Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR APAR ABUNG’WEN

Mediri nibedo ceng’ni ku Yehova

Mediri nibedo ceng’ni ku Yehova

1, 2. Tin eni wacopo nwang’u kapondo mandha kakani?

KEPAR nia ibewotho i yo, e wavuvu madit utuk. Polo cido, ecaku nimil riang’ riang’, man ecaku nimor. Ndhundhu, koth uloi. Ibesayu kaka moko m’icopo vogo i ie. Ing’eye, kan inwang’u kaka moko ma cuu man m’uthwo, ma koth copo fodi ngo i ie, icopo winjiri ma cwinyi ukwio maber mandha! Kumeno ngo?

2 Wan bende wabekwo i saa ma kumeno tin. Lembe mi ng’om ubemedere nidoko rac magwei. Pieno icopo penjiri kumae: ‘Acopo nwang’u kapondo mandha kakani?’ Jagor Zaburi uyero kumae: “Abiwacu pi Yehova kumae, En e kapondo para man ot ma tek para; Mungu para, m’agene.” (Zaburi 91:2) M’umbe jiji, Yehova copo juko cwinywa i peko mwa tin eni, man ecopo mio iwa genogen ma cuu mi kwo mi nindo m’ubino.

3. Wacopo timo ang’o kara Yehova ubed ni kapondo mwa?

3 Yehova copo bedo ni kapondo mwa nenedi? Ecopo konyowa ninyego ku peko mwa ceke, pilembe etie ku tego ma lee akeca nisagu pa ng’atu moko ci ma copo mito nitimowa rac. Kadok wabenwang’ara ku peko moko de, wacopo bedo ku genogen nia Yehova bidaru pekone ceke i nindo m’ubino. Biblia ubekwayuwa kumae: “Wukuru giwu [niwacu, wumeduru nibedo] i mer pa Mungu.” (Yuda 21) Ukwayu wamedara nibedo ceng’ni ku Yehova kara wanwang’ kony pare i nindo mi peko. Dong’ ke wacopo medara nibedo ceng’ni kude nenedi?

LEMBE MA WACIKARA NITIMO PI NINYUTHO NIA WAMARU MUNGU CALU EN DE EMARUWA

4, 5. Yehova unyutho mer pare iwa nenedi?

4 Kara wamedara nibedo ceng’ni ku Yehova, ukwayu walar wang’ei nia emaruwa lee akeca. Kepar pi lembe ceke mabeco ma Yehova utimo iwa. Emio iwa ng’om maleng’ man epong’o ng’ombe kud uboko, ku yen man ku yedi ma tung’ tung’ mabeco. Emio iwa bende cam ma gierokum man pii maleng’ ma wacopo nimadhu. Nikadhu kud i Biblia, Yehova uponjowa ku nyinge man ku kite pare mabeco. M’ukadhu maeno zoo, enyutho mer pare iwa kinde m’egam eoro Wode m’emaru lee, Yesu, i ng’om keni kara ethier kwo pare piwa. (Yohana 3:16) Nikadhu kud i kwo pare m’ethierone, watie ku genogen maber mandha pi nindo m’ubino.

5 Yehova uketho Ker pa Masiya, niwacu bimobim mi polo ma bibino nidaru masendi ceke ceng’ni eni. Ker maeno biketho ng’om bidoko ni paradiso, kaka ma wabikwo i ie pi nja ku kwiocwiny man kud anyong’a. (Zaburi 37:29) Yo mange ma Yehova unyutho ko iwa mer pare ni ee: ebeponjowa ku kite ma wacopo kwo ko tin eni i ayi maber akeca. Ebekwayu bende nia warwo ibang’e, man saa ceke ebedo ayika niwinjowa. M’umbe jiji, Yehova unyutho mer pare iwa wan ceke.

