Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 35

Ponji ma wi got ma pire yik akeca

Ponji ma wi got ma pire yik akeca

Pi diewor traka, Yesu ubino nirwo man bende ning’io julub pare 12 nibedo jukwenda; lembuno copo nimio olo ire. Kawoni dong’ piny uru, re fodi asu etie ku kero man ava mi ponjo dhanu mange. Eponjo dhanunegi iwi got i Galilaya, ecicopere nia kakeca ubino ungo bor kud adhura mi Kapernaum kaka m’ebedo i ie wang’ mapol.

Udul dhanu dupa ubino ibang’e ma giai kud i kaka ma tung’ tung’. Jumoko ai ku yo piny, kud i Yerusalem, man kud i Yahudi. Jumange ke uai kud i adhura mi dhunam mi Turo man yo malu pa Sidon. Gibino i bang’ Yesu pirang’o? Gibino i bang’e pi ‘niwinje, man kara jukei kumgi.’ Eno tie tap gin ma Yesu utimo. Ekeyo “kumgi ceke.” Kepar! Kum dhanu ceke m’ubino niremo ukei. Yesu ukeyo bende kum “ju ma tipo m’ucido sendogi,” niwacu dhanu ma pajogi ubino nisendogi.​—Luka 6:17-19.

Ing’eye, Yesu ucidh ubedo iwi got ka m’uting’ere malu, man udul dhanu mange ke upong’ ing’ete gbur. Ecicopere nia jukwenda pare 12 gibino ceng’ni kude. Dhanu ceke utie kud ava mi winjo japonji maeno m’utie ku copo mi timo tic ma wang’u ijo. Yesu uponjo ponji m’umio kony ma lee ni juwinjne. Niai eca, dhanu mange ma wendgi kwanere ngo bende gibenwang’u kony ikum ponji maeno. Wan bende wabenwang’u kony ikum lembe mandha maeno m’eponjo i ayi ma yot man ma junyang’ i ie yot yot. Yesu ubed uweco iwi lembe ma dhanu ung’eyo maber man ma ging’io kudo. Lembuno uketho dhanu ceke ma gisayu ging’ei Mungu kara gikwo kwo maber, ginyang’ i ponji pare. Lembang’o ma pigi tek ma Yesu uweco i wigi, m’uketho ponji pare pire tie tek akeca?

JUMUTORO MANDHA TIE JUKANI?

Dhanu ceke gimito gibed jumutoro. Lembuno, uketho Yesu ucaku nikoro pi dhanu ma gitie jumutoro. Kepar kite ma lembuno utelo ko nen mi juwinjne. Re lembe mange nuti ma copo wang’u igi.

Eyero kumae: “[Mutoro] ni jucan mi tipo: kum ker m’i polo en e migi. [Mutoro] ni ju ma can unegogi: kum gibijukri. . . . [Mutoro] ni ju ma kec ku rieu de benegogi kum bedopwe: kum gibiyeng’. . . . [Mutoro] ni ju ma junyayu ragedo i kumgi kum bedopwe: kum ker mi polo en e migi. [Mutoro] iwu ka dhanu bicayuwu man gibinyayu ragedo i kumwu . . . ni kuma. Anyong’a negwu, ku mutoro ma dit de.”​—Matayo 5:3-12.

Yesu umito niyero ang’o ku wec “mutoro”? Eno eweco ngo iwi mutoro kunoke anyong’a ma junwang’u ka jubenambu anamba. Mutoro mandha tie ngo mutoro ma kumeno. Mutoro mandha ai kud i adunde, pidoic mir anyong’a, man bedo ma cwinyjo ukwio.

Yesu uyero nia dhanu ma gibedieng’ ikum yeny migi mi tipo, ma gitie ku can pilembe gitie judubo, m’ung’eyo Mungu man m’utimo ire, re ma gitie jumutoro mandha. Kadok nwang’u judagugi, kunoke jubenyayu ragedo ikumgi pilembe gibetimo yeny pa Mungu, gibedo ku mutoro pilembe ging’eyo nia gibetimo lembe ma foyo i Mungu, man ebimio igi mugisa mi kwo ma rondo ku rondo.

