Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 33

‘Dhanu m’uwinji’ gibiboth

‘Dhanu m’uwinji’ gibiboth

“Dong’ ibed ku weng’i i kumi giri, man kum ponji peri. Bed asu i gin maeni; kum tek itimo kumeni ibibodhri giri ku dhanu m’ubeduwinji bende.”​—1 TIM. 4:16.

WER 67 ‘Rwei lembe’

I ADUNDO *

1. Wan zoo wabed wamito wedi mwa gitim ang’o?

NYAMEGO moko ma nyinge Pauline * uyero kumae: “Niai m’aponjo lemandha, amito nia i nindo m’ubino wakwo ku wedi para ceke i Paradiso. Asagane abino mito nia wacak timo ni Yehova karacelo ku Wayne ma won ot para, man ku wodwa bende.” Nyo in de wedi peri moko nuti ma fodi ging’eyo ngo Yehova? Calu nyamego Pauline, copere nyo ibemito nia gin de gitim ni Yehova.

2. Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

2 I andha, wacopo diyo ngo wedi mwa nia giyii lembanyong’a, ento wacopo konyogi kara gitund nijolo rwonglembe mi Biblia. (2 Tim. 3:14, 15) I thiwiwec maeni, wabidwoko wang’ penji ma e: Pirang’o wacikara nirweyo ni wedi mwa? Pirang’o ukwayu wakethara kakagi? Waromo timo ang’o pi nikonyo wedi mwa kara gicak timo ni Yehova? Umego ku nyimego mi cokiri gicopo konyowa nenedi?

PIRANG’O WACIKARA NIRWEYO NI WEDI MWA?

3. Nimakere ku 2 Petro 3:9, pirang’o wacikara nirweyo ni wedi mwa?

3 Kago eni, Yehova binyotho ng’om maeni cen, ento “dhanu m’adundegi bedo ayika pi kwo ma rondo ku rondo” re ma gibiboth. (Tic. 13:48) Wang’ ma pol, wabed wakoyo saa ma lee, man wamiyara pi nirweyo lembanyong’a ni dhanu ma wang’eyo ngo ma wabekwo kugi, pieno etie lembe ma kakare nia warwei bende ni wedi mwa kara gicak timo ni Yehova. Yehova, Wegwa ma jamer ‘uyenyo ngo nia ng’atu moko rwiny, ento nia dhanu ceke gitund ba lokocwiny.’​—Som 2 Petro 3:9.

4. Wacikara niurara i kum lembang’o kinde ma waberweyo ni wedi mwa?

4 Ukwayu wang’ei nia wacopo nyutho rwonglembe mi both ni dhanu i ayi ario: i ayi ma cuu kunoke i ayi ma rac. Ku lapor, nyo wabed waweco ku woro ka waberweyo lembanyong’a ni dhanu ma wang’eyo ngo, ento ka waberweyo ni wedi mwa wang’enyo igi lembe ter ter.

5. Wacikara nipoi i kum juk ma kani saa ceke ma wabemito weco ku wedi mwa iwi lemandha?

5 Tin dhanu ma pol ka giparu pi kite ma gigam girweyo ko lembanyong’a ni wedi migi wang’ ma kwong’a, ang’eyang’o wok i igi nia nwang’u kud girwei i ayi maeca. Jakwenda Paulo umio juk ma e ni Jukristu: “Wek wec mu bed ku bero thiri thiri, ma kadu rome, kara wung’ei maram wulok ko lembe ni dhanu kubang’gi kubang’gi.” (Kol. 4:5, 6) Saa ceke ma wabemito weco ku wedi mwa iwi lemandha, ukwayu wapoi i kum juk maeno. Kan ungo, wacopo nyayu ng’ecwiny i igi kakare nikonyogi kara giwinj lembe ma waberweyo igi.

WACOPO TIMO ANG’O PI NIKONYO WEDI MWA KARA GING’EI YEHOVA?

Kan ibed ikethiri kaka wedi peri man itie ku timo ma ber, eno copo telogi nisagu (Nen udukuwec mir 6-8) *

6-7. Kemii lapor moko m’unyutho nia wacikara nikethara kaka jadhogwa mi gamiri ma tie ngo jayic.

6 Pim nikethiri kakagi. Nyamego Pauline ma waweco pire i acaki uyero kumae: “Ku kwong’a, abed amito awec ku won ot para kwa iwi lembe mi Biblia. Wabed waweco ngo iwi lembe mi kwo ma kubang’ ceng’.” Ento calu ma won ot pa Pauline ung’eyo ngo lembe mi Biblia akeca, ebed enyang’ ungo i lembe ma Pauline ubekoro. Ebed enwang’u nia dong’ lembe ma Pauline paru apara zoo utie ndhu dini pare. Pieno cwinye caku dieng’, kum ebino paru nia dhaku pare udok i dini mi ndra, man jubenyothe i dinine.

