Nen video ma nwang'ere

Giracwiya ubeponjowa ku lembang’o?

Giracwiya ubeponjowa ku lembang’o?

Giracwiya ubeponjowa ku lembang’o?

“Ento kawono penj yedi, e gibiponji; man winyo ma korpolo, e gibiyero iri : Kadi wec ku ng’om, e ebiponji; man rec m’i nam biyero iri.”​—YOB 12:7, 8.

IKIND oro m’ukadhu eni jururieko man bainjenier ma pol giweko lum, yen man lei uponjogi lee mandha. Giponjo man gibeporo bang’ ayi ma jucwiyo ko giracwiya ma tung’ tung’ pi niyiko piny ma nyen kunoke pi nidoyubo kendo ma dong’ judaru wodho. Junwang’u nia fodi giracwiya tie dupa ma jucopo lubo pi niwodho piny ma nyen. Kinde m’ibeng’iyo i lapor m’ulubo, kepenjiri kumae, ‘Ng’a m’uromo jumii ire yung pi cwic maeni zoo?’

Ponji ma junwang’u i bang’ cwak balen

Cwak balen copo miyo ponji ma kani ni dhanu ma giyiko avion? Ponji ma lee mandha. Balen ma dwande cudo m’uteng’ini telo kago ton 30, rom ku mutukari ma dit ma jupangu ter trik trik i iye, kume tie tek ento etie ku cwake ma dongo ma nen ve vombe bu. Giracwiya maeno ma tie metre apar ario kume rep ma yerere ngo i the pii. Ku lapor kinde m’ebecamu, eringo nya ngulungulu i the nyithi ukoko moko ma julwong’o crustacés kunoke rec, nwang’u cwake ceke uwotho ka dhenyo pii dheny dheny. Pii maeno m’ubedhenyini doko ve voy man etwiyo dhu giracwiya ma kwo ma n’i ngulungulu keca metre acel ku nusu zoo. E i ng’eye dong’ balen podho iwi cam kende.

Gin m’ubino wang’u i jururieko ubino nia giracwiya maeno ma kume pek mandha copo wiro yot yot kaka ma diny ma copere ngo niwiro i iye nenedi. Ginwang’u nia kara amung’ pare utie i kite ma juyiko ko cwake. Dhu cwake ma yor i wang’e uthum ungo flet calu mi vomb avion, ento ethum nzikinziki ve lak sii.

Kinde ma balenne ubekwang’ i pii, dhu cwake m’uthum ve lak sii eno m’ubethumo i pii ketho dhu pii doko yot ire. Nenedi? Jurnal moko (Natural History) ukoro nia kum cwake m’uthum ve lak sii ketho pii bedhenyere swa ngo iwi cwake, kadok i saa ma balen uyenyo kwang’ atira i kor pii. Ka nwang’u cwak balenne uthum flet, nwang’u ecibedo tek ire nikiewo i pii yot yot kum nwang’u pii ubenweng’ere iwi cwake man yamu kadhu ngo.

Lembe ma nyen maeno ma jururieko ginwang’u, gitiyo kude nenedi? Vomb avion ma julubo cwak balen maeno pi niyiko bibedo mbe akeca ku wath kume ma jutiyo ko pi niwilo tego mi yamu. Vomb avion ma kumeno bibedo mbe kud ariti akeca man ebibedo yot niyiko kaka m’ukwayu ayika. John Long ma tie jararieko ma lubo piny ma kwo pi niyiko piny uyero nia kago eni “copere nia vomb avion ceke ma jutiyo ko pi yeyo dhanu bidoko ve cwak balen maeno.”

Niporo ba vomb winynam ma nyinge mouette

I andha, jururieko giporo bang’ vomb winyo pi niyiko vomb avion. Ento i kind nindo m’ukadhu ceng’ini eni, gidok gipore dong’ nisagu. Jurnal moko (New Scientist) ukoro nia “ju ma gitimo sayusac i Université mi Floride giporo ba vomb winynam maeno pi niyiko avion moko ma ringo ma pilot umbe i iye, ecopo cungo tip i kor yamu, eloro piny man edok eidho atira malu.”