Dhanu dupa ke giparu nia bedo ku lonyo kunoke timo anyong’a re ma ketho dhanu bedo ku mutoro. Yesu yero kumeno ngo. Enyutho tung’ tung’ m’ugam ukelo juwinj pare i nyamu i lembe. Eyero kumae: “Can i wiwu wu ju ma wulony! Kum wumaku juk mwu. Can i wiwu, wun ma wuyeng’ kawono! Kum kec binegowu. Can i wiwu, wun ma wung’iero kawono! Kum can binegowu man wubiywak. Can i wiwu, ka dhanu ceke biyero ber piwu! Kum kwaru migi timo kumeno ba jubila mi ndra.”​—Luka 6:24-26.

Pirang’o nibedo ku lonyo, timo anyong’a, man yung ma ai ba dhanu mange mio cani? Pilembe ka ng’atini umaru piny maeno, ecopo dieng’ nok ikum timo ni Mungu, man enwang’u ngo anyong’a mandha. Yesu uyero ngo nia nibedo jacan kunoke ku kec re ma ketho jubedo ku mutoro. Ento wang’ mapol, dhanu ma jucayu re ma gibed gijolo ponji pa Yesu man ginwang’u mutoro mandha.

Yesu yero ni julubne kumae: “Wun wu kadu m’i ng’om.” (Matayo 5:13) I andha, gitie ngo kadu maeni ma jucamu. Kadu begwoko piny kara kud unyothere. Kadu ubed ubedo lee i ng’et pemblam i hekalu pa Mungu, man jubed jutio kude pi thiero lam. Kadu benyutho piny ma cuu ma nyothere ngo kunoke ma top ungo. (Lembe mi Julawi 2:13; Ezekiel 43:23, 24) Julub pa Yesu gitie “kadu m’i ng’om” i ayi ma gigwoko ko dhanu mange, gikonyogi kara kud ginyoth mer migi ku Yehova, man gigwokogi ikum kura marac. M’umbe jiji, lembe ma giyero copo nigwoko kwo mi dhanu ceke m’ubetio kude.

Yesu uyero kendo ni julubne kumae: “Wun wu der m’i ng’om.” Thala juketho ngo i the katoko, ento jukethe wi there kara ecar piny. Eno uketho Yesu uyero kumae: “Wek der mu urieny i wang’ dhanu; kara ginen tic mu ma ber, giyung wegwu de ma ni i polo.”​—Matayo 5:14-16.

CIK MA PIRE TEK MA YESU NYUTHO NI JULUB PARE

Judong dini mi Juyahudi gineno Yesu ni ng’atu ma woro ngo cik pa Mungu man gicamu gamba ikume pi ninege. Uketho Yesu uyero igi m’umbe lworo kumae: “Kud wuwac nia nyo abino nyotho cik anyotha kadi jubila: abino nyotho anyotha ngo, endre niketho etimbre kakare.”​—Matayo 5:17.

Yesu ubedo ku woro ma lee mandha ikum Cik pa Mungu man ekwayu ju mange bende giwor cikne. Eyero kumae: ‘Ka kumeno ng’atu ma tek bikadhu ku wi cik acel ma nyathigi maeni, ebiponjo dhanu de kumeca, jubilwong’e nyathigi i Ker m’i polo.’ Eno emito yero nia ng’atu ma kumeno bimondo ngo kadok nyanok de i Ker pa Mungu. Emedere niyero kumae: “Ento ng’atu matek bitimo man ebiponjogi de, jubilwong’e dwong’ i Ker m’i polo.”​—Matayo 5:19.

