Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo ibed ineno lembe i kite ma Yehova neno ko?

Nyo ibed ineno lembe i kite ma Yehova neno ko?

“Wubed ma kothwu lokre ni kum dwoko pidoiwu nyen.”​—RUM. 12:2.

WER: 56, 123

1, 2. Kinde ma wabemedara i thenge mi tipo, wacaku nyang’ i lembang’o? Kemii lapor moko.

KEPAR nia ng’atu moko umio piny ni nyathin moko. E janyodo pare uwacu ire kumae: “Yer nia afoyo.” Nyathin bifoyo pilembe juyero ayera nia efoi. Ento kinde m’ebedongo, ebicaku nyang’ nia pirang’o junyodo pare giponje nia ebed efoi ng’atu m’utimo ire bero. I ng’eye, ponji maeno bikonye nibedwoko foyofoc en gire ni jumange.

2 Wan de wakadhu kud i lembe ma kumeno. Kinde ma wacaku ponjo lemandha, waponjo nia ukwayu wawor cik pa Yehova. Ento kinde ma wabemedara i thenge mi tipo, wacaku nyang’ i lembe dupa iwi paru pare, niwacu gin m’emaru, m’edagu, man kite m’eneno ko lembe. Ka wabeweko paru pa Yehova re m’utel wiwa saa ma wabeng’io nitimo lembe moko, nwang’u wabeneno lembe i kite m’eneno ko.

3. Pirang’o ecopo bedo iwa tek niparu lembe i kite ma Yehova paru ko?

3 Kadok wabed wamaru nia wapar lembe ve Yehova de, re saa moko ebedo iwa tek niparu lembe i kite m’eparu ko, pilembe waleng’ ungo. Ku lapor, wang’eyo paru pa Yehova iwi lembsasa, iwi giki mi kum, iwi tic mi lembanyong’a, iwi tio rac ku rimo, man iwi lembe mange. Re asu saa moko ecopo bedo iwa tek ninyang’ i paru pare iwi kit lembe maeno. Dong’ wacopo timang’o kara wabed wanen lembe i kite ma Yehova neno ko? Ka wabeneno lembe i kite m’eneno ko, eno bikonyowa nenedi nitimo lembe m’atira tin eni man i nindo m’ubino?

LEMBE MA WACOPO TIMO KARA WANEN LEMBE I KITE MA MUNGU NENO KO

4. Nidwoko paru mwa nyen thelembene ang’o?

4 Som Jurumi 12:2. I verse maeni, jakwenda Paulo ukoro lembe ma wacikara nitimo kara wanen lembe calu Yehova. Ewacu nia, ‘kud waporara ku ng’om maeni.’ Calu ma waponjo i thiwiwec m’ukadhu, wec maeno nyutho nia wacikara nikwero cen paru man timo mi ng’om maeni. Re Paulo uyero bende nia wacikara nidwoko paru mwa nyen. Eno nyutho nia ubekwayu waponj Lembe pa Mungu, wang’ei paru pare, wanyam igi, man watim tego nineno lembe i kite m’eneno ko.

5. Kekor tung’ tung’ i kind niponjo piny man nisomo piny asoma.

5 Niponjo piny utie ngo nisomo lembe nyamalu malu, kunoke niriedo the jibu. Kinde ma wabeponjo piny, wakesai ning’eyo nia gin ma wabeponjone ubenyutho nia Yehova utie ng’a, ebed etimo lembe nenedi, man ebed eparu ang’o. Bende, waketim kero ning’eyo nia pirang’o Yehova ukwero iwa lembe ma e, elund eyio ma kucelo. M’umedo maeno, wanen nia wacopo loko lembang’o i kwo mwa, man i paru mwa. I andha, wacopo tundo ngo ninyamu i lembe maeno zoo i saa mi ponji mwa. Re ka wakoyo saa moko pi niponjo piny, etie ber nia wating’ theng saane ma lee pi nyamu i lembe ma waai wasomo.​—Zab. 119:97; 1 Tim. 4:15.

6. Lembang’o ma timere ka wabenyamu i Lembe pa Mungu?

6 Lembe moko ma ber akeca timere ka wabenyamu i Lembe pa Mungu kubang’ ceng’. Watuc ning’eyo andhandha nia paru pa Yehova tie leng’ leng’ ma yawe mbe. Wacaku nyang’ i ayi ma Mungu neno ko lembe, man wayio paru pare. E waloko paru mwa, man wacaku paru lembe i ayi ma nyen. Nok nok, wacaku neno lembe i kite ma Yehova neno ko.

