Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 63

Yesu umio juk ma pire tek lee mandha ni jukwenda

Yesu umio juk ma pire tek lee mandha ni jukwenda

MATAYO 18:6-20 MARKO 9:38-50 LUKA 9:49, 50

  • JUK IWI GIN MA KETHO JUKIER

  • KAN UMEGO MOKO UTIMO DUBO

Yesu uai unyutho paru ma julubne gicikiri nibedo ko. Ewacu igi nia ukwayu gibed calu awiya ma thindho, ma gijwigiri man ma gisayu ngo dito. Ka julub ‘gijolo nyathin ma nok acel ma kumeca i nying’ Yesu, meca gijolo en.’​—Matayo 18:5.

Iwang’e nyanok, jukwenda giai gipiemiri nia ng’a ma dit nisagu jumange, pieno giparu nia Yesu utwinyogi atwinya. Kawoni jakwenda Yohana ucaku koro ire lembe moko m’eai eneno, eyero kumae: “Japonji, waneno ng’atu acel ubewodho pajogi ku nyingi; e wakwere, kum elubo ngo wakugi.”​—Luka 9:49.

Nyo jakwenda Yohana unwang’u nia gin kendgi re ma giromo nikeyo kum dhanu man niwodho pajogi? Ka tie kumeno andha, nenedi ke Jayahudi moko utundo niwodho tipo m’ucido? Copere Yohana ubeparu nia nwang’u i andha ng’atuno copo timo ngo udu, pilembe ebelubo ngo tok Yesu ku jukwenda.

Re Yesu uyero wec m’uwang’u i Yohana lii, ewacu kumae: ‘Kud wukwere: kum ng’atu moko mbe ma bitimo tic ma dit ku nyinga, ma bicopo yero pira rac pio pio. Kum ng’atu ma tek ubedo jadhogwa ngo nwang’u en e jabang’wa. Kum ng’atu ma tek bimio iwu pii i kikombe wumadhi, kum wu ju pa Kristu, andha ayero iwu, nia sukulia pare birwinyo ire ki ngo.’​—Marko 9:39-41.

I saa maeca, ebino ngo cik nia ng’atini ukelub tok Yesu kan ebed jabang’ Yesu, pilembe nwang’u fodi cokiri mi Jukristu ucaku ngo; pieno, kadok nwang’u ng’atu maeno ubino lubo ngo tok Yesu de, eca unyutho ngo nia etie jadhoggi kunoke nia ebecaku the dini mi ndra. M’umbe jiji, ng’atuno ubino ku yioyic i nying’ Yesu, man bende wec ma Yesu uyero unyutho nia ebinwang’u sukulia pare.

M’umedo maeno, ecopo bedo lembe marac dit, ka nia jukwenda gilund giketho ng’atu maeno ukier nikum wec man timo migi. Pieno Yesu uyero kumae: “Ng’atu ma tek biketho ng’atu acel ma kind nyithi ju maeni ma giyia ukier, ni ng’atuca cika jung’ab pom ma dit [ma kana re ma wiro] i ng’ute, jubaye ko i nam.” (Marko 9:42) Yesu udok uyero ni julubne nia ka wathkumgi moko kadok ma pire tek, calu ve cing’gi, tiendgi kunoke wang’gi ubeketho gikier, gicikiri nithume cen. E ber nimondo i Ker pa Mungu ma wathkumgi maeno ma pigi tek umbe, kakare nigwokogi ma lundo jubibologi i Gehena (Poga mi Hinom). Ecicopere nia jukwenda ging’eyo poga maeno cuu, pilembe eni ng’et Yerusalem, man i pogane jubed juwang’u piny mareco saa ceke; pieno, ginyang’ nia Yesu ubeweco iwi nyoth mi magwei.

Yesu ucimogi bende kumae: “Nen nia kud wucai acel m’i kind ju ma thindho maeni: kum awacu iwu, ya malaika migi m’i polo gineno wang’ Vwa m’i polo thiri thiri.” Wego neno “ju ma thindho” maeno nenedi? Pi ning’eyo kite ma pigi tek ko i Mungu, Yesu umio lapor pa ng’atu moko ma tie ku rombe 100, re acel m’ikindgi urwinyo. Ng’atuno uweko 99 man ecidh eyenyo acel maeca; kinde m’enwang’e, anyong’a nege lee dit ikum acel maeno nisagu 99 ma girwinyo ngo. Yesu umedo kumae: “Kumeno en e yeny ma Wegwu ma ni i polo yenyo ngo, nia acel m’i kind ju ma thindho maeni urwiny.”​—Matayo 18:10, 14.

Saa moko nyo Yesu uparu pi piem ma jukwenda gipiemiri ko nia ng’a ma dit ikindgi, pieno ewacu igi kumae: “Wubed ku kadu i iwu giwu, cwinywu de kwi wuku juwedu.” (Marko 9:50) Kadu royo mido i cam. Kumeno bende, kadu mi lapor ketho wec ma ng’atini ubeyero winjere yot yot man eketho kwiocwiny bedo ikind dhanu; piemiri kunoke teliri ke copo nyotho kindjo anyotha.​—Jukolosai 4:6.

Yesu unwang’u bende nia saa moko thubiri copo wok, pieno enyutho kite ma jucopo ripo ko kindjo, eyero kumae: “Tek umeru dubo iri, cidh, inyuth ire dubo pare i kindwu wukude kendwu: tek ewinjoi, nwang’u wuripo kindwu wukud umeru.” Tek ewinjo ngo ke? Yesu umedo kumae: “Gam ng’atu acel kadi ario mange wuci kugi, kara lembe ceke cung i jumulembe ario kadi adek.” Kan asu lembe uyikere ngo, ukwayu icidh iyer ni “kanisa [cokiri],” niwacu judong cokiri ma gicopo ning’io i lembene. Kan asu ekwero ebewinjo ngo ke? “Wek ebed iri calu thekdhanumange ku won ajok bende,” niwacu dhanu ma Juyahudi gidikiri ngo kugi.​—Matayo 18:15-17.

Judong cokiri gicikiri nilubo lembe ma Biblia uyero. Ka ginwang’u nia ng’atu moko udubo, m’ukwayu enwang’ juk, pokolembe migi ‘bibedo atwia i polo.’ Ento ka ginwang’u nia edubo ngo, pokolembe migi “jubigonyo i polo.” Jucaku nitio ku telowic maeno niai ma the cokiri mi Jukristu ucaku. Kinde ma judong cokiri gibemaku yub ma kumeno ma pire tek, Yesu ung’olo nia ebibedo kugi, ewacu kumae: “Kum ka ma juario kadi adek gicokri ie karacelo i nyinga, anuti i kindgi kakeca.”​—Matayo 18:18-20.