Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 48

Yesu utimo udu dupa re dhanu mi Nazareti de gikwere

Yesu utimo udu dupa re dhanu mi Nazareti de gikwere

MATAYO 9:27-34; 13:54-58 MARKO 6:1-6

  • YESU UKEYO WANG’ ABINGA, MAN EKETHO AJUBA UWECO

  • DHANU MI NAZARETI GIKWERO YESU

Yesu utimo tic duu. I ng’ei m’edwogo kud i ng’om mi Dekapoli, ekeyo kum dhaku ma rimo uoi i kume man ecero nyaku pa Yairo. Re fodi ceng’ umwony ungo. Kinde m’eweko pacu pa Yairo, weg abinga moko ario ubino nilubo toke man gikok kumae: “Bed ku kisa i kumwa, in i wod Daudi.”​—Matayo 9:27.

Calu ma gilwong’o Yesu “wod Daudi,” eno nyutho nia giyio nia Yesu utie Masiya, ng’atu ma bilagu komker pa Daudi. Yesu utimere ve ebewinjogi ngo, pilembe saa moko nyo ebemito nineno ka nyo gibimediri nirere, e gitimo tap kumeno. Kinde ma Yesu umondo i ot, gin de gimondo i toke. Yesu upenjogi kumae: ‘Wuyio nia acopo keyo kumwu?’ Ku tegocwiny gidwoko ire kumae: “Eyo, Rwoth.” Wec maeno uketho Yesu umulo wang’gi man eyero igi kumae: “Dong’ etimbre iwu calku yioyic mu.”​—Matayo 9:28, 29.

E ndhundhu nica gicaku nineno piny. Calu ma Yesu ular ung’olo ni dhanu mange iwang’e, igi de eng’olo nia giling’ iwi lembene. Re mutoro uyio ngo igi, e ing’eye gimewo lembe m’etimo igi cil i kabedo mange bende.

Kinde ma juario maeno gicoko wotho gibedok, jukelo ng’atu moko ma tie ajuba ibang’e, ng’atune tie ku pajogi. Kinde ma Yesu uwodho pajogi kud i ie, e ndhundhu ecaku niweco. I udul dhanu wang’ lii, e giwacu kumae: “Fodi jukuneno gin ma kumeno ki ngo i Israel.” Jufarisayo bende bedo nuti keca. Ging’eyo nia andha udu maeno utimere, re giyero kendo wec mi cac, ma gicayu ko tic pa Yesu kumae: “Ewodho pajogi ni kum jadit mi pajogi.”​—Matayo 9:33, 34.

Nyanok ing’eye, Yesu udok i Nazareti, adhura ma thugi, saa meno julubne de gilubo toke. Oro acel i wang’e, egam eponjo ponji i kacokiri i adhura maeno. Dhanu ubed umaru niwinjo ponji pare lee, re ing’eye gilokiri ikume pi ponji pare, man gimito ginege. Yesu ubemito asu ekony dhanu maeno.

Nindo acel, ecidho i kacokiri i ceng’ Sabatu niponjo dhanu. I dhanu dupa uwang’ lii, gitundo nipenjiri kumae: “Ng’atuni nwang’u rieko maeni, ku tic ma tek maeni kani?” Giyero kendo kumae: “Ng’atuni wod jabodho mi bau ngo? Min mire julwong’o [Maria] ngo? Utumin ke, Yakobo, ku [Yosefu], man Simon, ku Yuda de ngo? Nyimin mire de, kagi ceke wabedo wakugi ngo? Ng’atuni lund unwang’u gin maeni ceke kani?”​—Matayo 13:54-56.

Dhanu gibino neno Yesu calu ma gibed gineno ko dhanu maeni. Gipenjiri kumae: ‘Ng’atuni udongo i wang’wa ma wabeneno, nenedi ecopo doko Masiya?’ Kadok rieko pa Yesu ku tic pare ma wang’u ijo ubino ninen ngbeng’ de, re asu gikwere. Jupagi ma dhe de gimaru pire ngo, uketho eyero kumae: ‘Yung’ umbe ni jabila i pacu ma thugi man i ot pare.’​—Matayo 13:57.

M’umbe jiji, i Yesu wang’ lii ikum yioyic migi m’umbe. Pieno m’uweko cinge m’eketho kum ‘weg tho ma nok man m’ekeyo kumgi,’ udu mange mbe m’etimo kakeca.​—Marko 6:5, 6.