6. Wacikara nitimo ang’o pi ninyutho nia wamaru Yehova calu en de emaruwa?

6 Wacikara nitimo ang’o pi ninyutho nia wamaru Yehova calu en de emaruwa? Nyuth foyofoc peri ire pi gin ceke m’etimo iri. Re lembe mi can utie nia, tin dhanu dupa gifoyofoc ungo. Saa ma Yesu ubino i ng’om de, dhanu gibino kumeno. Nindo moko, Yesu ukeyo kum dhanu apar ma gibino weg joi [niwacu, weg dhobu], ento ng’atu acel kende re m’udwog ufoye. (Luka 17:12-17) Wan de wamito nilubo lapor pa ng’atu maeno m’ufoyo Yesu. Wamito ninyutho foyofoc mwa ni Yehova saa ceke.

7. Wacikara nimaru Yehova rukani?

7 Wacikara bende ninyutho mer mwa ni Yehova. Yesu uyero ni julubne nia ukwayu gimar Yehova kud adunde migi ceke, ku ng’eyong’ec migi ceke, man ku rieko migi ceke. (Som Matayo 22:37.) Thelembene tie ang’o?

8, 9. Wacopo nyutho nenedi ni Yehova nia wamare?

8 Nyo niyero kende kende nia wamaru Yehova uromo? Ungo. Ka wamaru Yehova kud adunde mwa ceke, ku ng’eyong’ec mwa ceke, man ku rieko mwa ceke, wabinyutho ire merne nikadhu kud i timo. (Matayo 7:16-20) Biblia ubeponjo thwolo thwolo nia, ka wamaru Mungu, wabiworo cik pare. Nyo etie tek niworo cik pa Yehova? Ungo, pilembe “cik pare gi pek ungo.”Som 1 Yohana 5:3.

9 Ka wabeworo cik pa Yehova, wabedo ku kwo mir anyong’a man ma cuu. (Isaya 48:17, 18) Dong’ ang’o ke ma bikonyowa kara wamedara nibedo ceng’ni ku Yehova? Wakenen.

MEDIRI NICORO CENG’NI I VUT YEHOVA

10. Pirang’o ukwayu imediri niponjo lembe iwi Yehova?

10 Girang’o m’utundo nikonyi kara idok jarimb Yehova? Nikadhu kud i ponji mi Biblia, itundo ning’eyo Yehova akeca man mer peri ibang’e ugam umedere. Mer maeno tie ve mac m’ibemito nia kud utho. Kara mac umedere niliel, ukwayu nimedo yen i wang’e; kumeno bende, kara mer mwu wuku Yehova umedere nibedo ma tek, ukwayu imediri niponjo lembe i wie.Lembrieko 2:1-5.

Kara mac umedere niliel, ukwayu nimedo yen i wang’e; mer peri ibang’ Yehova de ucikere ngo nidoko ng’ic

11. Ang’o ma biketho ponji mi Biblia ugud adundeni?

11 Kan ibemediri niponjo Biblia, ibinwang’u lembe dupa ma bigudo adundeni andhandha. Kenen kite ma julub ario pa Yesu giwinjiri ko saa ma Yesu ubino nikoro igi lembila ma tung’ tung’ mi Biblia. Giyero kumae: “Adundewa wang’ lii ngo i iwa, kan eyero iwa i yo, kan ekoro iwa Lembagora pa Mungu?”Luka 24:32.

12, 13. (a) Ka waneno ber ungo, mer mwa ibang’ Mungu copo doko nenedi? (b) Wacopo timo ang’o kara mer mwa ibang’ Yehova umedere i wang’e?

12 Saa m’icaku niponjo Biblia, ecicopere nia lembe m’icaku niponjone ugam ugudo adundeni, calu m’ugam ugudo adunde julub pa Yesu kinde ma ginyang’ i Lembagora. Lembe maeno m’ugudo adundeni ukonyi ning’eyo Yehova man nimare. Pieno, kud iwek mer maeno udok ng’ic.Matayo 24:12.

