ndhu, man anyong’a copo negi ning’eyo nia jarimbine udieng’ piri. Ifoye lee pi giramia maeno.

2 Biblia tie giramia m’uai ibang’ Mungu. Enyutho iwa lembe ma wacopo ngo ninwang’u kaka moko ci mange. Ku lapor, Biblia nyutho iwa nia Mungu ucwio polo ku ng’om, man ng’atu ma nico ku ng’atu ma dhaku ma kwong’a. Etie ku cik mir ukungu ma copo konyowa saa ma wanwang’ara ku peko. I Biblia, waponjo bende kite ma Mungu bitimo ko lembakeca pare mi dwoko ng’om udok ni kabedo maber akeca. M’umbe jiji, Biblia tie giramia ma pire tek lee.

3. Kan ibeponjo Biblia, ibinyang’ iwi lembang’o?

3 Kan ibeponjo Biblia, ibinyang’ nia Mungu ubemaru ibed jarimbe. Tek ibemediri niponjo lembe lee i wie, ibimediri bende nibedo jarimbe ma ceng’ni akeca.

4. Lembang’o ma copo zungo ii ikum Biblia?

4 Juloko Biblia i dhok ma tundo 2600 kumeni, man dhanu milioni dupa akeca gitie kude. I ng’om zoo, wend dhanu ma kadhu 90 wi 100, gisomo Biblia i dhok migi gigi. Man dhanu ma kadhu milioni acel gibed ginwang’e kubang’ yenga! Eyo, buku mange ma ve Biblia umbe acel de.

5. Pirang’o wacopo yero nia “Mungu yuyo” en iwi Biblia?

5 “Mungu yuyo” en iwi Biblia. (Som 2 Timoteo 3:16.) Ento jumoko copo penjiri kumae: ‘Biblia copo ai ibang’ Mungu nenedi ma ke dhanu re m’ukiewe?’ Bibliane dwokowang’ penji maeno en gire kumae: “Dhanu yero lembe m’uai ba Mungu, ma tipo maleng’ ucung’o kogi [kunoke, utelo wigi] en.” (2 Petro 1:21) E ve wego moko m’ukwayu nyathin pare ukiew ire barua. Jucopo yero nia won baruane tie ng’a? M’umbe jiji, barua tie pa wego maeno, ento pa nyathin ungo. Rom rom bende, Mungu re ma tie Won Biblia, ento tie ngo dhanu m’etio kugi pi nikiewe. Mungu utelo wigi kara gikiew paru pare. Andha, Biblia tie ‘lembe pa Mungu.’1 Jutesaloniki 2:13; som Thenge ma jumedo, namba 2.

BIBLIA YERO LEMBE TAP TAP

6, 7. Pirang’o wacopo yero nia lembe mi Biblia urombo?

6 Jukiewo Biblia pi oro ma kadhu 1600. Dhanu m’ukiewe gibed gikwo i rundi ma tung’ tung’. Jumoko m’ikindgi gibino dhanu m’uponjiri lee, jumange ke gibino dhanu m’uponjiri ngo. Ku lapor, ng’atu acel m’ikindgi ubino munganga. Jumange gibino jurufur, jurudwarnam, jukwac, jubila, jupoklembe, man rwodhi. Kadok ju m’ukiewo Biblia gibino dhanu ma tung’ tung’ de, lembe m’i ie ceke urombo. I Biblia, junwangu ngo nia giragora mae uyero lembe mange, giragora ma kucelo ke udok uyero lembe m’ukoc ku m’iwange. *

7 Buku ma kwong’a mi Biblia, niwacu Thangambere, ukoro kite ma peko mi ng’om ucaku ko, man buku ma tokcen, niwacu Lembanyutha, ukoro kite ma Mungu bidaru ko pekonegi, nwang’u edwoko ng’om ni paradiso. Biblia uweco iwi lembe ma tung’ tung’ m’ubed utimere i kwo mi dhanu pi oro elufu swa, man enyutho nia lembakeca pa Mungu koso ngo nyanok de nitimere.

8. Kemii lapor moko m’unyutho nia Biblia uweco iwi rieko mi ng’om tap tap.

8 Jukiewo ngo Biblia kara jutii kude pi niponjo rieko mi ng’om (science), kunoke kara ebed ni buku mi somo; re kan eyero lembe moko m’uneno rieko mi ng’om, eyero lembe ma tap saa ceke. M’umbe jiji, wacopo mito nia buku m’uai ibang’ Mungu ukor lembe tap tap kumeno. Ku lapor, buku mi Lembe mi Julawi utie ku cik m’unyutho lembe ma nyithindho mir Israel gibed gitimo pi nicero nyai pa twoyo. Lembe maeno jukiewo con dit, nwang’u fodi dhanu ung’eyo ngo kite m’ukudi ma tung’ tung’ nyayu ko twoyo i kumjo. Biblia uponjo bende tap tap nia, jung’abu ng’om iwi gin moko ngo. (Yob 26:7) Bende, kinde ma dhanu dupa gibino nigeno nia ng’om upoto kpee, Biblia ular uyero nia etie ngulu ngulu.Isaya 40:22.

