Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Penji mi jusom

Penji mi jusom

Jutimber ma Yesu uweco pigi uthieno m’i wang’ tho pare gibino jukani, man pirang’o jubed julwong’ogi kumeno?

Uthieno m’i wang’ tho pare, Yesu ujuko julubne ngbeng’ ngbeng’ nia kud gisai nibedo ku dito iwi juwagi. Eyero igi kumae: “Ubimo mi Thekdhanumange gibimo wigi; ju m’ubedo ku ng’ol i wigi julwong’ogi Jutimber. Ento wubibedo kumeno ngo.”​—Lk. 22:25, 26.

Jutimber ma Yesu ubino weco pigi gitie jukani? Piny ma tung’ tung’ ma jugoro iwi ban, iwi sente mi tongolo man girakiewa mange unyutho nia Jugiriki ku Juroma gibed gilwong’o dhanu ma gitie ku dito man jubim nia Jutimber, pi nimio yung igi. Wang’ ma pol dhanu ubed umio igi yung pi bero moko ma nwang’u gitimo ni lwak.

Rwodhi moko de jubed julwong’ogi Jutimber. I kindgi ubino jubim ma e mi Misiri: Ptolémée III, man Ptolémée VIII. Jubim moko mi Roma bende jubed julwong’ogi ku nying’ maeno, calu ve Jules César, man Auguste. Herode Madit m’ubino jabim mi Yahudi de jugam julwong’o ku nying’ maeno. Ecicopere nia jucaku lwong’o Herode nia Jatimber, i ng’ei m’epoko cam ni dhanu saa ma kec upodho, man kinde m’epoko bongu ni jucan.

Jararieko moko mi Allemagne ma nyinge Adolf Deissman m’uponjo lembe iwi Biblia uyero nia jubed julwong’o dhanu ma pol nia Jutimber. Ewacu kumae: “Pi saa ma nyanok kende ci, jucopo nwang’u nying’ maeno iwi piny dupa dit ma jubed jugoro lembe i wigi con.”

Dong’ Yesu umito yerang’o kinde m’ewacu ni julub pare nia “wubibedo kumeno ngo?” Nyo emito yero nia kud gidieng’ pi dhanu ma gibekwo kugi? Ungo. Yesu ubino weco akeca pi thelembe m’ubed ucwalu dhanu nitimo bero.

I rundi pa Yesu, julonyo ma dupa gibed gimaru nying’gi uyiki, pieno, gibed giculo pi tuko ma dongo, gibed gigiero kanambu ma beco, hekalu, man gibed gitielo bende kit tic mange ma kumeno. Enre gibed gitimo lembuno zoo kara dhanu uyunggi, kara pigi yiki kunoke kara jubol kwir i wigi. Buku moko m’ukoro lembe mi Biblia, uyero kumae: “Kadok nwang’u jumoko gibed gikonyo dhanu ku nen ma ber de, re jurugamba ma pol gibed gitimo bero kara lwak uyiigi.” Eno tie tap thelembe m’uketho Yesu ukwero julub pare nia kud gibed ve dhanu maeno.

Oro moko i ng’eye, jakwenda Paulo udwogo iwi lembe ma rom nia ka wabekonyo jumange, ukwayu wabed ku nen ma ber. Egoro ni Jukristu mi Korinto kumae: “Dong’ dhanu ceke kubang’gi kubang’gi ng’atuman utim calu ekeco ku i adundene: ku minowang’ ungo, kadi kum acung’a de ngo: kum Mungu maru jamic ma mio kud anyong’a.”​—2 Kor. 9:7.