Yesu unyutho nia etie rac nibedo kadok ku paru moko ma romo cwalu ng’atini nituro Cik pa Mungu. Ing’eye m’ewacu nia Cik uyero “Kud ineg nek,” emedo lembe ma e: “Ku ba dhanu nzu ng’atu ma tek ng’ecwiny binege kum umin ma there mbe ebibedo ceng’ni lembapoka.” (Matayo 5:21, 22) Nibedo kud akece ikum dhanu mange tie rac mandha, pilembe eromo niterojo ikum nek. Ing’eye, Yesu udok ukoro lembe ma cwalujo niketho kwiocwiny, eyero kumae: “Tek ibethiero giramia peri dhu pemblam, ipoi kakeca nia lembe moko ni i umeru i kumi, wek giramia peri keca wang’ pemblam, icidhi, wular wupot kindwu wukud umeru, e kan ilund ibin ithier giramia peri.”​—Matayo 5:23, 24.

Cik mange uweco ikum timo gier. Yesu uwacu kumae: “Wuwinjo nia yang’ ewacre kumae, Kud igier gier: endre awacu iwu, nia ku ba dhanu nzu m’uneno dhaku kud awanya marac ikume nwang’u edaru giero gier kude ku yo i adunde[ne].” (Matayo 5:27, 28) Yesu ubeweco ngo kende kende iwi paru moko mi tarwang’ ma bino i wijo; ento ebeketho peko nia etie rac ka ng’atini ubemedere ‘asu nineno.’ Wang’ mapol awanya tuk i kumjo ka jubemediri nineno. E ka kakare tundo, jupodho i tarwang’. Jucopo nitimo ang’o kara lembe maeno kud uwoki? Ukwayu nimaku yub matek. Yesu uyero kumae: “Tek weng’i ma yor acwic uketho ikier, wodhe woko, baye cen kud i kumi. . . . Tek cingi ma yor acwic uketho ikier, thume woko, baye cen de kud i kumi.”​—Matayo 5:29, 30.

Jumoko kara gibodh kwo migi, giyio jukab wath kumgi moko cen. I andha, Yesu ubeyero nia pire tie tek ‘nibayu cen’ gin moko ci, kadok ma pire tie tek calu wang’wa kunoke cingwa, kara waurara ku paru ma rac man ma terojo i timo tarwang’. Yesu ukoro kumae, ‘Eber iri nia wathkumi acel urwiny, kakare nirwinyo kumi zoo i Gehena’ (kaka ma jubed juwang’u ie susu i poga, i ng’et Yerusalem), m’unyutho nyoth ma rondo ku rondo.

Yesu uweco bende iwi lembe ma waromo nitimo ka dhanu ubetimowa rac kunoke ubesayuwa kud ali. Eyero kumae: “Kud wudhunj ni ng’atu ma rac: ento ng’atu matek upadu thengi ma yor acwic, lok ire ma yo kucel bende.” (Matayo 5:39) Eno nyutho ngo nia ng’ati copo ngo nicero bang’e, kunoke nicero ba juruot pare. Yesu ubeweco ngo iwi makofi ma jupadu ko ng’atini pi nitime rac; ento ebeweco iwi wec mir acidi kunoke ayany. Emito yero nia ka ng’atu moko ubesei kud ali, kunoke ebemito wulok dhogwu kude, kadok nwang’u epedi makofi, kunoke eyenyi ayanya de, kud idwok wang’e.

Juk maeno urombo ku cik ma Mungu umio, m’uwacu nia jumar jumange. Pieno Yesu uwacu ni julubne kumae: “Wumar judegiwu, wurwo de pi jum’unyayu ragedo i kumwu.” Enyutho thelembene ma pire tek kumae: “Kara wubed wot Wegwu ma ni i polo, kum eketho ceng’ pare dongo wi judubo ku jubero bende.”​—Matayo 5:44, 45.

Yesu udolo theng ponji pare maeno ku lembe mae: “Wubed [leng’], calu Wegwu ma ni i polo bedo [leng’].” (Matayo 5:48) I andha, emito ngo niyero nia dhanu gibed ma gileng’ m’umbe dubo. Ento, ka wabelubo lapor pa Mungu, wacopo ninyutho mer mwa cil ni judegi mwa bende. Enyutho iwa lembe mange m’ukwayu watim, ewacu kumae: “Kisa negwu, cil calu kisa nego Wegwu.”​—Luka 6:36.

