Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 118

Jukwenda gilaru dito

Jukwenda gilaru dito

MATAYO 26:31-35 MARKO 14:27-31 LUKA 22:24-38 YOHANA 13:31-38

  • YESU UMIO JUK IWI SAYU DITO

  • YESU ULAR UNYUTHO NIA PETRO BIKWERE

  • JUNG’IO JULUB MANDHA PA KRISTU NIKUM MER MIGI

Uthieno ma tokcen ma Yesu ubedo ku jukwenda pare, elwoko tiendgi pi niponjogi iwi jwigiri. Pirang’o ponji maeno pire tie tek? Pilembe ginyutho nia gitie ku ng’ico moko. Gidaru thieriri ni Mungu, re asu gibelaru dhoggi nia ng’a madit masagu i kindgi. (Marko 9:33, 34; 10:35-37) Uthieno maeni gidok ginyutho kendo nia gitie ku ng’ico marom.

E piem uwok ikind jukwenda “nia ng’a m’i kindgi ma jukwanu ya e dit ma sagu.” (Luka 22:24) Yesu ubino ku can lee mandha kinde m’eneno gibeloko dhoggi kendo! Etimo ang’o?

Kakare nidhau i wigi ku kwinyo pi timo migine, Yesu unyamu i lembe yoo kugi, ewacu kumae: “Ubimo mi Thekdhanumange gibimo wigi; ju m’ubedo ku ng’ol i wigi julwong’ogi Jutimber. Ento wubibedo kumeno ngo. . . . Kum makani m’usagu, ng’atu m’ubedo dhu cemo, kadi ng’atu m’utimo? En e ng’atu m’ubedo dhu cam ungo?” E Yesu upoyo wigi i kum lapor m’elar emio igi, ewacu kumae: “Ento abedo i kindwu calu ng’atu m’utimo.”​—Luka 22:25-27.

Kadok jukwenda gikoso gwoko bedoleng’ de, re gituc nimoko asu ikum Yesu i saa mi masendi. Pieno eyero kumae: ‘Atimo lembariba kudwu, cil calu Vwa de utimo lembariba kuda, pi Ker.’ (Luka 22:29) Dhanu maeni gitie julub pa Yesu ma gimoko kikiki i kume. Eng’olo igi nikadhu kud i lembariba m’etimo kugi nia, gibibedo i Ker man gibibimo karacelo kude i Kerne.

Kadok jukwenda gibino ku genogen maeno de, re asu gitie ku kum mi dubo man fodi asu gileng’ ungo. Yesu uyero igi kumae: ‘Jok ubemito nia ebed kudwu, kara epiedhwu pami nganu,’ ma lal swa ka jubepiedhe. (Luka 22:31) Eyero igi lembe ma e: “Kewu ceke wubikier ni kuma i diewor maeni: kum egore kumae, abigoyo jakwac, e rombe mir udul bilal mba.”​—Matayo 26:31; Zekaria 13:7.

Petro ukwero ku tegocwinye kumae: “Kadok ceke bikier ni kumi, an re abikier ki ngo.” (Matayo 26:33) Yesu uyero ni Petro nia ma fodi kulok kukok wang’ ario ngo diewor maeca, Petro bikwere. Yesu uyero kendo kumae: “Akwayu piri, kara yioyic peri kud urany; in de, kan ilokri kendo, iteng’ utumeru.” (Luka 22:32) Petro uyero kendo ku tegocwinye kumae: ‘Kadok nwang’u acikara nitho kudi de, abikweri ki ngo.’ (Matayo 26:35) Jukwenda mange bende giyero kumeno.

Yesu uwacu ni julubne kumae: “Fodi wabedo kudu nindo ma nok. Wubiyenya: man calu awacu ni Juyahudi kumae, ka m’acidho i ie, wucopo bino ngo; kawono de ayero iwu kumeno.” Eyero kendo kumae: “Amio iwu cik ma nyen, ya wumeru; cil calu amaruwu, nia wun bende wumeru. Kum kumeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna tek wumeru.”​—Yohana 13:33-35.

Kinde ma Petro uwinjo Yesu beyero nia ebibedo kugi pi nindo ma nok, epenje kumae: “Rwoth, icidho kani?” Yesu udwoko kumae: “Ka m’acidho i ie, icopo lubo ng’eya ngo kawono; ento ibilubo ng’eya macen.” Petro upenje ku can kumae: “Rwoth, nedi acopo lubo ng’ei ngo kawono? Abimio kwo para piri.”​—Yohana 13:36, 37.

Yesu udok iwi lembe m’ugam utimere saa m’eoro jukwenda pare gicidh girwei i Galilaya m’umbe niting’o kadok usau sente kunoke usau mi cam. (Matayo 10:5, 9, 10) Epenjogi kumae: ‘Gin moko rem iwu de?’ Gidwoko kumae: “Gin moko mbe.” Ento gicikiri nitimo nenedi i nindo m’ubino? Yesu unyutho igi kumae: ‘Ng’atu ma won usau sente, wek eting’e, man won usau mi cam bende kumeca; man ng’atu ma palamularu pare mbe, wek elwor kanzu pare, eng’ieu ko. Kum awacu iwu, nia maeni m’ugore bikotimbre kakare i kuma be kumae, e jukwane ku judubo: kum maeno ma pira timbre kakare.’​—Luka 22:35-37.

Yesu ubeweco iwi nindo ma jubigure i ie iwi yen karacelo ku judubo. Ing’eye julubne gibinwang’iri ku ragedo ma tek. Julubne gigeno nia dong’ gitie ayika, uketho giyero ire kumae: “Rwoth, nen, palamularu ario ni keni.” Yesu udwoko igi kumae: “Eromo.” (Luka 22:38) Palamularu ario ma gibino ko bimio kaka ni Yesu nimio igi ponji mange ma pire tek.