9. Dhanu m’ukiewo Biblia gikanu ngo wang’ lembe moko; eno nyutho iwa ang’o iwi Bibliane?

9 Saa ceke ka Biblia ubekoro uda mi lembe moko m’ugam utimere, ekoro lembene tap tap. Ento buku mapol mi lemb’uda koro ngo lembe ceke tap tap, pilembe dhanu m’ukiewo bukunegi gibed gikanu wang’ lembe moko. Ku lapor, wang’ mapol gibed gikiewo ngo pir aloci ma thek mange uloyo ko thek migi i lwiny. Ento, ju m’ugam ukiewo Biblia, gikanu ngo wang’ lembe moko kadok kinde ma juloyo nyithindho mir Israel i lwiny. Gikiewo bende pi kosa migi gigi. Ku lapor, i buku mi Wel, Musa ukoro nia egam etimo kosa moko ma lee akeca, man nia Mungu umio ire matira pi kosane. (Wel 20:2-12) Calu dhanu ma gikiewo Biblia gikanu ngo wang’ lembe moko, eno nyutho nia Biblia uai andha ibang’ Mungu, man nia wacopo geno Bibliane.

BIBLIA UPONG’ KU JUK MABECO

10. Pirang’o juk mi Biblia tie ku kony lee dit iwa tin eni?

10 Biblia tie ‘Lembagora ma Mungu yuyo i wie en, man ma kulokane nuti mi ponji, mi nyuth ma junyutho ko dubo, ku mi twiny ma jutwinyo kojo.’ (2 Timoteo 3:16) Eyo, juk mi Biblia tie ku kony lee dit iwa tin eni. Yehova ung’eyo kite m’ecwio kowa, pieno, eng’eyo bende kite ma wabed waparu ko lembe man kite ma wabed wawinjara ko. Eng’eyowa cuu akeca nikadhu kite ma wang’eyara ko wan giwa, man emaru nia wabed kud anyong’a i kwo mwa. Eng’eyo lembe ma copo bedo iwa ber kunoke rac.

11, 12. (a) I Matayo thek 5 nitundo i 7, Yesu umio juk mabeco iwi lembe makani? (b) Wacopo ponjo bende lembang’o mange i Biblia?

11 I Matayo thek 5 nitundo i 7, wanwang’u juk dupa mabeco ma Yesu umio iwi lembe ma wacopo timo kara wabed ku mutoro, kara wawinjara maber ku dhanu mange; wanwang’u juk iwi kite ma wacopo nirwo ko, man nen ma waromo bedo ko iwi sente. Niai m’emio juk maenogi, oro udaru nikadhu 2000 kumeni, ento jukne tie asu ku tego man ku kony ma lee tin bende.

12 I Biblia, Yehova ponjowa bende ku cik mir ukungu ma konyowa nibedo ku kwo mi juruot m’utie maber akeca, nibedo jurutic mabeco, man nikwo i akwiyacwiny ku dhanu mange. Cik mir ukungu mi Biblia copo nikonyowa saa ceke, kadok watie jukani, kadok wakwo i theng ng’om makani, kunoke watie ku peko ma nenedi.Som Isaya 48:17; som Thenge ma jumedo, namba 3.

ICOPO GENO LEMBILA MI BIBLIA

Jakiew Biblia ma nyinge Isaya uewo nia jubinyotho Babeli

13. Jabila Isaya uewo nia lembang’o ma binwang’u adhura mi Babeli?

13 Lembila dupa mi Biblia udaru nitimere. Ku lapor, jabila Isaya uewo nia adhura mi Babeli bibino ninyothere. (Isaya 13:19) Ekoro tap tap kite ma jubinyotho ko adhurane. Mondo i adhura mi Babeli ubino tek pilembe gang’ madit utieke man kulo madit ubino i ng’ete. Ento jabila Isaya uewo nia kulone bidwono man jubiweko dhugang’ bidong’ thwolo. Juaskari bimondo i adhurane m’umbe lwiny. Isaya uewo bende nia ng’atu moko ma nyinge Kuro [kunoke, Siris] re ma binyotho Babeli.Som Isaya 44:27–45:2; som Thenge ma jumedo, namba 4.

14, 15. Lembila pa Isaya upong’o kakare kakare nenedi?

14 Oro 200 ing’ei ma jukiewo lembila maeno, juaskari moko gigam gitundo, ma gitie ayika pi nyotho Babeli. Ng’a m’ubino nitelo wi juaskarinegi? Ubino Siris m’ubimo mi Perse, tap calu ma lembila ular uyero. Ento nyo andha juaskari pa Siris gitundo nimondo i Babeli calu ma lembila pa Isaya ular uyero iwang’e?