7 Pauline uyio nia andha i kind nindo moko ebed etimo saa ma lee kud umego ku nyimego. Wang’ ma pol, dhu reto man ceng’ soko ku ceng’ yenga, ebed ebedo mbe i pacu pilembe nwang’u ecidho i coko, i rweyo lembanyong’a kunoke nwang’u ecinambu kud umego ku nyimego. Eyero kumae: “Saa moko Wayne ubed udwogo i pacu, man ebed enwang’u ng’om uling’ ting’, eno uketho enwang’u nia ve fodi asu etie jamusuma.” M’umbe jiji, Wayne ubed umaru gibed karacelo ku dhaku pare man nyathin migi. Bende, ebed eng’eyo ngo nia dhaku pare gibedo ku jukani, man ebed eneno nia dhanu ma Pauline utheyo kugi mer re ma pigi udoko tek i ie nisagu en e cware. E Wayne ucek ku Pauline, man emaku yub nia gilal gamiri migi cen. Iparu nia nwang’u Pauline ucikere nitimo ang’o pi ninyutho nia ebekethere kaka won ot pare?

8. Nimakere ku 1 Petro 3:1, 2, lembang’o ma copo telo wedi mwa nisagu?

8 Wek timo peri re m’uponjgi kakeri. Wang’ ma pol, lembe ma watimo re ma telo wedi mwa nisagu lembe ma wayero igi. (Som 1 Petro 3:1, 2.) Pauline udok unyang’ i lembe maeno i ng’eye. Eyero kumae: “Agam ang’eyo nia Wayne umaruwa, man i andha ebino mito ngo nia walal gamiri mwa. Ento kinde m’awinjo nia ebemito walal gamiri mwa, anyang’ nia kwayu acak tio ku lembe ma Yehova ubekwayu nia ju m’ugamiri gitim i gamiri migi. Pieno, kakare niweco ku Wayne akeca iwi lembe mi Biblia, anwang’u nia kwayu awek timo para re m’uponje.” Pauline ugam uweko nibedo i kum won ot pare ndikindiki ku lembe mi Biblia, man gicaku weco kude iwi lembe mi kwo ma kubang’ ceng’. Wayne uneno nia dong’ dhaku pare besayu kwa gikwo kude ku kwiocwiny, man wode de udoko wor. (Rie. 31:18, 27, 28) Kinde m’eneno adwogi ma beco ma lembe mi Biblia utie ko iwi kwo mi juruot pare, e en de egam ejolo rwonglembe mi Biblia.​—1 Kor. 7:12-14, 16.

9. Pirang’o ukwayu wamedara asu nikonyo wedi mwa?

9 Mediri asu nikonyo wedi peri. Yehova utie iwa lapor ma ber, pilembe ebemio kaka ni dhanu “ku ba rupiny ku ba rupiny” kara gijol lembanyong’a, man ginwang’ kwo ma rondo ku rondo. (Yer. 7:25) Jakwenda Paulo umio juk ni Timoteo nia emedere asu nikonyo jumange. Pirang’o? Pilembe tek ebetimo kumeno, ebibodhere en gire man dhanu m’ubed uwinje bende. (1 Tim. 4:16) Mer ma wamaru ko wedi mwa cwaluwa nikonyogi kara ging’ei lemandha ma nwang’ere i Lembe pa Mungu. I ng’ei nindo moko, wec man timo pa Pauline ukelo adwogi ma ber iwi won ot pare. Kawoni etie ku mutoro lee dit kum gibetimo ni Yehova karacelo ku won ot pare Wayne. Gin ario ceke gitie juyab yo, man Wayne utie jadit cokiri.

10. Pirang’o ukwayu wabed dhanu ma ciro lembe?

10 Bed ng’atu ma ciro lembe. Kinde ma wang’io nicaku kwo nimakere ku cik pa Mungu, wagam watimo alokaloka i kwo man i timo mwa. Saa moko ecopo bedo tek ni wedi mwa ninyang’ nia pirang’o watimo alokaloka maeno. Lembe mi kwong’o ma gicaku nineno i bang’wa utie nia dong’ wadikara ngo kugi i fet mi dini, man i lembgamba. Ku kwong’a, lembene copo nyayu ng’ecwiny i igi i kumwa. (Mat. 10:35, 36) Ento wacikara ngo niparu nia gibilokiri ngo. Ka waweko nikonyogi kara ginyang’ i yioyic mwa, eca nen ve wapoko lembe i wigi nia giromo ngo ku kwo ma rondo ku rondo. Yehova umio ngo iwa tic mi poko lembe iwi dhanu, ento emio tic maeno ni Yesu. (Yoh. 5:22) Ka watie dhanu ma waciro lembe, eno bikonyo wedi mwa niwinjo rwonglembe ma wabeyero igi yot yot.​—Nen sanduku ma thiwie tie, “ Tii ku kusika mwa mir internet pi nirweyo lembanyong’a.”