Pi niwiriri i kor yamu, winynam maeno gidolo i vombgi man gidiye ceng’ini i kum ng’utgi. Jurnal maeno unyutho nia juporo bang’ vomb winyo maeno ma iye dolere piyo piyo pi “niyiko avion mi centimetre 60 ma tie ku moter ma nok ma becwalu nyithi cuma moko ma ketho vomb avione yikere.” Vomb avion maeno ma juyiko ma ber ketho ecopo cungo tip i kor yamu, man eloro piny i kind udi ma dongo. Udul mony mir Amerika ma kiedo lwiny i kor yamu ubemito nitiyo ku jamtic maeno ma tiyo kude yot pi nisayu bomb ma reco i adhura ma dongo.

Nilubo tiend leuleu

Dhanu copo ponjo bende lembe i bang’ lei ma kwo iwi ng’om. Ku lapor, rugwec moko ma thindho ma julwong’o leuleu gitie ku copo mi idho i kor ot man gimoko kadok i kum plafo. Kadok con i rundi mi Biblia de, jung’eyo giracwiya maeno pi copo migi maeno ma wang’u ijo. (Lembrieko 30:28) Ang’o ma konyo leuleu kara kud gipodhi i ng’om?

Gin m’uketho leuleu utie ku copo mi moko kadok i kum gin ma fot utie nyithi yir moko m’upong’ i kum tiende. Tiendene wodho ngo udok kinde m’eberingo, ento etelo nyithi tego ma nwang’ere i kum gin m’eringo i wiye. Kinde m’eberingo, tiende wotho moko i kum gin m’eringo i wiye, tego maeno ma ketho tiende moko i kum gin m’eringo i wiye julwong’o van der Waals. I andha, nwang’u ni kum tego ma telo piny podho i ng’om, leuleu copo podho yot yot; eno re m’uketho icopo idho ngo i kor ot m’iketho cingi aketha kende i kume. Ento nyithi yir m’i kum tiend leuleu dok dhunjo kume m’umulo kum piny. Tego ma julwong’o Van der Waals m’uwok kud i yir maeno ma kadhu elufu swa konyo leuleune nimoko yot yot i kum piny.

Jutiyo ku lembe ma nyen ma junwang’u maeno nenedi? Jucopo tiyo ku piny mange ma julubo tiend leuleu pi niyikogi kakare nitiyo ku Velcro, ma tie bende gin ma jucaku tiyo ko pilembe juneno kite ma jucwiyo ko piny. * Jurnal moko (The Economist) udwogo iwi paru pa ng’atu moko ma timo sayusac m’uwacu nia piny ma julubo kite ma “tiend leuleu moko ko” pi niyikogi bibedo ku kony lee “i odiyath pilembe kuca ecopere ngo nitiyo ku giki mange ma jumwono ko piny.”

Ng’a m’uromo ku yung?

Ma wabeweco eni, dikiri ma julwong’o NASA (l’organisme américain de recherches aéronautiques et spatiales civiles) ubeyiko robot moko ma tiende dupa dupa ma wotho calu ith, man bainjenier moko mi ng’om mi Finlande gidaru yiko trakter moko ma tiende abusiel ma por kud iwi cudho tap calu ma ukudi moko copo timo. Jutim sayusac mange gilubo kum nying yen moko (pomme de pin) pi niyiko bongu ma yabere man cikere gire. Jalwo mange lundo ma yiko mutukari ubeporo bang’ rec moko pi niyubo mutukari ma cuu mandha. Bende, jururieko mange gibelubo kite ma upal moko ng’eny ko ngo kinde ma jubegoye pi niyiko jilet moko ma yot man ma tek ma kwiyo lak nying atum.

Pieno, jururieko ginwang’u paru dupa ma beco niai kud i piny ma Mungu cwiyo man gicoko dhu paru maeno zoo gigwoke kaka moko. Buku moko (The Economist) unyutho nia jururieko gicopo keyo i lembe maeno ma gigwoko pi nikonyogi “nidaru peko moko ma gibenwang’iri ko saa ma gibeyiko gin moko.” Paru ma jururieko ginwang’u niai kud i giracwiya ma gigwokone julwong’e nia “brevet mi giracwiya.” I andha, ng’atu moko kunoke societe m’utie ku brevet mi gin moko nwang’u gavmenti ugoro nyinge nia ewodho paru kunoke macin moko ma nyen. Kinde ma buku moko (The Economist) ubino weco iwi paru ma jururieko ginwang’u niai kud i giracwiya, ekoro kumae: “Kinde ma jururieko gibelwong’o rieko ma gibenwang’u i bang’ giracwiya nia ‘brevet mi giracwiya’ gibenyutho kamaleng’ nia giracwiya re m’utie ku brevet maeno.”

