Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 89

Yesu ubeponjo i Perea kinde m’ebecidho i Yahudi

Yesu ubeponjo i Perea kinde m’ebecidho i Yahudi

LUKA 17:1-10 YOHANA 11:1-16

  • ETIE RAC MAGWEI NIKETHO NG’ATU MOKO UKIER

  • TIMO KISA MAN BEDO KU YIOYIC

Yesu ubedo pi nindo moko “loka Yordan” i ng’om ma julwong’o Perea. (Yohana 10:40) Kawoni eai ku keca ebecidho yo piny i Yerusalem.

Yesu utie kende ngo. Gibewotho ku julubne, man bende “udul dhanu dupa,” ma ikindgi weg ajok ku judubo de ginuti. (Luka 14:25; 15:1) Jufarisayo ku jugorcik ma gibed ging’ur ikum wec man ikum tic pa Yesu de gini keca. Yesu uponjo lembe dupa dit ma gicopo nyamu ie: emio lapor iwi urombo m’urwinyo, wod m’urwinyo man iwi jalonyo giku Lazaru.​—Luka 15:2; 16:14.

Saa moko nyo Yesu ubino paru iwi ng’ur man iwi cac mi judhoge, pieno ecaku yero ni julubne, lembe m’elar eponjo kogi ma fodi gini Galilaya.

Ku lapor, Yesu uwacu kumae: “Gin ma ketho dhanu kier bikowok be: ento can wi ng’atu, m’ebiwok ni kume! . . . Wukuru giwu: tek umeru dubo, juke; man tek eloko cwinye, wek lembene woko ire. Man tek edubo iri wang’ abiro i ceng’ acel, elokre kendo i beng’i wang’ abiro, ewacu kumae, aloko cwinya; wek lembene ire.” (Luka 17:1-4) M’umbe jiji, wec maeno copo poyo wi Petro ikum penji m’egam epenjo ko Yesu iwi timo kisa nitundo wang’ abiro.​—Matayo 18:21.

Nyo julub gibitundo nitimo calu ma Yesu uyero? Gikwayu Yesu kumae: “Med yioyic mwa;” Yesu uyero igi kumae: “Tek wubedo ku yioyic ma ro ku nying atingli, nwang’u wuwacu ni ulemo mae kumae, fudhri woko, man icidh ipidhri i nam; kuno di eworowu.” (Luka 17:5, 6) Andhandha, kadok ku yioyic ma nyanok, jucopo timo lembe ma dongo.

Yesu umedere niponjo jukwenda pare nia pire tie tek igi ninyutho jwigiri man nibedo ku pidoic m’umaku piny iwigi gigi, eyero kumae: “Ento ng’a ma ni i kindwu, m’ubedo ku jamiru ma furo fur kadi m’ekwayu rombe, ma biwacu ire, kan eai i thim kumae, bin pio ibed dhu cam; ma sagu ebiwacu ire kumae ngo, yik cam m’abicamu, man itwiri giri, itim ira, cil m’acamu amadhu de: e macen ibicamu ibimadhu de? [Ecopo] mio foyofoc ni jatic kum etimo gin ma jung’olo ire? E wun bende kumeno, ka wubidaru timo gin ceke ma jung’olo iwu, wuwac kumae: wajumiru ma kulokawa mbe; watimo gin ma maku watim.”​—Luka 17:7-10.

Jurutic pa Mungu ceke gicikiri niketho tic pa Mungu i kabedo ma kwong’a i kwo migi. M’umedo maeno, ng’atuman ucikere nipoi nia etie rwom nitimo thier ikind juruot pa Mungu.

Ecicopere nia ing’ei wec maeno, jaor moko utundo m’uai ibang’ Maria giku Martha ma gitie nyimego pa Lazaru; gibedo i Yahudi, i pacu mi Bethania. Jaor maeno uwacu kumae: “Rwoth, nen, ng’atu m’imaru kume lith.”​—Yohana 11:1-3.

Kadok Yesu uwinjo nia jarimbe ma Lazaru uberemo lee de, re ndiri umake ngo, ento eyero kumae: “Tho maeni en e mi nek ungo, ento pi dwong’ pa Mungu, kara Wod Mungu nwang’ dwong’ ni kume.” Ing’ei kwenda maeno, Yesu urio bang’ ario kaka m’ebedo i ie, kan ing’eye ewacu ni julubne kumae: “Dong’ wacidhu kendo i Yahudi.” Julub giloko ire kumae: “Japonji, kawono Juyahudi giyenyo gicenyi ku kidi; e icidho kuca kendo?”​—Yohana 11:4, 7, 8.

Yesu udwoko igi kumae: “Ceng’ saane apar wi ario ngo? Tek ng’atu moko wotho ku dieceng’, ekier ungo kum eneno der mi ng’om maeni. Ento tek ng’atu moko wotho ku diewor, ekier, kum der umbe i ie.” (Yohana 11:9, 10) Copere Yesu ubemito wacu nia saa ma Mungu uketho nia etim ko tic pare fod’uthum ungo. Pieno, ubekwayu etii ku nyathi saa m’udong’ ire i ticne.

Yesu umedo kumae: ‘Jarimbwa Lazaru nindo, ento acidho kara acewe ku wang’ nindo.’ Ecicopere nyo julub giparu nia Lazaru ubeyom ayoma, man ecopo ceu saa moko ci, uketho giyero kumae: “Rwoth, tek enindo, ebiboth.” Yesu udok uyero igi kamaleng’ kumae: “Lazaru tho . . . Ento dong’ wacidhu i bang’e.”​—Yohana 11:11-15.

Kinde ma Thoma unyang’ nia jucopo wok nego Yesu i Yahudi, emito gicidh kugi kara giwok gitiel cwinye, pieno eyero ni julub wadi kumae: “Wan bende wacidhu kara wathou wakugi.”​—Yohana 11:16.