Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 86

Wod m’urwinyo udwogo

Wod m’urwinyo udwogo

LUKA 15:11-32

  • LAPOR PA WOD M’URWINYO

Yesu umio lapor iwi urombo m’urwinyo man iwi sente mi tongolo m’urwinyo, copere nwang’u fodi etie i Perea yo nyangu mi kulo Yordan. Lapor arione zoo ubeponjowa nia anyong’a ucikere ninegowa, ka jadubo moko uloko cwinye man edwogo ibang’ Mungu. Jufarisayo ku jugorcik gibino ng’ur ikum Yesu pilembe ebejolo judubo. Nyo gikwanyu ponji moko de kud ikum lapor ario ma Yesu umio? Nyo ginyang’ de kite ma Wegwa mi polo winjere ko ka jadubo moko uyewo dubo pare? Yesu ugam umaku lapor moko ma mulo adunde pi niketho peko iwi ponji maeno ma pire tek.

Laporne uweco iwi wego moko ma tie kud awiya ario; re thengene madit ucungo iwi nyathin ma nok. Jufarisayo ku jugorcik ku dhanu mange de ma gibewinjo lapor pa Yesu, gicopo nwang’u ponji ikum lembe ma nyathin ma nok utimo. Re lembe m’ukwayu ngo wawil pire utie wec ma Yesu uyero iwi won nyathin ku wode ma jadit, pilembe lembe ma gitimo copo mio bende iwa ponji. Kewinj lembe ma Yesu ukoro iwi dhanu adek mi lapor maeno.

Yesu ucaku kumae: “Ng’atu moko bedo ku wote ario: wode ma nok uwacu ni won kumae, vwa, mi ira ng’et jupiny peri maka para. Man epoko igi piny pare.” (Luka 15:11, 12) Ng’ei nia nyathin eno ubekwayu mutuma pare ma fodi won utho ngo, fodi ekwo. Ebemito won umii piny maka pare saa nica kara ebed agonya man etim yeny pare ku pinyne. Lembang’o m’utimere ing’eye?

Yesu ukoro kumae: “Yo ng’ei ceng’ ma nyanok, wode ma nok ucoko piny pare ceke karacelo etugo woth ecidho i ng’om ma bor; man edhenyo piny pare ku [timo mi tarwang’].” (Luka 15:13) Kakare nibedo yo pagi i the telowic pa won, kaka m’ebenwang’u i ie gwok man ebekwo maber, nyathin maeno ung’io nisaru i ng’om ma bor. Kuca ewok enyotho piny pare ceke i the tarwang’. Yesu udok ukoro nia lembe udoko tek ire mandha, ewacu kumae:

“E kan elalu piny ceke, ndru ma dit upodho i ng’om maeno; man emaku bedo ku can piny. E ecidho eribre gire ba ng’atu acel ma kind dhanu m’i ng’ombuno; man eore i podho pare emi cam ni kul. Man eyenyo eyeng’ ku cung’ cam ma kul ucamu: e ng’atu moko mbe m’umio ire.”​—Luka 15:14-16.

I Cik pa Mungu, jukwanu kul ikind lei ma gicido, re nyathin maeno ubetimo tic mi mio cam ni kul. Kec usage magwei, uketho dong’ ebeyenyo ecam piny ma juore emii ni kul. Kinde ma dong’ lembe doko kwar man wie udaru uthum, e “enwang’u rieko,” niwacu wie ucaku tio. Etimo ang’o? Ewacu yor i ie kumae: “Jutic pa vwa mi sukulia adi m’ubedo ku kwen ma romogi donge dong’ de, ka an atho keni ku kec! Abiai abicidho ba vwa, abiwacu ire kumae, vwa, adubo ni polo man i weng’i de; aromo ngo kendo nia julwong’a wodi; keth abed calu jatic peri acel mi sukulia.” E andha ecoko woth ecidho ba won.​—Luka 15:17-20.

Won uwok utimo ang’o? Nyo kwinyo umake i kum wode man ecaku dhau iwie pi lemkasegu m’etimo m’elar esaru ko kud i pacu? Nyo ewok edieng’ kude, man ejole de? Ka nwang’u in re m’itie wego maeno, nwang’u icopo timo ang’o? Ka nwang’u wodi kunoke nyeri udwogo en ke?

WOD M’URWINYO UNWANG’ERE

Yesu uyero lembe ma won nyathin utimo man kite m’ewinjere ko, ekoro kumae: “Ka fodi [wode] ni bor, won unene, ngisi nege de man eringo, egwaku ng’ute, ecwio limbe de.” (Luka 15:20) Kadok nwang’u ewinjo nia wode ubino ku kura mi tarwang’ de, re ejole. Nyo jutelwic mi Juyahudi ma gikethiri nia ging’eyo Yehova man gibewore, ginwang’u ponji niai kud i lapor maeno iwi kite ma Wegwa mi polo winjere ko ka jadubo moko uloko cwinye? Nyo ginyang’ de nia Yesu bende unyutho kit jol marom eno?