PARU MWA TIE KUD ATELATELA IWI TIMO MWA

7, 8. (a) Yehova tie ku nen ma kani iwi giki mi kum? (Nen cal mir acaki.) (b) Ka watie ku kit nen pa Yehova iwi giki mi kum, lembang’o ma pire bibedo tek akeca iwa?

7 Paru mwa tie kud atelatela iwi timo mwa. (Mk. 7:21-23; Yak. 2:17) Wakenen lapor moko m’ukoro lembe maeno. Lapor mi kwong’o utie lembe ma Biblia ukoro iwi nyoliri pa Yesu; laporne unyutho kamaleng’ kite ma Yehova neno ko giki mi kum. Mungu ung’io en gire nia Yosefu giku Maria re ma gitung Yesu, kadok nwang’u gibino ngo julonyo de. (Law. 12:8; Lk. 2:24) Biblia uyero nia, kinde ma Yesu unyolere, Maria “piele i ka cemo mi dhiang’, kum kabedo [bino] mbe igi i odwelo.” (Lk. 2:7) Ka nwang’u Yehova umaru, nwang’u ecopo ketho Yesu nyolere i kabedo ma cuu nisagu. Ento egam emito nia Yesu udongi i ot ma dhanu m’i ie ketho thier pare i kabedo ma kwong’a. Eno re m’ubino gin ma pire tek mandha i wang’ Yehova.

8 Lembe maeno ma Biblia ukoro pi nyoliri pa Yesu ubeponjowa iwi kite ma Yehova neno ko giki mi kum. Junyodo moko gibed gimito nia awiya migi gibed ku kwo ma yot, kadok nwang’u eno copo nyotho mer mir awiyane ku Yehova de. Enre i andha, gin ma pire tek akeca i wang’ Yehova utie mer mwa kude kende. Nyo in de itie ku kit nen pa Yehova? Kwo peri benyutho ang’o?​—Som Juebrania 13:5.

9, 10. Ukwayu itim ang’o kan inwang’u nia kit timo peri moko ubekiero jumange?

9 Lapor mange utie kite ma Yehova neno ko ng’atu ma cwalu jumange nitimo dubo kunoke niweko Yehova. Yesu uwacu kumae: “Ng’atu ma tek biketho ng’atu acel ma kind nyithi ju maeni ma giyia ukier, ni ng’atuca cika jung’ab pom ma dit i ng’ute, jubaye ko i nam.” (Mk. 9:42) Eno utie wec ma mac ni ie! Wang’eyo nia Yesu utie tap calu Won. Pieno, ka ng’atini ubekiero jumange mi jal itimang’o, Yehova neno lembene ku tuko ngo.​—Yoh. 14:9.

10 Calu Yehova giku Yesu, nyo in de ineno nia nikiero jumange tie lembe ma rac akeca? Timo peri benyutho ang’o? Ku lapor, saa moko nyo itie ku kit kendi kunoke kit ruko moko ma benyeng’i. Dong’ iromo timang’o ka kit kendine copo ketho dhanu mi cokiri ging’ur i kumi, kunoke copo kelo paru mi tarwang’ iwi jumoko? Nyo mer m’imaru ko umego bicweli niweko lembe ma benyeng’i?​—1 Tim. 2:9, 10.

11, 12. Wabigwokara nenedi ka waponjo nidagu gin ma Yehova dagu, man ninyutho kwerigijo?

11 Lapor mir adek ni e: Yehova udagu koso bedopwe. (Isa. 61:8) Andha, eng’eyo nia saa moko ecopo bedo iwa tek nitimo lembe m’atira, pilembe waleng’ ungo. Re asu ebemito wadag gin ma rac tap calu m’edagu. (Som Zaburi 97:10.) Ka wabeparu iwi thelembe m’uketho Yehova udagu gin ma rac, eno bikonyowa nidagugi bende, man bimio iwa kero ma wabicerara ko i kum timo ma reco.

12 Ka wabeii nidagu gin ma rac, eno bikonyowa niuro lembe ma reco, kadok ma Biblia uweco ngo i wigi terere de. Ku lapor, tin eni kit timo moko mi tarwang’ ma julwong’o, miel ma wi bambjo ubenyai lee dit i wang’ ng’om. Dhanu moko giparu nia kit miel maeno tie ngo tarwang’, pieno ginwang’u nia erac ungo. * Re nyo Yehova de nene kumeno? Poi nia Yehova udagu kwond lembe moko ci ma reco. Pieno, waponj ninyutho kwerigijo, man wadag gin ma Yehova dagu kara wabed bor ku gin moko ci ma rac.​—Rum. 12:9.