NIRWO MAN NIKETHO GENOGEN IWI MUNGU

Kinde ma Yesu ubemedere ku ponji pare iwi got, eketho cwiny juwinjne kumae: “Wukuru ya kud wutim bedopwe mu i wang’ dhanu, kara ginengi.” Yesu ukwero timo mir umbili, emedo kumae: ‘Kinde m’imio giramia kud ikudh agwara i weng’i, calu weg umbili timo.’ (Matayo 6:1, 2) Eber nimio giramia mi foyofoc i amung’.

I ng’eye eyero lembe ma e: ‘Ka wurwo kud wubed calu weg umbili: kum gimaru rwo ma gicungo ko i kacokri ku i akarayo de, kara dhanu nengi.’ Tung’ ku maeno, eyero kumae: “Kan irwo, mond i kusika peri, e kan iciko dhugola i wii, irwo ni Wuru ma eni i ka ma nyalwe.” (Matayo 6:5, 6) Yesu ukwero ngo rwo ceke ma jutimo kaka ma dhanu pong’ i ie, en bende egam erwo iwang’ dhanu dupa. Ekwero ayi rwo ma jutimo pi nitelo nen mi juwinj, man pi ninwang’u yung i wang’ dhanu.

Emio juk ma e ni udul dhanu m’ubewinje: “Kan iberwo de kud iyer lembe acel wang’ udul kpa mananu, calu Thekdhanumange timo.” (Matayo 6:7) Yesu umito ngo niyero nia nirwo kendo kendo iwi lembe acel tie rac. Enyutho nia erac nibeyero wec ma jumaku amaka ku wijo, man ma judok iwie “kpa mananu.” Ing’eye edok enyutho kit rwo m’ukwayu walubi, m’uketho i ie lembe abiro. Lembene adek ma kwong’a, uweco iwi twero mi bim pa Mungu man yeny pare, lembene tie nia nyinge bed leng’, Ker pare bin, man yeny ma ie yenyo utimere. Ing’ei lembe maeno re ma wacopo nirwo pi yeny mwa giwa, calu ve pi cam mwa ma kubang’ ceng’, wek mi dubo mwa, gwok mwa ikum abidhe ma copo voyo tego mwa mi cirocir, man lar mwa kud i cing’ ng’atu marac.

Jukupiny ma watie ko tin, pigi utie tek i iwa i kadiri ma rukani? Yesu uyero ni udul dhanu kumae: “Kud wukan piny m’akana mu i ng’om, ka m’ukoko ku munyali de gicamu i ie, ka ma jukwo gituro i ie gikwalu ko.” Eno tie lembe mandha! Lonyo copo nithum, kunoke eketho jurwinyo, man en ungo re m’eketho piwa bedo tek iwang’ Mungu. Nimakere ku lembe maeno, Yesu uyero kendo kumae: “Wukan piny m’akana mu i polo.” Wacopo nikanu piny mwa i polo, nwang’u wabeketho tic pa Mungu i kabedo ma kwong’a i kwo mwa. Ng’atu moko acel de mbe ma copo nikwalu mer m’utie i kindwa ku Mungu kunoke mugisa mi kwo ma rondo ku rondo. Pieno wec ma e ma Yesu uyero, utie lembe mandha: “Ka ma piny peri m’akana ni i ie adundeni bibedo keca.”​—Matayo 6:19-21.

Pi niketho peko iwi lembe maeno, Yesu umio lapor ma e: “Thala mi kum en e nyingwang’: ka kumeno tek nying weng’i cungo acel, kumi ceke bicare ku der. Ento tek nying weng’i bedo rac, kumi ceke bicido ku mudho.” (Matayo 6:22, 23) Ka nying wang’wa ubeneno piny maber, edong’ ebedo ve etie thala mi kumwa. Ento kara nying wang’wa ubed ni thala mi kumwa, umito wang’wane ucungi ikum lembe acel; kan ungo, wacopo nimaru lembe ma cuu ngo i kwo mwa. Ka waketho wiwa ceke ikum giki mi kum kakare niketho wiwa ikum timo ni Mungu, eno nyutho nia ‘kumwa ceke ucido ku mudho’ ma saa moko wacopo caku nitimo lembe ma cuu ngo.

