Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 130

Jumio Yesu i cing’ Juyahudi man jucidh junege

Jumio Yesu i cing’ Juyahudi man jucidh junege

MATAYO 27:31, 32 MARKO 15:20, 21 LUKA 23:24-31 YOHANA 19:6-17

  • PILATO UMITO EGONY YESU

  • JUNG’OLO THO IWI YESU

Judaru sendo Yesu akeca, junyware man Pilato de ubeii lee mandha pi nigonye, re kero m’ebetimo uloko ngo paru mi julam ma dongo ku ju ma gidikiri kugi. Gibemito ngo lembe moko ucer tho pa Yesu. Pieno gimediri nikok kumae: “Gure, gure!” Pilato udwoko kumae: “Wugame wun, wugure: kum anwang’u dubo moko ngo i ie.”​—Yohana 19:6.

Juyahudi gidoto Yesu nia eromo ku tho pilembe ekethere ni jadhu bimobim mi Roma, re Pilato uyio ngo thelembe maeno, pieno gidote iwi lembe mi dini. Gidok kendo iwi adote ma gilar gidoto ko Yesu, kinde ma gibeng’olo lembe pare iwang’ dilo mi Sanedrini, nia eyero lembacidi ikum Mungu. Giwacu kumae: “Cik mwa nuti, man ku cik maeno maku etho, kum ekethre gire ni Wod Mungu.” (Yohana 19:7) Adote maeno uwok ni lembe manyen ni Pilato.

E edok ebedo i kabedo pare man ecaku yenyo yo m’egony ko ng’atuni, m’uciro masendi ma lith man ma dhaku pare en e Pilato de uleko pire. (Matayo 27:19) Adote manyen maeni ma Juyahudi giwodho nia jakol nini tie Wod Mungu, thelembene tie ang’o? Pilato ung’eyo nia Yesu tie dhanu mi Galilaya. (Luka 23:5-7) Re elund epenje kumae: “Iai kani?” (Yohana 19:9) Ecicopere nia Pilato ubepenjere ka nyo Yesu ular ukwo i polo i wang’e kunoke nyo etie mungu.

I andha, Yesu udaru yero ni Pilato nia etie ubimo, ento Ker pare tie mi ng’om maeni ngo. Pieno Yesu uneno nia etie mananu nicaku koro kendo lembe m’edaru koro, e ebedo ling’. Lembuno uketho kwinyo umaku Pilato man eyero ku kuhaya kumae: “Iweco i bang’a ngo? Ing’eyo ngo nia tego para nuti m’agonyi ko, man tego para nuti de m’aguri ko?”​—Yohana 19:10.

Yesu udwoko ire kende kende kumae: “Tego peri mbe m’itimo ko gin moko i kuma, tek emire iri ku malu ngo: ka kumeno ng’atu m’uciba iri dubo pare sagu.” (Yohana 19:11) Copere Yesu ubino paru ngo kende kende iwi ng’atu acel. Ento ebemito yero nia Kayafa ku ju m’udikiri kude, man Yuda Iskariote re ma gitie ku dubo ma sagu pa Pilato.

Timo man wec pa Yesu uwang’u i Pilato lii; bende en gire de ebelworo nia saa moko nyo Yesu copo bedo mungu, eno uketho emito kendo egonye. Re Juyahudi gimulo lemange ma copere Pilato ubino lworo de con, giyero kumae: “Tek igonyo ng’atuni, nwang’u i jarim Kaisari ngo: ku ba dhanu ceke ma kethre gire ni ubimo nwang’u ejai ni Kaisari.”​—Yohana 19:12.

Pilato uwodho Yesu kendo woko man ebedo iwi kom mi pokolembe, e eyero ni dhanu kumae: “Nen, ubimo mu!” Re Juyahudi gimediri asu ku kok kumae: “Tere cen, tere cen, gure [iwi yen]!” Pilato upenjogi ku kisa kumae: “Agur ubimo mu?” Nwang’u niai con de, bimobim mi Roma ubed usendo Juyahudi, man gibed gifoyo ngo lembuno, re asu julam ma dongo gikok ku dwandgi zoo kumae: “Ubimo mwa mbe ndhu Kaisari.”​—Yohana 19:14, 15.

Juyahudi gicego Pilato tingli iwang’gi, uketho eyio nimio Yesu i cing’gi kara ginege. Juaskari gigam giwodho bongu mi rangi mir uluga kud i kume man gironye ku bongu pare. Kinde ma gibecidho ku Yesu, giketho eyeyo yen ma jubigure i wie en gire.

Kawoni utie nyangu mi ceng’ kas’abic, nindo 14 mi dwi mi Nisan; Yesu unindo ngo niai apokapiny mi kas’ang’wen, man jusende ku kit masendi ma tung’ tung’ ceng’ini ku tho. Kinde m’ebesendere ku yen mi can ma pek m’eyeyo, kero pare uwok uthum. E juaskari ging’olo ng’atu moko ma nyinge Simon m’ubekadhu kud i gengi; etie dhanu mi Kurene i ng’om mir Afrika. Giketho eyei yen maeno nitundo kaka ma jubeciguro Yesu i ie. Dhanu mapol ubelubo tokgi, jumoko gibedhongo korgi ku can man gibeywak pi lembe m’ubetimere.

Yesu ugam uyero ni jumamon m’ubeywak kumae: ‘Nyig Yerusalem, kud wuywak i kuma, ento wuywak i kumwu giwu, man pi nyithindho mu. Kum nen, ceng’ bibino, ma gibiwacu i ie kumae, mugisa ni mugumba, ku ic ma fodunyol ungo de, man thuno ma fodi judhodho ngo. I nindo maeno gibimaku wacu ni gudi kumae, podh i wiwa; ni ungulu got ke kumae, umwa. Kum tek gitimo gin maeni [ma fodi] yen numu, ang’o ma bitimbre [ka] yen uthwo?’​—Luka 23:28-31.

Yesu ubeweco pi thek mi Juyahudi. Gitie ve yen m’ubethwo, ma re fodi cwinye moko nyanok utie ma numu, pilembe Yesu ku Juyahudi moko ma welgi akwana ma giyie fodi ginuti. Kinde ma Yesu bitho man julubne de gibiwok kud i dini mi Juyahudi, thek maeno bitho i thenge mi tipo calu yen m’udaru thwo. Ywak ma lee dit biwinjere, kinde ma Mungu bitio kud udul mony mi Roma pi nikelo pokolembe pare iwi thek maeno!