Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 78

Bed ayika jakur mandha!

Bed ayika jakur mandha!

LUKA 12:35-59

  • JAKUR MANDHA UCIKERE NIBEDO AYIKA

  • YESU UBINO NIPOKO KIND DHANU

Yesu ugam ukoro nia “udul ma nyanok” kende re ma binwang’u kaka i Ker mi polo. (Luka 12:32) Giramia maeno ma dwong’, ukwayu ngo junene ku tuko. Pieno emedere niketho peko nia ka ng’atini tie acel m’ikind dhanu mi Ker maeno, ecikere nibedo ku nen maber.

Lembuno uketho Yesu ucimo wang’ julubne nia gimediri nibedo ayika nikuro dwogo pare. Ewacu kumae: “Pierwu bed atwia, thala mu de bed m’eliel; wun giwu wubed calu dhanu m’ukio rwoth migi, kan ebiai i agba mir ambadha; kara, kan edwogo edwong’o de, giyab ire pio pio. Mugisa ni jumiru maeno, ma ka rwoth migi bino ebinwang’u gibekuro.”​—Luka 12:35-37.

Julub ginyang’ wang’acel iwi lapor maeno ma Yesu umaku. Jurutic m’eweco pigi i lapor maeni, gitie ayika nikuro dwogo pa rwoth migi. Yesu ukoro kumae: “Tek [rwoth] ubino i kur mir arionde [niai saa adek nitundo saa abusiel mi diewor], man tek i mir adege de [niai saa abusiel mi diewor nitundo saa abung’wen mi dhukugweno], enwang’ugi kumeno de, mugisa ni jumiru maeno.”​—Luka 12:38.

Eno utie juk ma pire tek nisagu ma jumio ni jatim tic mi ot. Lembene unen kamaleng’ i kite ma Wod dhanu, niwacu Yesu, uroyere ko en gire i laporne. Eyero ni julubne kumae: “[Wubed ayika]: kum i saa ma wuwacu nyo ngo e Wod dhanu bino.” (Luka 12:40) Andha Yesu bibino i saa m’ung’eyere ngo. Ebemito julubne, asagane “udul ma nyanok,” gibed ayika.

Petro ubemito ekenyang’ cu i lembe ma Yesu ubeyero, uketho epenje kumae: “Rwoth, iyero lembabola maeni iwa, kadi ni dhanu ceke?” Kakare nidwoko wang’ lem pa Petro ngbeng’, Yesu umio lapor mange m’urombo ku mi kwong’o, ewacu kumae: “Ng’a ma jakurpiny mandha ma riek de, ma rwoth pare bikethe wi juode, nimio igi cemo maka migi ka nindone tundo? Mugisa ni jamiru maeno, ma ka rwoth pare bino ebinwang’u etimo kumeno. Andha awacu iwu, nia ebikethe wi gin ceke m’ebedo ko.”​—Luka 12:41-44.

I lapor mi kwong’o, “rwoth” utie Yesu, niwacu Wod dhanu. “Jakur mandha”, utie dhanu ma co, ma gitie ikind “udul ma nyanok,” ma jubimio igi Ker. (Luka 12:32) I lapor maeni, Yesu ubeyero nia jumoko m’ikind udul ma nok maeni gibimio cam ni ‘juode i saa m’ukwayere.’ Pieno Petro ku julub mange ma Yesu ubino niponjogi man nimio igi cam mi tipo, ginyang’ nia karaman nindo moko bibedo nuti ma Wod dhanu bidwogo i ie. I nindo maeno, yub bimakere ma kara jumi ko cam mi tipo ni julub pa Yesu, niwacu ‘juot’ pa rwoth.

I thenge mange, Yesu unyutho thelembe m’ukwayu julubne gibed ko nger man ma gikii ko. Eyero kumeno, pilembe gicopo caku nidieng’ ungo ikum rwom migi, man nicaku timo umego ku nyimego migi rac. Yesu uwacu kumae: “Ento tek jamiru maeno biwacu i adundene kumae, Rwoth para galu ku bino pare; man ebimaku fodo jutic wadi ma co ku ma nyir, man ecamu emadhu, emer de ku kong’o; rwoth pa jamiru maeno bibino i ceng’ m’ewacu nyo ebibino ie ngo, i saa de m’eng’eyo ngo, man ebigoye ma tek, ebiketho maka pare karacelo ku mi jumandha ngo.”​—Luka 12:45, 46.

Yesu uwacu nia ebino “bolo mac wi ng’om.” Man eweco iwi lembe ma nyayu thubiri madit i kindjo man ma nyotho ponji mi ndra, man cik mi dhanu. Lembe maeno copo nipoko kind dhanu ma nwang’u utie i acel, ikind ‘wego ku wod, wod de kum wego; mego ku nyare, nyaku de ku min mire; wang’u ku ci wod, ci wod ke ku wang’u mire.’​—Luka 12:49, 53.

Lembe maeni ma Yesu uyero utie asagane ni julubne. Ing’eye elokere i bang’ udul dhanu. Dhanu mapol gibino nikwero lembe m’unen kamaleng’, m’ubenyutho nia Yesu utie Masiya, uketho Yesu uwacu igi kumae: ‘Ka wuneno afuru jire yoreto, ndhu ndhu nica wuwacu kumae, koth ubebino; e etimbre kumeno. Man ka wuneno yamu m’uai yo piny ubekoto, wuwacu kumae, Lietho ma [tek] bibino; e etimbre de. Wu weg ambili, wung’eyo maram wung’io ko wang’ ng’om ku polo; ento nedi wung’eyo ngo maram wung’i ko nindo maeni?’ (Luka 12:54-56) Ubenen kamaleng’ nia gibino ngo ayika.