I ng’eye Yesu udok umio lapor ma pire tek: “Ng’atu moko mbe ma copo timo ni judongo ario: kum ebidagu acel, ebidong’ maru mucelo; kadi ebimoko bang’ acel, man ebicayu mucelo. Wucopo timo ni Mungu ku ni lonyo de ngo.”​—Matayo 6:24.

Ecicopere nia jumoko m’ubewinjo Yesu gibepenjiri ikum kite mi pong’o yeny migi mi kum. Pieno Yesu utielo cwinygi nia ka giketho tic pa Mungu i kabedo ma kwong’a, cwinygi kud ung’abere. Ewacu igi kumae: “Wunen winyo m’i [korpolo], ya gicoyo ngo kadok akaya de gikayu ngo, gicoko i dero de ngo; e Wegwu ma ni i polo kakugi ku cam.”​—Matayo 6:26.

Pi thiwe m’utwi iwi got keca ke Yesu uyero lembang’o? Eyero nia, “cil Suleman i dwong’ pare ceke eronjre calkud acel mi maeni de ngo.” Thelembene tie ang’o? “Tek Mungu ronyo lum m’i thim kumeno, ma nuti tin, man urwo de jubaye i mac, e ebironyowu ma sagu dit ungo?” (Matayo 6:29, 30) Ku rieko, Yesu uyero kumae: “Cwinywu kud uringi, ma nia wuwac kumae, Wabicamu ang’o? kadi, Wabimadhu ang’o? kadi, Jubironyowa kud ang’o? . . . Wegwu ma ni i polo ng’eyo nia can gin maeni ceke benegowu. Ento ma kwong’a wuyeny Ker pare, ku bedopwe pare; man gin maeni ceke bimedre iwu.”​—Matayo 6:31-33.

KITE MA JUROMO KWO KO

Jukwenda ku dhanu mange m’atira, gimito gikwo i kite ma foyo i Mungu, re ebedo igi ni lembe ma yot ungo. Ku lapor Jufarisayo mapol, gibed gicayu man gipoko lembe iwi jumange ku rac. Pieno Yesu ucimo wang’ juwinjne kumae: “Kud wupok lembe, kara ku jupok lembe mu. Kum ku lembapoka ma wupoko, jubipoko ko lembe mu.”​—Matayo 7:1, 2.

Erac nilubo lapor mi Jufarisayo ma gitie jutelwic ma jucac. Yesu uweco pigi i lapor kumae: “Abinga copo telo wi abinga wagi? Gin ario de gibipodho i vur ungo?” Dong’ ke juwinj pa Yesu gicikiri nibedo ku nen ma nenedi iwi jumange? Gicikiri ngo nicayu jumange, pilembe cayu jumange tie lembe ma rac magwei. Epenjogi kumae: “Icopo wacu ni umeru nenedi kumae, umira, wek akab ng’ili ma ni i weng’i, kan ineno riu ma ni i weng’i in ungo? I won ambili, ilar iwodh riu kud i weng’i in, kan ibilund neno cu m’ikabu ko ng’ili kud i wang’ umeru.”​—Luka 6:39-42.

Eno nyutho ngo nia julubne giromo ngo nipoko lembe kadok nyanok de. Yesu uyero igi kumae: “Gin ma leng’ kud wumi ni gwogi, kadok tigo mu de kud wubai wang’ kul.” (Matayo 7:6) Lembe mandha ma ai i Lembe pa Mungu pire tie tek calu piny mi valer. Ka jumoko ubenyutho timo ma ve pa lei, ma gibeneno ngo lemandha ni gin ma pire tek i wang’gi, julub gicikiri niwekogi pi nicisayu jumange ma bijolo lembe ma gibeyero.

