Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 25

Kisa ma lee ucwalu Yesu nikeyo kum won dhobu moko

Kisa ma lee ucwalu Yesu nikeyo kum won dhobu moko

MATAYO 8:1-4 MARKO 1:40-45 LUKA 5:12-16

  • YESU UKEYO KUM WON DHOBU MOKO

Kinde ma Yesu ku julubne gibemediri nirweyo i “kacokri [mi] Galilaya ndri ndri,” rwonglembe m’ebetimo ubemedere niyik. (Marko 1:39) Rwonglembene uwinjere nitundo i adhura ma won dhobu moko ubino nikwo i ie. Luka ma tie Munganga uwacu nia “joi romo kume.” (Luka 5:12) Twoyo mi dhobu tie rac mandha ma kan ebenyang’ ikum ng’atini, nok nok ecaku mwodo wathkume mapol.

Won dhobu maeno lembe pare ubino rac magwei ma dong’ ukwayere nia kud ebed kaka ma dhanu ni ie. Bende kara twoyone kud udak ikum jumange, ugam ukwayere nia ebed ekok matek nia, “A leng’ ungo, a leng’ ungo,” saa ma dhanu ubebino ibang’e. (Lembe mi Julawi 13:45, 46) Re won dhobu maeno utimo ang’o? ecoro ceng’ini ibang’ Yesu man epodho iwang’e ekwaye kumae: “Rwoth, tek iyenyo, icopo dwoka leng’.”​—Matayo 8:2.

Ng’atuno ubino ku yioyic ma lee mandha! Bende twoyo pare uketho ebino ng’atu m’ubenzero ma kan inene, kisa negi! Yesu utimo ang’o? Ka nwang’u ibino keca nwang’u iromo timo ang’o? Kisa ma lee umaku Yesu, man erieyo cinge emulo kum ng’atuno, ewacu ire kumae: “Ayenyo; dong’ kumi dok leng’.” (Matayo 8:3) E wang’ acel dhobu uweko ng’atuno! Eno tie lembe mi zungo ma dhanu moko copo yio ngo.

Ma jiji mbe, icopo maru nia Yesu re m’ubed rwoth peri, pilembe etie won kisa ma lee man etie ku copo ma yawe mbe! Kite m’edieng’ ko ku won dhobu maeno ubemio iwa genogen nia kinde m’ebibimo wi ng’om, lembila mae bipong’o: “Ngisi binege kum ng’atu [m’unzero] ku jacanpiny, man ebibodho ng’eyong’ec mi jucanpiny.” (Zaburi 72:13) Andhandha Yesu bipong’o yeny mir adundene, ebikonyo dhanu ceke ma gibesendiri.

Poi nia kadok iwang’ nikeyo kum won dhobu maeno de, nwang’u dhanu ubefoyo lee dit tic mi rweyo lembanyong’a ma Yesu ubetimo. Kawoni dhanu biwinjo pir udu ma wang’u ijo m’etimo. Re Yesu ubemito ngo nia dhanu giyie kende kende nikum lembadwoka. Eng’eyo pi lembila m’uyero nia “ebiketho dwande winjre i gengi ngo,” niwacu ebitelo ngo nen pa dhanu i wie. (Isaya 42:1, 2) Nimakere ku lembila maeno, Yesu ung’olo ni won dhobu m’eai ekeyo kume, ewacu kumae: “Nen kud iyer ni ng’atu moko ki; ento cidhi, nyuthri ni julam, iwodh giramia de ma Musa ng’olo.”​—Matayo 8:4.

Re anyong’a ma lee m’ubenego ng’atuno uketho ecopo ling’ ungo iwi lembe m’uai ukadhu. Ecidho man elalu rwonglembe maeno manyen kakare ceke. Lembe m’eyero ucewo ava pa dhanu lee dit, man gimito gikeng’ei kokoro lembe m’utimere. Lembuno uyik ma dong’ Yesu copo wotho ngo kamaleng’ pi nicidho i adhura mange, pieno ecidh ebedo kaka m’upondo ma ng’atu moko mbe i ie. Re asu, dhanu m’uai kaka ma tung’ tung’ gibino ibang’e kara eponjgi man ekei kumgi.