15 I diewor ma juaskari pa Siris gimondo i ie, dhanu mi Babeli gibino nitimo anyong’a. Gibino nambu ma cwinygi kwio pilembe ging’eyo nia gang’ madit utiekogi, man pii madit ugeng’o bang’gi. Ing’ei adhura, Siris man juaskari pare giloko dhu pii udok ka mange, kara pii copo nijwik. Wi pii ugam ujwik lee i kite ma mwomere, e juaskari mi Perse gikadhu kud i ie. Re juaskari pa Siris gimondo nenedi i gang’ mi Babeli? Tap calu ma lembila ular uyero, juweko dhugang’ mir adhura udong’ thwolo, e juaskari gimondo i adhurane m’umbe lwiny.

16. (a) Isaya uewo nia lembang’o ma binwang’u Babeli i ng’eye? (b) Ang’o m’unyutho nia lembila pa Isaya utimere kakare kakare?

16 Jabila Isaya uewo bende nia ing’eye, ng’atu moko acel de mbe ma bibedo i Babeli kendo. Ekiewo kumae: “Dhanu bibedo i ie ki ngo, kadok ugambre kum dhanum’utuk cil kum dhanum’utuk, jubibedo i ie ngo.” (Isaya 13:20) Nyo lembe maeno ugam utimere? Kakare m’adhura mi Babeli ubino i ie con, i kilometre ma romo 80 kumeni yo piny mir adhura mi Bagdad i Irak, junwang’u uvuru re m’utie kawoni. Nitundo tin de, ng’atu moko acel de mbe ma bedo kakeca. Yehova uweyo Babeli lelele ‘kud uwic mi nyoth.’Isaya 14:22, 23. *

Uvuru mi Babeli

17. Pirang’o wacopo geno lembang’ola ceke ma Mungu ung’olo?

17 Lembila dupa mi Biblia udaru nitimere kubang’e kubang’e, pieno wacopo geno bende lembe ma Biblia uyero iwi nindo m’ubino. Wacopo bedo m’umbe jiji nia Yehova bipong’o lembang’ola pare mi ketho ng’om udok ni paradiso. (Som Wel 23:19.) Eyo, watie ku genogen mi “kwo ma rondo ku rondo ma Mungu, ma kucop cwayu ndra ngo, ung’olo por yang’ con.”Tito 1:2. *

BIBLIA COPO LOKO KWO PERI

18. Jakwenda Paulo uyero ang’o iwi “lembe pa Mungu”?

18 Waponjo nia buku mange mbe ma ve Biblia. Lembe m’i ie urombo, man bende kan ebeweco iwi lembe m’uneno rieko mi ng’om (science) kunoke iwi lemb’uda, saa ceke eyero lembe ma tap tap. Emio iwa bende juk mabeco man etie ku lembila dupa m’udaru nitimere. Re, Biblia tie bende ku copo mange m’ukadhu maeno. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Lembe pa Mungu e kwo, man etimo [niwacu, etie ku kero].” Thelembene tie ang’o?Som Juebrania 4:12.

19, 20. (a) Biblia copo konyi nenedi ning’eyo nia itie ng’atu ma nenedi? (b) Icopo nyutho foyofoc peri nenedi pi Biblia ma en e giramia pa Mungu?

19 Lembe maeno nyutho nia Biblia copo loko kwo peri. Ecopo konyi ing’ei nia itie ng’atu ma nenedi. Ecopo konyi ninyang’ i paru m’upondo i ii man i kite m’iwinjiri ko. Ku lapor, wacopo paru nia wamaru Mungu. Ento, kara wanyuth nia andha wamare, wacikara nitimo nimakere ku lembe ma Biblia ubeyero.

20 Biblia tie andha buku m’uai ibang’ Mungu. Mungu mito nia isome, iponje, man imare. Nyuth foyofoc peri ni Mungu pi giramia maeno, man mediri niponje. Kan itimo kumeno, ibinyang’ iwi lembakeca pa Mungu pi dhanu. I wic m’ulubo, wabiponjo lembe dupa iwi lembakeca maeno.

^ par. 6 Dhanu moko yero nia lembe mi Biblia urombo ngo, ento wec maeno tie vupo. Som wic mir 7 mi buku La Bible : Parole de Dieu ou des hommes ? ma Jumulembe pa Yehova re m’uwodho.

^ par. 16 Kan imaru ing’ei lembe lee iwi lembila mi Biblia, icopo somo mbaya mi 27-29 mi nyathibuku Un livre pour tous, ma Jumulembe pa Yehova re m’uwodho.

^ par. 17 Nyoth mi Babeli utie lembila acel kende ikind lembila dupa m’udaru nitimere ma junyutho pigi i Biblia. Icopo nwang’u lembe mange iwi lembila m’uweco pi Yesu i Thenge ma jumedo, namba 5.