Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 122

Rwo ma tokcen ma Yesu utimo i kusika ma malu

Rwo ma tokcen ma Yesu utimo i kusika ma malu

YOHANA 17:1-26

  • BERO MI NG’EYO MUNGU MAN WODE

  • BEDO I ACEL PA YEHOVA, YESU, MAN JULUB

Mer ma thuth ma Yesu umaru ko jukwenda pare, uketho elar eyikogi pi cidho pare m’udhingo. Kawoni eng’ayu wang’e i polo man eberwo ibang’ Won. Eyero kumae: “Yung Wodi, kara Wodi de yungi, cil calu imio ire ng’ol wi kum nzu, kara emi kwo ma rondo ku rondo ni ceke m’imio ire.”​—Yohana 17:1, 2.

Wabeneno kamaleng’ nia Yesu ung’eyo maber dit nia gin ma pire tek nisagu zoo, tie nimio yung ni Mungu. Re genogen m’eweco pire mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo, tie bende lembe ma juko cwiny. Calu enwang’u “ng’ol wi kum nzu,” Yesu tie ku copo mi ketho dhanu ceke ginwang’ bero mi jamgony pare. Ento, dhanu ceke ngo re ma binwang’u mugisa maeno. Pirang’o? Pilembe mugisa ne tie kende kende pi dhanu ma gibetimo nimakere ku wec m’ulubo e ma Yesu uyero: “E kwo ma rondo ku rondone e eni, nia [gitund ning’eyo] in m’i Mungu mandha i kendi, ku ng’atu m’ioro, ma Yesu Kristu.”​—Yohana 17:3.

Ng’atini ucikere nitundo ning’eyo Wego man Wod cuu mandha. Niwacu, ecikere nidoko jarimbgi ma ceng’ini, man nibedo ku nen marom ku migi iwi lembe ceke. M’umedo maeno, ecikere nitimo kero nilubo lapor mi kite ma tung’ tung’ mabeco pa Yehova giku Yesu i ayi m’ebekwo ko ku dhanu mange. Man ecikere ninyang’ nia gin ma pire tek m’usagu zoo, tie ngo ninwang’u kwo ma rondo ku rondo, ento tie nimio yung ni Mungu. Kawoni Yesu ubebino weco tap de iwi lembe maeni.

Emedo kumae: “Ayungi i ng’om, adaru timo tic m’imio ira atim. Vwa, kawono keth abed dwong’ karacelo kudi ku dwong’ ma yang’ abedo ko karacelo kudi ma fodi ng’om de mbe.” (Yohana 17:4, 5) Yesu ubekwayu nia Yehova uketh ecer, man edwoke kendo i dwong’ m’elar ebedo ko i polo.

Re i rwo maeni, wi Yesu uwil ungo bende ikum tic m’etimo i ng’om keni. Eyero ni Won kumae: “Anyutho nyingi ni ju m’imio ira kud i ng’om. Gi peri, man imiogi ira, man gidaru woro lembe peri.” (Yohana 17:6) I tic pare, Yesu ujik kende kende ngo nilwong’o nying’ Mungu nia Yehova. Ento, ekonyo bende jukwenda pare gitund ning’eyo Yehova, ging’ei kite pare ma tung’ tung’, man ging’ei nia etie Mungu ma dieng’ pi dhanu.

Jukwenda gitundo ning’eyo Yehova, ging’eyo rwom pa Wode, man ging’eyo bende lembe ma Yesu uponjo. Pieno Yesu umedo ku woro kumae: “Amio igi lembe m’imio ira; man gijologi, man ging’eyo andha nia aai i beng’i, giyio de nia iora.”​—Yohana 17:8.

Ing’eye, Yesu udok unyutho pi tung’ tung’ m’utie ikind julub pare man dhanu mange mi ng’om maeni. Ewacu kumae: “Akwayu pi ng’om ungo, ento pi ju m’imio ira; kum gi peri . . . Vwa Maleng’, gwok ju m’imio ira i nyingi, kara gibed acel calu wan. . . . Akurogi, ng’atu moko mbe i kindgi m’urwinyo, ndhu wod nyoth kende,” niwacu, Yuda Iskariote, ma dong’ uwok pi nicibo Yesu.​—Yohana 17:9-12.

Yesu ubemedere asu ku rwo; kawoni eyero kumae: “Ng’om udagugi.” Re, “Akwayu ngo nia ikabgi kud i ng’om, ento nia igwokgi ni ng’atu ma rac. Gi mi ng’om ungo cil calu an de a mi ng’om ungo.” (Yohana 17:14-16) Jukwenda pa Yesu man julub pare mange bende gibekwo i ng’om, niwacu ikind dhanu mange ma Sitani ubebimo wigi en. Ento gicikiri nimediri nikoc ku ng’om man bende ku lembe ceke mareco mi ie. Nenedi?

Ukwayu gimediri nibedo leng’, gibed ni dhanu ma jukoyo segi pi nitimo ni Mungu. Pieno, ukwayu kud giwek nitio ku lemandha ma nwang’ere i Lembagora mi dhu Juebrania, man bende lemandha ma Yesu uponjo kogi en gire. Yesu umedo kumae: “Dwokgi leng’ ku lemandha: lembe peri en e lemandha.” (Yohana 17:17) Ing’ei nindo moko, tipo maleng’ pa Mungu bitio ku jukwenda moko bende pi nigoro buku ma bimedo kum “lemandha” ma romo konyo pi nidwoko dhanu leng’.

Re, dhanu mange bende bibedo nuti i ng’eye, ma gibijolo “lemandha.” Pieno Yesu urwo pi “joni kendgi ngo [ju ma gini kude keca],” ento “pi ju m’ubeyio [ire] bende ni kum lem migi.” Yesu ukwayu ang’o pi dhanu maeno ceke? Ewacu nia, “gin ceke gibed acel; cil calu in, Vwa, ini i [acel kuda], an de ani i [acel kudi], kara gin de gibed i [acel kudwa].” (Yohana 17:20, 21) Yesu giku Won gitie ngo ng’atu acel calu ma juromo paru. Gitie acel i ayi ma nia giwinjiri i lembe ceke. Yesu urwo nia julub pare bende gimondi i bedo i acel ne.

Yor iwang’e nyanok, Yesu ular uyero ni Petro ku jumange nia ebecidho niyiko igi kabedo i polo. (Yohana 14:2, 3) Kawoni Yesu udwogo iwi paru maeca. Eyero kumae: ‘Vwa, ayenyo nia gin bende m’imiogi ira wabed kugi karacelo ka m’ani ie, kara ginen dwong’ para, m’imio ira, kum imara ma fodi ng’om ku thekre ngo.’ (Yohana 17:24) Nikadhu kud i wec maeno, enyutho ngbeng’ nia con dit ma nwang’u fodi ng’om ucaku ngo, kunoke ma fodi Adamu giku Eva de ginyolo ngo awiya, nwang’u dong’ Mungu umaru Wode ma kulong’, ma judok julwong’e Yesu Kristu.

I wec m’ebedolo ko dhu rwo pare, Yesu udok uketho peko kendo iwi nying’ Won man iwi mer ma Mungu umaru ko jukwenda ku dhanu mange bende ma gibidong’ jolo “lemandha” i ng’eye. Edaru kumae: “Aketho ging’ei nyingi, man abiketho eng’eire: kara mer m’imara ko bed i igi, an de i [acel kugi].”​—Yohana 17:26.