LAR IPAR KAWONI IWI LEMBE M’IBITIMO NINDO M’UBINO

13. Nilar paru iwi kite ma Yehova neno ko lembe bikonyowa nenedi nimaku yub nindo m’ubino?

13 Kinde ma wabeponjo piny, wacikara niparu iwi kite ma Yehova neno ko lembe, kum eno konyowa nimaku yub mi rieko. Ka watimo kumeno, saa ma wabinwang’ara i wang’ lembe m’ubekwayu wamak yub pio pio, ebibedo ngo iwa ni lembe ma welo. (Rie. 22:3) Wakenen lapor moko mi Biblia.

14. Jibu ma Yosefu udwoko ni ci Potifar ubemio iwa ponji ma kani?

14 Nindo moko kinde ma ci Potifar umito bidho Yosefu kara gitim kude ribiri, ekwere ndhundhu nica. Ma jiji mbe, Yosefu ular unyamu i lembe lee dit iwi kite ma Yehova nenoko gamiri. (Som Thangambere 39:8, 9.) Eno uketho Yosefu uwacu ni ci Potifar kumae: “Acopo timo dubo maeno ma dit nenedi, man adub ni Mungu?” Wec maeno unyutho nia ebino neno lembe i kite ma Yehova neno ko. Ka in ke? Icopo timang’o ka jaratic wedu moko ucaku benyekini i kumi? Kunoke icopo timang’o ka ng’atu moko ucwalu iri mesaj kunoke cal mi tarwang’ i telefon? * Ebibedo iwa yot nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova, tekene walar wang’eyo paru pare iwi lembe ma kumeno i wang’e, wayio parune, man tek walar wamaku yub iwi gin ma wabitimo.

15. Wacopo timang’o kara wagwok bedoleng’ mwa ni Yehova calu ma Juebrania adek gitimo?

15 Waken bende lapor mir awobi adek ma gibino Juebrania; ging’eyiri ku nying’gi ma Cadrak, Mecak, man Abed-Nego. Kinde m’ubimo Nebukadnezar ung’olo nia giwor ayi gin m’acwia mi mola m’eyiko, gikwero anang’a. Jibu ma gidwoko ngbeng’ ni ubimo unyutho kamaleng’ nia gilar giparu i wang’e iwi lembe ma copo wok ka gigwoko bedoleng’ migi ni Yehova. (Ai 20:4, 5; Dan. 3:4-6, 12, 16-18) Ka in ke? Icopo timang’o ka bos peri ukwayu nia in de imii ajok pi foc moko ma tie ku winjiri ku dini mi ndra? Kakare nikuro nia lembe ma kumeno ukeuwoki, eni re m’utie saa mi ng’io cuu i paru pa Yehova, kara ka lembene uwok, ebed iri yot nitimo man niyero lembe man tap, calu ma Juebrania adek gitimo.

Nyo idaru timo sayusac, ipong’o karatasi m’unyutho paru peri iwi thieth, man iweco ku munganga ma bethiedhi? (Nen udukuwec mir 16)

16. Ninyang’ cuu i kite ma Yehova neno ko lembe konyowa nenedi i saa ma remo umakuwa rek?

16 Ninyang’ i kite ma Yehova neno ko lembe copo konyowa bende i saa ma remo umakuwa rek. I andha, wacopo yio ngo nia jucik rimo i kumwa, man wacopo yio ngo kadok acel m’i kind thenge ang’wen ma dongo. (Tic. 15:28, 29) Re ayi thieth moko tie ma jutio i ie ku rimo; pieno, Jakristuman ucikere nitio ku cik mir ukungu mi Biblia pi nimaku yub en gire. Saa ma ber ma wacopo maku i ie yub utie saa ma kani? Nyo utie saa ma dong’ wani odiyath, ma dong’ wabewinjo litho, kunoke utie saa ma jubediyowa nimaku yub nyapio pio? Ungo. Eni re m’utie saa ma wacopo nitimo i ie sayusac, nipong’o karatasi m’unyutho paru mwa iwi thieth, man niweco ku munganga ma bethiedhowa. *

17-19. Pirang’o pire tie tek nia kawoni re m’ilar inyang’ i kite ma Yehova neno ko lembe? Kemii lapor.

17 Ma tokcen, kepar iwi jibu ma Yesu udwoko ni Petro pi juk ma tije mbe m’emio ire kumae: “Lembe maeno kud uwok i kumi ki, Rwoth.” Yesu ular uparu lee iwi lembe ma Mungu umito etim, man iwi lembila m’ular uewo pi kwo pare man pi tho pare. Lembe maeno m’eng’eyo umio ire kero mi gwoko bedoleng’ pare ni Yehova, man ucwale nithiero kwo pare ni jamgony pi dhanu ceke.​—Som Matayo 16:21-23.

