Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 85

Anyong’a dit i polo pi jadubo acel m’uloko cwinye

Anyong’a dit i polo pi jadubo acel m’uloko cwinye

LUKA 15:1-10

  • LAPOR P’UROMBO M’URWINYO MAN PA SENTE M’URWINYO

  • ANYONG’A NEGO JUMALAIKA I POLO

Kinde ma Yesu ubino nirweyo lembanyong’a, wang’ mapol ebed eyero nia pire tie tek nibedo ku jwigiri. (Luka 14:8-11) Ebedo kud ava mi sayu dhanu ma co ku ma mon, ma gitie ayika nitimo ni Mungu ku jwigiri. Cil nitundo i saa maeno bende, jumoko tie ma jung’eyogi nia gitie judubo nisagu.

Jufarisayo ku jugorcik ging’eyo nia dhanu ma kumeno, niwacu dhanu ma gin gineno nia tijgi mbe, re ma gibebino ibang’ Yesu man lembe pare ubetelogi. Giwacu kumae: “Ng’atuni jolo judubo, ecamu kugi de.” (Luka 15:2) Jufarisayo ku jugorcik gineniri nia giloyo zoo man gineno dhanu maeno ni utur mi the tiendgi. Pi nicayu dhanu maeno, gitio ku wec ma e mi dhu Juebrania, ‛am ha·’aʹrets, niwacu “dhanu mi ng’om.”

Tung’ kugi, Yesu ubed utio ku dhanu maeno ku woro, ku bero, man ku kisa. Dupa m’ikind dhanu maeno ma jucayu nia gitie judubo, re ma gibino kud ava mi winjo Yesu. Yesu uwinjere nenedi, man edwoko wang’ cac ma jucaye ko nenedi, pilembe ebekonyo dhanu maeno ma jubecayugi?

Lapor m’emaku m’urombo ku m’elar eweco i wie i wang’e i adhura mi Kapernaum, udwoko wang’ penji maeno kamaleng’. (Matayo 18:12-14) Yesu unyutho i laporne nia Jufarisayo gibedo ve dhanu ma pwe, man ma ginwang’iri maber i dwol pa Mungu. Tung’ kugi, dhanu ma jucayugi gibedo ve rombe m’urwinyo. Yesu uyero kumae:

‘Ng’a m’ikindwu ma won rombe 100, ma kan acel m’ikindgi urwinyo ire, eweko ngo 99 i yamba, ecidho de ngo niyenyo maeni m’urwinyo, maram enwang’e ko? Man kan enwang’e, ekethe wi goke kud anyong’a. Kan etundo i pacu, elwong’o jurimbe ku judhugola pare karacelo, ewacu igi kumae, anyong’a negwu kuda, kum anwang’u urombo para m’urwinyo.’​—Luka 15:4-6.

Yesu ukoro i lapor maeno nenedi? Ekoro kumae: “Awacu iwu, nia anyong’a bibedo nuti kumeno i polo kum jadubo acel m’uloko cwinye, ma sagu mi dhanu ma pwe [99], ma can lokocwiny umbe kugi.”​—Luka 15:7.

Wec mi lokocwiny ma Yesu uyero eno copo ketho Jufarisayo giwinjiri cuu ngo. Pilembe gikethiri nia gitie weg bedopwe man ginwang’u nia gimbe ku yeny mi lokocwiny. Oro ario i wang’e, kinde ma jumoko m’ikindgi gibino nicayu Yesu nia ebecamu ku weg ajok man ku judubo, Yesu uyero igi kumae: “Abino lwong’o weg bedopwe ngo, ento judubo re.” (Marko 2:15-17) Jufarisayo ma gikethiri nia gipwe, gineno nia gimbe ku yeny mi loko cwinygi, lembuno uketho mutoro mbe pigi i polo. Ento tung’ kugi, ka judubo loko cwinygi, anyong’a bedo dit i polo.

Yesu udok umio lapor mange, pi niketho peko iwi wec m’eyero nia anyong’a bedo dit i polo ka junwang’u jadubo m’urwinyo. Ewacu kumae: ‘Dhaku makani ma won sente apar, tek ng’ete acel urwinyo ire, ecwinyo thala ngo, eyweyo ot de, eyenye mor mor ungo maram enwang’e ko? E kan enwang’e, elwong’o jurimbe ku judhugola pare karacelo, ewacu kumae, anyong’a negwu kuda, kum anwang’u ng’et sente m’urwinyo ira.’​—Luka 15:8, 9.

Korolembe mi lapor maeno ma Yesu umio, urombo tap ku mi lapor m’emio iwi urombo m’urwinyo. I lapor maeni eyero kumae: “Cil kumeno, awacu iwu, anyong’a nuti i wang’ malaika pa Mungu kum jadubo acel m’uloko cwinye.”​—Luka 15:10.

Kepar, jumalaika pa Mungu bende gibedo ku mutoro ka junwang’u judubo m’urwinyo! Eno tie lembe ma pire tek, pilembe judubo ma giloko cwinygi, man ma ginwang’u kaka mi bedo i Ker pa Mungu i polo, gibibedo ku dito ma dit ma sagu kadok mi jumalaika bende! (1 Jukorinto 6:2, 3) Re kumira nego ngo jumalaika pi lembe maeno. Wan ke wacikara nibedo ku nen ma nenedi ka jadubo moko uyewo dubo pare kud adundene ceke, man edwogo i bang’ Mungu?