13 Kan idaru doko jarimb Mungu, ukwayu itim kero peri ceke nigwoko mer mwu wukude umedere nibedo ma tek. Ukwayu imediri niponjo lembe i wie man iwi Yesu; ukwayu bende imediri ninyamu i lembe m’ibeponjo man nineno kite ma icopo nitio ko ku lembene i kwo peri. (Yohana 17:3) Saa m’ibesomo kunoke ibeponjo Biblia, penjiri kumae: ‘Lembe maeni ubeponja nenedi iwi Yehova Mungu? Pirang’o acikara nimare kud adundena ceke man ku ng’eyong’ec para ceke?’1 Timoteo 4:15.

14. Rwo copo konyowa nenedi niketho mer mwa ibang’ Yehova umedere nibedo ma tek?

14 Kan itie ku jarimo maber, iweco ibang’e nja, eno ketho mer mwu medere nibedo ma tek. Kumeno bende, ka wabeweco nja ibang’ Mungu nikadhu kud i rwo, mer ma wamare ko medere nibedo ma tek. (Som 1 Jutesaloniki 5:17.) Rwo tie giramia maber akeca m’uai ibang’ Wegwa m’i polo. Wacikara nikoro ire lembe mir adunde mwa nja. (Zaburi 62:8) Ka waberwo, wacikara ngo niyero kwa lembe ma rom ma wadaru nimaku i wiwa, ento lembe m’uai i adundewa giwa. Eyo, ka wamedara niponjo Biblia man nirwo niai kud i adundewa giwa, mer mwa ibang’ Yehova bimedere nibedo ma tek.

WAYER PI YEHOVA NI JUMANGE

15, 16. Ukwayu inen tic mi rweyo lembanyong’a ni tic ma nenedi?

15 Ka wamaru wamedara nibedo ceng’ni ku Yehova, ukwayu bende wabed wayer pi yioyic mwa ni dhanu mange. Nikoro pi Yehova ni dhanu mange tie rwom maber akeca. (Luka 1:74) Etie bende tic ma Yesu umio ni Jukristu mandha ceke. Ng’atuman m’ikindwa ucikere nirweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu. Nyo idaru caku nirweyo?Matayo 24:14; 28:19, 20.

16 Jakwenda Paulo ubed uneno tic mi rweyo lembanyong’a ni tic ma pire tek akeca, uketho elwong’e ni “piny m’akana [niwacu, lonyo].” (2 Jukorinto 4:7) Nikoro pi Yehova man pi lembakeca pare ni dhanu mange, tie tic ma pire tek hai m’icopo timo. Eno tie yo m’icopo nitimo ko ni Yehova, pieno ng’ei nia wie copo wil ungo pi tic maeno m’ibetimo ire. (Juebrania 6:10) Tic mi rweyo lembanyong’a copo bende nimio bero iri man ni dhanu ma gibewinji, pilembe ekonyo in ku dhanune ceke nicoro ceng’ni ivut Yehova man ninwang’u kwo ma rondo ku rondo. (Som 1 Jukorinto 15:58.) Nyo tic mange tie ma romo mio iri mutoro lee akeca rukeno?

17. Pirang’o rweyo lembanyong’a tie tic m’ukwayu jutim pio pio?

17 Pire tie tek ning’eyo nia rweyo lembanyong’a tie tic m’ukwayu jutim pio pio akeca. Biblia uyero kumae: “Yer lembe; tim tije i nindo ma juketho kud i nindo ma juketho ngo bende.” (2 Timoteo 4:2) Pirang’o ukwayu watim tic maeno pio pio akeca tin eni? Lembe pa Mungu uyero iwa kumae: “Ceng’ ma dwong’ pa Yehova ni ceng’ni, eni ceng’ni man etimbre pio.” (Zefania 1:14) Andha, saa ma Yehova bibino ninyotho i ie ng’om maeni marac, ni ceng’ni mandha. Pieno, ukwayu wapoi dhanu. Gicikiri ning’eyo nia eni re m’utie saa m’ukwayu ging’ii ko Yehova ubed Ubimo migi Madit. Ajiki “bigalu ngo.”Habakuk 2:3.