Yesu udwogo kendo iwi lembe mi rwo, man enyutho thelembe m’ukwayu jubed jurwo ko thirithiri. “Wukwai, man ebimire iwu.” Mungu utie ayika nidwoko wang’ rwo. Yesu uketho peko iwi lembe maeno ku penji mae: ‘Ng’atu ma kani m’i kindwu, ma, tek wode bikwaye ku lungu kwen, ebimio ire kidi? . . . Kumeno [bende] tek wun, ma wu rac, wung’eyo mio giramia maber ni nyithindho mu, Wegwu ma ni i polo bimio gin maber ma sagu ngo ni ju m’ukwaye?’​—Matayo 7:7-11.

I ng’eye Yesu udok uyero lembe moko m’ung’eyere lee, lembene dong’ ni cik madit mi kurajo. Eyero kumae: “Gin ceke ma tek wuyenyo ya dhanu gitim iwu, e wun wutim igi kumeca.” Ukwayu wan ceke kud wawil ku lembe maeno, wakethgi i timo i kindwa ku dhanu mange. Re, timo lembe maeno copo bedo tek, calu ma Yesu ukoro i wec mae: “Wumond ku dhugang’ ma diny: kum dhugang’ ubedo lac, yo de bedo her, ma tundo ka nyoth, gi dupa de ma gimondo i ie kud i yoje. Kum dhugang’ ubedo diny, yo de bedo likili, ma tundo i kwo, ju [ma nok re] ma ginwang’e.”​—Matayo 7:12-14.

Jumoko bibedo nuti ma gibimito giwir wi julub kud i yo ma terojo i kwo. Pieno Yesu ucimo wang’ julubne kumae: “Wukuru ni jubila mi ndra, m’ubino ibeng’wu ku kendi mi rombe, ento ku yor i igi gin urudi m’uwor.” (Matayo 7:15) Yesu uyero nia jung’eyo yen ma cuu ku ma rac nikum nying’gi. Dhanu de jung’eyogi kumeno. Wacopo ning’eyo jubila mi ndra nikadhu kud i ponji migi man timo migi. Eyo, Yesu ukoro nia, utie ngo lembe ma ng’atini yero ayera kende re ma ketho ng’atuca bedo jalub pare, ento timo pare bende. Dhanu moko giyero nia Yesu utie Rwoth migi, ma ke nwang’u gibetimo ngo yeny pa Mungu, nyo eca de nwang’u asu etie Rwoth migi? Yesu uyero pigi kumae: “Abilund tuco igi kumae, . . . ang’eyowu ki ngo: wuai kud i vuta wu ju m’utimo camuco.”​—Matayo 7:23.

Yesu udaru ponji pare ku lembe mae: “Ku ba dhanu ceke m’uwinjo lem para maeni, etimogi de, jubipore ku jarieko, m’ugomo ot pare wi cana: koth de cwi, pi ma dit de coro ng’om, yamu de koto, e gidhongo ot maeno; ento epodho ngo: kum jugome wi cana.” (Matayo 7:24, 25) Pirang’o ot maeno ucungo matek? Pilembe ng’atune ‘ukunyo ng’om unyang’ man eporo ka there wi cana.’ (Luka 6:48) Pieno niwinjo Yesu awinja kende uromo ngo, lembe mange nuti m’ukwayu watim. Wacikara nitimo kero wan giwa pi ‘nitimo’ lembe maeno.

Ka dong’ ng’atu ‘m’uwinjo lembe maeni,’ ento ‘etimogi ngo’ ke? En etie ve “jakasegu, m’ugomo ot pare wi kwio.” (Matayo 7:26) Koth ku pii, man yamu copo nirwombo kit ot ma kumeno.

I udul dhanu wang’ lii ikum ayi ma Yesu uponjo ko ponji maeno. Eponjo ponjine calu ng’atu m’utie ku dito, ento ungo calu judong dini. Ubenen ve dhanu mapol ma giwinjo ponji pa Yesu, gidoko julub pare.