Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 39

Can iwi dhanu maeni m’udhuko

Can iwi dhanu maeni m’udhuko

MATAYO 11:16-30 LUKA 7:31-35

  • YESU UMIO JUK NI ADHURA MOKO

  • EMIO JUKOCWINY MAN YOM

Yesu uneno Yohana ma Jababutisi ni ng’atu ma pire tek, dhanu mange dupa ke ginene nenedi? Yesu uyero kumae: ‘Dhanum’utuk maeni gitie calu nyithindho m’ubedo i katali m’ulwong’o juwadi m’uwacu kumae, wakudho ungbalu iwu, wumiel de ngo; wawero wejawu, e can unegowu de ngo.’​—Matayo 11:16, 17.

Yesu umito niyero ang’o? Ekoro i lembene ngbeng’ kumae: “Yohana bino ku camu cemo de ngo kadi ku madhu de ngo, man giwacu kumae, En e won pajogi. Wod dhanu bino ku camu ku madhu bende, e giwacu kumae, Nen, ng’atu ma jambo kud andrej pigulok, jarimb weg ajok ku judubo de.” (Matayo 11:18, 19) Yohana ubino nikwo calu Janaziri, ebed emadhu ngo pigulok, re dhanu maeno giwacu nia etie ku pajogi. (Wel 6:2, 3; Luka 1:15) Yesu ke, ubino nikwo calu ma dhanu mange de gibekwo. Ebed ecamu man ebed emadhu i kite maber, re giloko nia etie won andrejkong’o man jambo. Ubenen nia ebino lembe ma tek nitimo lembe ma foyo i dhanu.

Yesu uporo dhanu maeno kud awiya m’ubedo i soko m’ukwero nimiel kinde ma juwadgi ubekudho agwara, kunoke ma gikwero nibedo ku can kinde ma jumange ubeywak. Eyero kumae: “[Kumeno bende], rieko doko pwe ni kum tic pare.” (Matayo 11:16, 19) Andha, “tic,” niwacu lembe ma Yohana giku Yesu gitimo ubenyutho kamaleng’ nia lembe ma juloko i wigi utie vupo.

I ng’ei ma Yesu uyero nia dhanu maeno utie udhuko, edok emio juk ni adhura mi Korazin, Bethsaida, man Kapernaum, ma tie kaka m’etimo ie tic ma wang’u ijo. Yesu uyero nia ka nwang’u di etimo tic maeno i adhura mi Turo man mi Sidon ma nwang’ere i Foiniki, nwang’u adhura maeno copo niloko cwinygi. Eweco bende pi Kapernaum, m’utie adhura m’ebedo i ie lee pi nindo moko. Kadok kakeca de dhanu dupa giwinje ngo. Eyero pir adhura maeno kumae: “Pokolembe mi ng’om Sodom bibedo yot ma sagu peri, i ceng’ pokolembe.”​—Matayo 11:24.

I ng’eye Yesu umio pak ni Won, m’ukanu lemandha ma pire tek mi tipo “ni jurieko ku jung’eilembe bende.” Ento enyutho lembene ni dhanu ma jucayu, ma gitie ve awiya ma thindho. (Matayo 11:25) Ekwayugi ku wec ma e: “Wubin i bang’a, kewu ceke ma wumulu ku tic ma ter ma pek [de] unurowu, man abimio iwu yom. Wuting’ mberembere para i wiwu, wumak ponji de i bang’a; kum an a ming’ amol de i adunde; e wubinwang’u yom i ng’eyong’ec mu. Kum mberembere para e yot, ter para de foka foka.”​—Matayo 11:28-30.

Yesu umio igi yom i ayi makani? Judong dini gibino ninuro dhanu ku cik ma giketho, calu ve niworo cik mi Sabatu nikadhu mukero. Ento Yesu umio yom ni dhanu nikadhu kud i lemandha pa Mungu m’eponjo igi, m’ugonyogi kud i the cik mi dhanu. Bende enyutho ni dhanu ma gitie i ther adici mi bimobim mi lembgamba man ni dhanu ma dubo nurogi, kite ma gicopo ninwang’u ko yom. M’umbe jiji, Yesu unyutho igi kite ma dubo migi copo niwekere ko, man kite ma gicopo nikwo ko ku kwiocwiny ku Mungu.

Dhanu ceke ma gijolo mberembere pa Yesu, gicopo nimiiri gigi ni Mumgu man nitimo ni Wegwa mi polo ma won bero man kisa. Nitimo lembe maeno tie ngo ter ma pek, pilembe Cik pa Mungu tie pek ungo kadok nyanok de.​—1 Yohana 5:3.