Giracwiya unwang’u paru ma beco man mi rieko kumeno kani? Jururieko moko ginwang’u nia paru maeno uwok i kind oro milioni dupa kinde ma piny ubino ii nilokiri gigi. Ento jutim sayusac mange gitie ku nen m’ukoc. I oro 2005, Michael Behe ma tie jararieko moko ma ponjo lembe iwi ukudi ukiewo i jurnal moko (The New York Times) kumae: “Kite ma jucwiyo ko piny ma tung’ tung’ ku bodho uketho watundo i lembe ma e m’umbe jiji: kan ebenen calu bata, ewotho man ewak calu bata, dong’ ang’o m’uketho wayero nia etie bata ngo, watie kud ukungu m’uketho wayero nia etie bata.” Ecoko dhu wec pare nenedi? “Ubenen kamaleng’ nia piny uyikere ku rieko ma lee m’ukwayu ngo wijo uwil i kume.”

I andha, kan injenier moko uyiko vomb avion ma ber nisagu m’i wang’e man ma ketho eringo m’umbe ariti akeca, enwang’u yung lee. Rom rom kumeno, ng’atu moko m’uwodho bongu ma jutimo ko tic ma tung’ tung’, bongu ma ber nisagu pir akenda, kunoke muter ma cuu nisagu m’i wang’e, uromo ku yung pi tic m’etimo. I andha, jucopo twiyo jayik piny moko m’ukwalu kace mi piny ma ng’atu mange wodho en, eketho i kum piny pare m’umbe ninyutho nying’ ng’atu m’uwodhene.

Pieno, nyo iparu nia etie lembe ma kakare nia jutim sayusac ma dongo gibelubo piny ma Mungu ucwiyo pi nikonyogi kara ging’ey kite ma gicopo daru ko peko ma gibenwang’iri ko, ento gilund giyero nia gin m’uketho piny maeno ucwiyere ku rieko kumeno utie alokaloka? Ka pi niporo ba giracwiya maeno ubekwayu ng’atini ubed riek lee, dong’ wacopo yero ang’o pi ng’atu m’ucwiyogi ke? I andha, ng’a m’uromo ku yung lee, jabodho m’ucaku the piny moko kunoke nyathin m’udok ukwanyu bodho pare?

Lembe m’ukwayu juyer ni e

I ng’ei ma gineno nia piny ucwiyiri ku rieko ma lee, dhanu ma pol ma ging’iyo i lembe gibedo ku nen ma rom ku pa jagor zaburi m’uwacu kumae: “E Yehova, tic peri ku diti! Itimogi ceke ku rieko: Ng’om upong’ ku giracwia peri.” (Zaburi 104:24) Paulo ma tie ng’atu mange m’ukiewo Biblia de uyero lembe ma rom kumeno. Ekiewo kumae: “Kum kite pa [Mungu] ma nen ungo ubenen terere niai m’ecwiyo ng’om, pilembe gibenen nikadhu kud i piny m’ecwiyo m’ubenyutho nia etie ku tego m’ajikine mbe man etie Mungu andha.”​—Jurumi 1:19, 20.

Ento dhanu moko ma giworo Biblia man ma giyiyo Mungu gicopo yero nia Mungu utiyo kud alokaloka pi nicwiyo piny ma pol ma wang’u ijo m’utie i ng’om. Biblia ubeponjo lembang’o?

[Korolembe mi there]

^ par. 15 Velcro utie bodho moko ma juciko ko dhu piny, junwono dhoge ma kucelo iwi wadi. Pi nicaku the bodhone julubo kite ma nying uboko ma julwong’o baba moko ko i kum piny.