18. Pirang’o wacikara niworo Yehova karacelo ku Jukristu wadwa?

18 Yehova ubemito nia wawore karacelo ku Jukristu wadwa. Biblia uyero kumae: “Man dong’ iwa pidu piwa ku jukojuk ma ku mer ku tic ma dre de; man ku wawek cokra giwa karacelo, ma calu kura mi jumoko, ento ajuka dong’ wajukra; man ma sagu apila, ka waneno cenguni dhingo.” (Juebrania 10:24, 25) Wacikara nitimo kero mwa ceke kara wacokara i coko ceke mi Jumulembe pa Yehova. Coko mwa ma tung’ tung’ mio iwa kaka mi ketho cwinywa i kindwa man mi mio teng’o teng’ i kindwa.

19. Ang’o ma bikonyowa kara wamar umego ku nyimego mwa?

19 Kan icikucidho i coko, ibinwang’u jurimo mabeco, ma bikonyi niworo Yehova i yo m’atira. Kuca, ibinwang’u umego ku nyimego ma tung’ tung’, ma gibeii calu in niworo Yehova. Calu in, gin bende saa moko gibed gidubo man gikoso. Pieno, ka gikoso iri, bed ayika niweko igi. (Som Jukolosai 3:13.) Bed iketh wii akeca iwi kite man timo mabeco mir umego ku nyimego mwa; eno bikonyi kara imargi man icor ceng’ni akeca ku Yehova.

KWO MANDHA

20, 21. “Kwo mandha” tie kwo ma nenedi?

20 Yehova ubemito nia jurimbe ceke gibed ku kwo maber akeca. Biblia ubeponjowa nia kwo mi nindo m’ubino bikoc magwei ku kwo mwa mi nindo ma tin.

Yehova ubemito nia inwang’ “kwo mandha.” Nyo ibinwang’e?

21 Nindo m’ubino, wabikwo ngo kende kende pi oro 70 kunoke 80, ento wabikwo nja ku nja. Wabikwo “rondo ku rondo,” ku leng’kum m’umbe dubo, ku kwiocwiny, man ku mutoro, i paradiso. Biblia ulwong’o kwo maeno nia “kwo mandha.” Yehova ung’olo nia ebimio iwa kwo maeno mandha; ento i thenge mwa, wacikara nitimo kero mwa ceke nimaku kwone kikiki.1 Timoteo 6:12, 19.

22. (a) Wacopo maku “kwo mandha” kikiki nenedi? (b) Pirang’o ukwayu ngo wanen kwo ma rondo ku rondo ni cul mi gin ma watimo?

22 Wacopo maku nenedi “kwo mandha” kikiki? Wacikara ‘nitimo ber’ man ‘nilony i tic ma ber.’ (1 Timoteo 6:18) Niwacu, wacikara niketho gin ma wacikuponjo i Biblia i timo mwa. Re, kwo mandha ujengere ngo ikum kero mwa giwa. Ukwayu ngo wanen kwo ma rondo ku rondo ni cul mi gin ma watimo. Etie giramia mi mananu ma Yehova umio ni jurutic pare ma gigwoko bedoleng’ migi; etie yo acel ma Yehova unyutho ko iwa “bero ma nwang’u waromo ko ngo.” (Jurumi 5:15, NWT) Wegwa m’i polo utie kud ava mi mio giramia maeno ni jurutic pare ma gigwoko bedoleng’ migi.

23. Pirang’o ukwayu itim ng’iong’ic m’atira ndhundhu eni?

23 Kepenjiri kumae: ‘Nyo abeworo Mungu i yo m’atira i wang’e?’ Kan inwang’u nia ukwayu itim alokaloka moko, time ndhundhu eni. Ka wabejengara iwi Yehova man wabetimo kero mwa ceke niworo cik pare, ebibedo ni kapondo mwa. Ebigwoko dhanu pare m’atira i nindo ma tokcen mi ng’om marac pa Sitani. Ing’eye, Yehova biketho wabikwo rondo ku rondo i Paradiso, tap calu m’elar eng’olo. M’umbe jiji, icopo nwang’u kwo ma rondo ku rondo kan itimo ng’iong’ic m’atira ndhundhu eni!