Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 66

Yesu gini Yerusalem i agba mi otbak

Yesu gini Yerusalem i agba mi otbak

YOHANA 7:11-32

  • YESU UPONJO I HEKALU

Dhanu udaru ng’eyo Yesu lee dit niai m’elimo batizo. Juyahudi ma dupa de gineno udu m’etimo, man pi tic pare uyik lee mandha i ng’ombuca. Kawoni jumapol gibeyenye ikind udul dhanu m’upong’ i Yerusalem saa mir agba mi otbak.

Paru pa dhanu udaru pokere mandha iwi Yesu. Jumoko giwacu nia “en e ng’atu ma ber.” Jumange ke giwacu kumae: “Kumeno ngo, ento erwinyo udul dhanu arwinya.” (Yohana 7:12) Wec maeno mapol ubewecere nyamurumuru i nindo ma kwong’a mir agba. Re ng’atu moko mbe m’ubemito ewec ngbeng’ pi Yesu ikind dhanu, pilembe gibelworo jutelwic mi Juyahudi.

Kinde ma agba uwok i diere, Yesu uai ubedo kaka m’uting’ere mir hekalu. Dhanu mapol gibezungo lee dit kite m’ebeponjo ko, man i Juyahudi bende ubewang’ lii, pilembe esomo ngo somo mi jurudini ma dongo, pieno giwacu kumae: “Ng’atuni ng’eyo nyiguta nenedi ma fokeponjo ngo e?”​—Yohana 7:15.

Yesu ukoro igi kumae: “Ponji para en e para ngo, endre pa ng’atu m’uora. Tek ng’atu moko yenyo etim yeny ma ie [Ng’atu m’uora] yenyo, ebing’eyo pi ponjine, tek en e pa Mungu, kadi ayero gira.” (Yohana 7:16, 17) Yesu ubeponjo lembe mi Cik pa Mungu, pieno ubenen kamaleng’ nia ebemito mio yung ni Mungu, ento ebeyenyo ngo yung pare gire.

Ing’eye Yesu uyero kumae: “Musa mio iwu cik ungo, ere ng’atu moko mbe i kindwu m’utimo cikne? Nedi wuyenyo wunega?” Jumoko m’ikind dhanu ma ni keca giai woko mir adhura, man ging’eyo ngo nia jubeyenyo juneg Yesu. Ginwang’u nia etie lembe ma winjere ngo nia ng’atu moko uneg japonji ma calu Yesu. Pieno, giparu nia nyo lembe moko ubetimo Yesu uketho ebeweco kumeno, e giyero kumae: “Pajogi ni ii: ng’a m’uyenyo enegi?”​—Yohana 7:19, 20.

Oro acel ku nusu iwang’e, Juyahudi gimito gineg Yesu kinde m’ekeyo kum ng’atu moko i ceng’ Sabatu. Kawoni Yesu upenjogi ku penji moko m’ucwalugi niparu i lembe, man m’unyutho ngbeng’ paru migi marac. Ewacu igi nia i the Cik pa Musa, jubed jutimo yaa ikum nyamukere ma nico nindo mir abora ing’ei nyoliri pare, kadok nwang’u nindone upodho ceng’ Sabatu. Kan ing’eye epenjogi kumae: ‘Tek dhanu jolo yaa i ceng’ Sabatu, kara ku jukadh ku wi cik pa Musa; kwinyo negowu i kuma, kum atito kum ng’atu moko i ceng’ Sabatu? Kud wupok lembe calu m’anena, endre wupok lembapoka ma pwe.’​—Yohana 7:23, 24.

Dhanu mi Yerusalem m’ung’eyo nia jubemito ninego Yesu, giyero kumae: “Maeni en e ng’atu ma [jubim] gibeyenyo gineg ungo? Nen, ebeyero kele, giyero ire lem moko ngo. Nyo jubim ging’eyo andha nia maeni en e Kristu?” Dong’ pirang’o ke dhanu maeno giyio ngo nia Yesu tie Kristu? Giwacu kumae: “Wang’eyo ng’atu maeni ka m’eai i ie: ento ka Kristu bino, ng’atu moko mbe ma bing’eyo ka m’eai i ie.”​—Yohana 7:25-27.

Yesu udwoko igi lembe keca keca i hekalu ewacu kumae: “Wung’eya, wung’eyo de ka m’aai i ie; abino de gira ngo, ento ng’atu m’uora en e andha, ma wung’eyo ngo. Ang’eye, kum aai i bang’e, man Eora.” (Yohana 7:28, 29) Wec ma ngbeng’ maeno ma Yesu uyero uketho dhanu gimito gimake kara gibole i kol kunoke ginege. Ento gidong’ gimake ngo pilembe fodi saa pare mi tho uromo ngo.

Re jumapol giyio Yesu, man thelembe moko nuti m’ucwalugi niyie: ewotho ku tiende iwi pii, ejuko yamu, enyayu kwen ma nok ku rec de ma nok ni dhanu dupa, ekeyo jurutwoyo, ekeyo abala, eyabu wang’ abinga, ekeyo weg dhobu, man ecero kadok ju m’utho. Pieno, gipenjo dre kumae: “Ka Kristu bibino, ebitimo giranyutha ma sagu maeni ma ng’atuni timo?”​—Yohana 7:31.

Kinde ma Jufarisayo giwinjo udul dhanu gibeyero wec maeno, gicokiri ku julam ma dongo man gioro askari ucidh umak Yesu.