11-13. Kite m’Alice ukwo ko ku junyodo pare ubemio iri ponji ma kani?

11 Bed ma ber ku wedi peri, ento kwo kugi ku riekowang’. (Rie. 15:2) Wakewanen lapor pa nyamego Alice. Eponjo lembe iwi Yehova kinde m’ebino kwo i ng’om ma bor ku kaka ma junyodo pare gibino i ie. Nwang’u junyodo p’Alice giyio ngo Mungu, man gibed gidikiri akeca i lembgamba. Egam enwang’u nia kwayu nyamor mor eca enyuth pi lembe ma beco m’ebeponjo i Biblia ni junyodo pare. Ekoro kumae: “Kan inyutho ngo ndhundhu pi yioyic man pi dini peri ma nyen ni wedi peri, cing’ ma gibiwinjo, lembene biton i igi nisagu.” Alice ugam usayu ponji moko mi Biblia m’enwang’u nia copo foyo i junyodo pare; e eng’io niweco kugi iwi mer. Egam ekiewo igi barua, man i ie ekoro lembe ma Biblia uyero iwi mer man epenjogi nia paru migi tie ang’o. (1 Kor. 13:1-13) I baruane efoyo bende junyodo pare pi kero ma gitimo pi nitunge, man eoro igi piny moko de. Kinde m’ecidho niliewo junyodo pare, ebed etimo kero lee mandha nikonyo min ku tic ma tung’ tung’. Saa m’Alice unyutho pi yioyic pare ma nyen ni junyodo pare, ku kwong’a lembene ufoyo ngo igi.

12 Alice uwok umedere asu nisomo Biblia kubang’ ceng’ kinde m’edok i bang’ junyodo pare. Ekoro kumae: “Saa ma mama neno lembuno, enyang’ nia kara Biblia tie gin ma pire tek dit ira.” I saa maeno, won Alice ucaku somo Biblia pi nisayu thelembe m’uketho nyathin pare uloko paru pare, man ebino paru bende nia ebinwang’u lembe moko m’ecopo nicayu i Biblia. Alice uwacu kumae: “Agam amio ire Biblia man akiewo ire lembe moko nyanok m’ang’eyo nia copo mulo adundene.” Eno umio matoke ma kani? Won Alice unwang’u ngo lembe moko acel de m’ecopo nicayu i Biblia, ento lembe m’ebino somo umulo adundene lee mandha.

13 Ukwayu wabed ma ber ku wedi mwa, ento wacikara nikwo kugi ku riekowang’, niwacu kud wawek gilok yub ma wadaru maku, kadok gicopo nyayu ragedo i kumwa de. (1 Kor. 4:12b) Ku lapor min Alice ugam ucaku nyayu ragedo i kume. Alice ukoro kumae: “Kinde m’alimo batizo, mama uwacu nia atie ‘nyaku ma wie tek.’” Alice utuc nitimo nenedi? Eyero kumae: “Kakare nimwono dhoga iwi lembe mi dini para, agam akoro igi ku woro nia amaku yub nibedo Jamulembe pa Yehova man abiwilo ngo yub ma dong’ adaru maku. Apimo nitielo cwiny mama nia amare lee dit. E wan ceke wagam wawak man i ng’eye atedo ire cam moko m’emaru akeca. Niai cing’ nica ci, mama ucaku yero nia Biblia uketho kura para udoko ber nisagu.”

14. Pirang’o wacikara ngo niweko wedi mwa gilok yub ma wamaku pi nitimo ni Yehova?

14 Saa moko, nindo copo kadhu lee ka wedi mwa gibin ginyang’ cuu nia nitimo ni Yehova utie gin ma pire tek lee i iwa. Ku lapor, kinde m’Alice ung’io nibedo jayab yo kakare nicidho i somo ma malu ma junyodo pare ging’io nia ecidh esom, lembe maeno uketho min uwak awaka buu. Ento Alice ugam ucungo nging’ nging’. Ekoro kumae: “Kan iweko wedi peri giloko yub m’idaru maku iwi lembe acel, gibimito gilok yub m’imaku iwi lembe mange de. Re kan ibedo ma ber ku wedi peri, ento iweko ngo nia gilok yub m’imaku, jumoko m’i kindgi biwinjo lembe m’iyero igi.” De andha junyodo p’Alice gidok giwinje. Tin eni, gitie juyab yo, man won utie jadit cokiri.