[Paru ma nwang’ere]

Giracwiya unwang’u paru ma beco man mi rieko kumeno kani?

[Paru ma nwang’ere]

Ng’a m’utie ku brevet mi piny m’ucwiyere?

[Sanduku/​Cal]

Ka pi niporo ba giracwiya moko ubekwayu ng’atini ubed riek lee, dong’ wacopo yero ang’o pi ng’atu m’ucwiyogi ke?

Avion maeni ma wiro yot yot ulubo ba vomb winynam ma nyinge la mouette

Tiend leuleu cido ngo, enyotho ngo kum piny, emoko i kum piny ceke, m’uweko téflon kende; emoko man ealere yot yot. Jutim sayusac gibetimo kero nilubo bang’e

Jubelubo ba rec moko pi niyubo mutukari ma cuu mandha

[Kakare ma cal uai i ie]

Avion: Kristen Bartlett/​University of Florida; tiend leuleu: Breck P. Kent; rec man mutukari: Mercedes-Benz USA

[Sanduku/​Cal]

GIRACWIYA MOKO MA GIWOTHO MA GIRIEK AKECA

Kite ma lei moko gituc ninwang’u ko yo migi kinde ma gibewotho iwi Ng’om nyutho nia “gi riek apila.” (Lembrieko 30:24, 25) Wakewec iwi lapor ario.

Kite m’ukok kunoke uludhuru giwotho ko Ang’o ma konyo piny moko ma lak alaka, calu ve ukok kunoke uludhuru m’ucidho sayu cam bor nidwogo tap i odgi? Ju ma gitimo sayusac i Royaume-Uni ginwang’u nia m’uweko ning’wiyo kubang’ tiendgi ma giweko, ukok moko gigiero yo migi agiera kara gidwog yot yot i odgi. Ku lapor, buku moko (New Scientist) ukoro nia ukokne moko “giyiko gengi ma iye utie tetete niai kud i odgi man giwok gipoke doko ni ario, ewodho angle mi degre 50 nicidho i 60.” Pirang’o eno tie lembe ma wang’u ijo? Kan ukokne ubedok i ode, man ewok kaka m’ukaru, erwinyo ngo, emaku yone ma bor akeca ngo ma konye nitundo i ode. Buku eno ukoro nia “gengi maeno m’ukok giyiko ario ario konyogi kara juman uwoth i ng’ete migi, asagane ka jumoko ubecidho, jumange ke ubedwogo; man calu girwinyo ngo, eno konyogi bende ninyotho ngo tego migi mananu.”

Gin ma telo wi winyo (boussole) Winyo ma pol giwotho nitundo bor m’umbe nirwinyo, ke dok ebed i saa mi koth kadi i saa pa ceng’. Nenedi? Jururieko ginwang’u nia winyone moko gilubo leni ma nwang’ere iwi ng’om (champ magnétique). Ento jurnal moko (Science) uwacu nia “leni ma nwang’ere iwi ng’om (champ magnétique) belokere nimakere ku kabedo man enyutho kwa ngo yo malu mi kaka ma jubenwang’iri i iye.” Dong’ ang’o ma konyo winyo maeno ma giwotho kara kud girwiny? Edok ebedo ve winyo maeno gibed gitwinyo wi gin ma telo wigi (boussole) kubang’ dhug uthieno nimakere ku ceng’ m’ubemwony. Jurnal Science umedo nia calu ma ceng’ mwony nimakere ku kaka ma ng’atini ni iye man ku saa pa koth kunoke pa ceng’, kara lembe maeno kud unyoth wi winyo, jururieko giparu nia ve winyo gitie ku “saa migi yor i kumgi ma konyogi ning’eyo nia gin’i saa ma kani i kind oro.”

Ng’a m’uponjo ukok kunoke uludhuru ku copo mi giero yo m’ukaru akara? Ng’a m’ucwiyo winyo ku gin ma telo wigi (boussole), m’uketho saa i kume man m’umiyo ire ung’ith ma konye nitiyo ku piny maeno zoo? Nyo etie alokaloka m’umbe ku rieko? Kunoke nyo etie Jacwic ma tie ku rieko lee?

[Kakare ma cal uai i ie]

© E.J.H. Robinson 2004