18 Tin, Mungu ubemito wabed jurimbe man wamiara i tic mi lembanyong’a. (Mat. 6:33; 28:19, 20; Yak. 4:8) Re calu Petro, dhanu moko ma gitie ku pidoic ma rac akeca ngo gicopo mito gicerwa ku timo tic maeno. Ku lapor, bos peri copo mio iri tic mi sente ma lee, ma tije copo camu saa ma lee, man copo ceri ku nicidho i coko man i tic mi rweyo lembanyong’a. Saa maeno ibitimang’o? Kunoke, kepar nia fodi ibesomo darasa; e juponji peri gineno nia iai ku yo pewu, icidh isom kaka mange. Ka lembe ma kumeno uwok, nyo ibineno nia ukwayu ilar irwo, itim sayusac, iwec ku jupewu kunoke ku judong cokiri i wang’ nimaku yub? Etie ber dit kan ilar ing’eyo paru pa Yehova iwi lembe maeno kawoni, man icaku neno lembe i kite m’eneno ko. Kan itimo kumeno, kit lembe maeno copo bidho weng’i ngo, pilembe nwang’u dong’ ilar ing’eyo gin m’ukwayu itim, man ilar ing’io niketho wii zoo i kum timo ni Yehova.

19 Saa moko nyo ibeparu pi lembe mange de ma romo ketho gwoko bedoleng’ peri ni Yehova rek i amulaic. I andha, wacopo yikara ngo pi lembe ceke ma romo wok. Re kan i saa mi ponji mwa ma segi wabenyamu i paru pa Yehova, wabibepoi yot yot i kum gin ma waponjo man wabineno kite ma wacopo tio ko kugi i lembe moko ci. Pieno, ka wabeponjo piny, ukwayu watim kero ning’eyo kite ma Yehova neno ko lembe, walub paru pare, man wapar kite ma gin ma wabeponjo copo konyo kowa nimaku yub mi rieko tin, man bende i nindo m’ubino.

BED INEN LEMBE VE YEHOVA KARA IKWO NJA KU NJA

20, 21. (a) Pirang’o bedagonya mwa bimio iwa mutoro lee i ng’om ma nyen? (b) Wacopo timang’o kara wanwang’ mutoro i kwo mwa tin eni?

20 Wan ceke wabekuro ng’om ma nyen kud ava ma dit. Dupa m’i kindwa gitie ku genogen mi kwo rondo ku rondo i Paradiso iwi ng’om keni. I the Ker pa Mungu, wabibedo agonya nikum litho ku masendi ceke ma wabenwang’ara ko i ng’om maeni. Bende, wabibedo agonya nitimo lembe ma wamaru man ma nyang’uwa.

21 Ento eno ubenyutho ngo nia bedagonya mwa bibedo ngo ku mupaka. Ju ma mol gibijengiri iwi cik pa Yehova man iwi paru pare pi nitimo ng’iong’ic. Eno bimio igi anyong’a ma lee mandha man kwiocwiny ma yawe mbe. (Zab. 37:11) Re kadok tin eni de, wacopo nikwo ku mutoro tekene wabeneno lembe i kite ma Yehova neno ko.

^ par. 12 Miel ma wi bambjo utie kit miel moko ma ng’atu m’ukendere kago muneru bedo iwi bamb wadi, nwang’u ebewotho yugere ve ebetimo ribiri. I ng’ei ma judong cokiri gitimo sayusac man ging’io i lembene kilili, gicopo nwang’u nia timo maeno tie lembsasa mi tarwang’, man gicopo ketho komite mi pokolembe. Jakristu m’udikere i lembe ma kumeno ucikere nikwayu kony i bang’ judong cokiri.​—Yak. 5:14, 15.

^ par. 14 Nioro mesaj mi tarwang’ utie nitio ku telefon pi nicwalu wec, cal kunoke video m’unyutho pi ribiri ngbeng’ ngbeng’. I ng’ei ma judong cokiri gitimo sayusac man ging’io i lembene kilili, gicopo nwang’u nia ubekwayu giketh komite mi pokolembe. I ng’om moko, judongo pa leta gituc nitwiyo awiya moko nia gituro cik iwi ribiri pilembe awiyane gioro mesaj mi tarwang’. Pi ning’eyo lembe mange dupa, yab kusika mir Internet jw.org man som thiwiwec, Le sexting : que faut-il savoir ?(Nen i the thiwiwec LA BIBLE ET VOUS > ADOLESCENTS.) Kunoke nen thiwiwec, “Comment parler des sextos à votre ado,” i Réveillez-vous ! mi dwi mir 11, 2013, mbaya mir 4-5.

^ par. 16 Pi ning’eyo lembe dupa iwi cik mir ukungu ma copo konyi, icopo neno buku Mediri nibedo i Mer pa Mungu, i mbaya mi 246-249.