UMEGO KU NYIMEGO MI COKIRI GICOPO KONYO NENEDI?

Umego ku nyimego mi cokiri gicopo konyo juruot ma wedi migi moko tie ngo juyic nenedi? (Nen udukuwec mir 15-16) *

15. Nimakere ku Matayo 5:14-16 man 1 Petro 2:12, ‘tic ma ber’ m’umego ku nyimego gibetimo copo konyo wedi mwa nenedi?

15 Yehova ubetelo dhanu i bang’e nikadhu kud i ‘tic ma ber’ m’umego ku nyimego mi cokiri gibetimo. (Som Matayo 5:14-16; 1 Petro 2:12.) Ka jadhogi mi gamiri utie ngo Jamulembe pa Yehova, nyo nindo moko edaru bedo karacelo kud umego ku nyimego mi cokiri de? Nyamego Pauline ma waweco pire ulwong’o umego ku nyimego i bang’e i pacu kara Wayne ma won ot pare ung’eigi. Wayne ubepoi i kum lembe m’umego acel utimo, m’uketho ecaku ng’eyo Jumulembe pa Yehova cuu. Eyero kumae: “Nindo acel umegone ukwayu yom i tic pare, man ebino i bang’a waneno kude tuko moko. Eno uketho anwang’u nia, ‘kara de gi dhanu ma rac ungo!’”

16. Pirang’o wacikara nilwong’o wedi mwa kara gibin i coko?

16 Yo acel ma cuu mandha ma wacopo konyo ko wedi mwa utie nilwong’ogi gibin i coko. (1 Kor. 14:24, 25) Coko ma Wayne ucidho i ie wang’ ma kwong’a ubino Poi pi tho pa Yesu, pilembe jugam jutime i saa ma nwang’u dong’ edaru tic pare man cokone ugalu ngo. Eyero kumae: “Agam anyang’ ungo cuu cuu i ponji ma cing’ nica, ento lembe m’uzungo ia akeca ubino kite ma dhanu gibin gijola ko, man gimotha ko ku yaw yaw. Anwang’u nia gitie dhanu ma ber.” I saa maeno, nwang’u dong’ umego moko ku min ot pare gitie jurimb Pauline ma ceng’ini, man gibed gikonye lee ku neno wi wode i coko man i lembanyong’a. Eno uketho kinde ma Wayne ung’io nia ekeng’ei lembe lee iwi dini ma nyen ma Pauline udok i ie, ekwayu umego maeno re m’uponj kude Biblia.

17. Wacikara ngo nipoko lembe rac i wiwa pi lembang’o, man pirang’o kwayu ngo wapar nia wedi mwa gibilokiri ngo?

17 Watie ku genogen nia wedi mwa ceke gibicaku timo ni Yehova karacelo kudwa. Ento copere nia iii kpe nikonyo wedi peri kara gidok jurutic pa Yehova, re gidoko ngo. Kan etie kumeno, kwayu ngo icak poko lembe rac i wii pi ng’iong’ic migi. I andha, wacopo diyo ngo wedi mwa nia gijol yioyic mwa. Ento kinde ma gibineno mutoro m’itie ko pilembe ibetimo ni Yehova, eno bibedo ku matoke ma lee i wigi. Pieno dong’ bed irwo pigi. Bed iwec kugi ku riekoweng’i. Kud iwek nikonyogi! (Tic. 20:20) Bed ku genogen nia Yehova bimio mugisa iwi kero m’ibetimo pi nikonyogi. Ka wedi peri ging’io niwinji, m’umbe jiji gibiboth!

WER 57 Warwei ni dhanu mi kwonde ceke

^ par. 5 Wabed wamito nia wedi mwa ging’ei Yehova, ento gin re ma gicikiri ning’io ka nyo gibitimo ire kunoke ngo. I thiwiwec maeni, wabineno lembe moko ma waromo timo pi nikonyo wedi mwa kara giwinjwa yot yot.

^ par. 1 Juloko nying’ moko.

^ par. 53 KORO I CAL: Umego moko m’aradu ubekonyo won ma jayic ungo ku yiko mutukari pare. I ng’eye, eng’io saa ma ber pi ninyutho ire video moko mi jw.org®.

^ par. 55 KORO I CAL: Nyamego moko ubewinjo won ot pare ma jayic ungo kilili mandha saa m’ebekoro ire pi lembe m’ekadhu kud i ie i tic cing’ nica. I ng’eye, nyamegone gibenambu ku juruot pare.

^ par. 57 KORO I CAL: Nyamego maeno ulwong’o umego ku nyimego moko mi cokiri yo pare. Gibetimo kero ning’eyo won ot pa nyamego eno cuu. I ng’eye won ot pa nyamegone gicidho gikude i Poi pi tho pa Yesu.