Won nyathin uneno kite ma wode ubedieng’ ko man kite ma can umondo ko i ie, e enyang’ nia andha wode udaru loko cwinye. Bende, won re m’ular uring’ini ubin umothe, eno uketho eyewo dubo pare m’umbe jiji. Yesu ukoro kumae: “Wode wacu ire kumae, vwa, adubo ni polo, kud i weng’i de: aromo ngo kendo ya julwong’a wodi.”​—Luka 15:21.

Won ung’olo ni jurutic pare kumae: “Wuwodh kendi ma sagu wagi pio, wurony i kume; wuroi lagith de i lwete, ku wara de i tiende: man wukel nyathi dhiang’ m’ucwe, wuthume, man wek wacam, watim anyong’a de: kum woda maeni ma nwang’u utho, ebedo kwo kendo; erwinyo, man enwangre.” E gicaku “bedo kud anyong’a.”​—Luka 15:22-24.

Ikind saa maeno nwang’u fodi wode ma kayu ni i podho. Yesu ukoro pi wodene kumae: “E kan ebino edhingo ot de, ewinjo bang’ adungu ku miel de. E elwong’o ng’atu acel i bang’e ma kind jutic, man epenjo nia kuno nyo gin maeno ang’o. Ewacu ire kumae, umeru dwogo en; e wuru thumo nyathi dhiang’ m’ucwe, kum ejole museme bo de. Ento ng’ecwiny umake, man eyio ngo emondi: e won uwok woko, man ecuke. Ento eloko lembe ewacu ni won kumae, nen, rundi maeni dupa atimo iri, man akadhu ku wi lembang’ola peri ki ngo; ento fodi imio ira nyathi diel de ngo, kara atim anyong’a ku jurimba: ento ka wodi maeni dwogo, m’ecamu piny m’itungri kudo ku weg tarwang’ ithumo ire nyathi dhiang’ m’ucwe.”​—Luka 15:25-30.

Ng’agi ma gibino calu nyathin ma jadit, ma ging’ur ikum Yesu pilembe enyutho kisa man edieng’ pi dhanu mi kite ceke man bende pi judubo? Ma jiji mbe, utie jugorcik ku Jufarisayo. Yesu umio lapor maeni pi ng’ur ma ging’ur ko i kume nia rac ejolo judubo. Andhandha dhanu ceke ma gibeng’ur pi kisa ma Mungu ubenyutho, gicikiri ninwang’u ponji ikum lapor maeni.

Yesu udolo dhu lapor pare ku wec ma won nyathin uyero ni wode ma jadit kumae: “Woda, ibedo i bang’a asu, gin ceke ma para en e peri. Ento emaku jutim anyong’a jubed ku mutoro de: kum nwang’u umeru maeni tho, man ebedo kwo kendo; erwinyo, man enwangre.”​—Luka 15:31, 32.

Yesu unyutho ngo nia nyathin ma jadit udok utimo ang’o ing’eye. Re ing’ei tho man cer pa Yesu, “udul julam de giworo yic nini.” (Tic mi Jukwenda 6:7) Copere dhanu moko m’ikind udul maeno, gibino nuti saa ma Yesu ubemio lapor ma mulo adunde iwi wod m’urwinyo. Andha, gin de ginwang’u kaka mi paru i lembe, mi loko cwinygi man mi dwogo ibang’ Mungu.

Niai ceng’ nica, julub pa Yesu gicopo man gicikiri ninwang’u ponji ma pigi tek, niai kud i lapor maeno maber akeca ma Yesu umio. Mi kwong’o, wacikara nibedo karacelo ku dhanu pa Mungu ma gibekwo ku bedomoth, kaka ma Wegwa m’umaruwa ubepong’o i ie yeny mwa, kakare nisaru “i ng’om ma bor” pi nisayu mutoro ma galu ngo.

Mir ario, ka ng’atu moko uweko cokiri pa Mungu, ecikere ninyutho jwigiri man nidwogo ibang’ Wegwa, kara ebed kendo ku winjiri ma ceng’ini kude.

Wacopo nwang’u ponji mir adek ikum lembe ma won nyathin giku wode ma jadit gitimo: en ejolo wode ma nyanok man enyutho ire kisa, wode madit ke ufoyo ngo jol ma won ujolo ko umin ma nok. Kan umego kunoke nyamego moko m’ukeuweko cokiri, uyewo dubo pare man edwogo i ot pa Won, jurutic pa Mungu gicikiri nibedo ayika nitimo ire kisa man nijole. Ukwayu wabed kud anyong’a kan umegwa ‘ma nwang’u utho, ebedo kwo kendo; erwinyo, man enwangre.’