Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Yioyic tie kite ma mio iwa tego

Yioyic tie kite ma mio iwa tego

YIOYIC mio iwa tego lee. Ku lapor, kadok nwang’u Sitani bemito enyoth mer mwa ku Yehova de, re yioyic konyowa ‘ninego lak athero mi mac ceke pa ng’atu ma rac.’ (Ef. 6:16) Ka watie ku yioyic, wacopo ciro kadok peko ma rom ku got. Yesu uyero ni julub pare kumae: “Tek wubedo ku yioyic ma ro ku nying atingli, wubiwacu ni got maeni kumae, ai kakeni ci kuca; e ebiai.” (Mat. 17:20) Calu wang’eyo nia yioyic copo konyowa kara wabed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, ukwayu wapenjara kumae: Yioyic utie ang’o? Kara wabed ku yioyic, pirang’o kwayu wanen lemandha ni gin ma pire tek? Wacopo timo ang’o kara yioyic mwa udok tek? Kwayu wabed ku yioyic i ng’a?​—Rum. 4:3.

YIOYIC UTIE ANG’O?

Yioyic tie kende kende ngo niyio lembe ma Biblia uyero, pilembe “pajogi bende giyio [nia Mungu nuti] kumgi de bemiel.” (Yak. 2:19) Dong’ yioyic utie ang’o?

Calu ma wayio nia piny biberuu kwa, man nia ceng’ de bibemwony kwa, wayio bende nia Mungu bipong’o lembe ceke m’eng’olo

Nimakere ku Biblia, yioyic uketho i ie lembe ario. Mi kwong’o, “yioyic en e nibedo ku genogen mandha nia gin ma juketho cwiny i wie bitimere.” (Ebr. 11:1a, NWT) Kan itie ku yioyic, eno nyutho nia igeno andhandha nia lembe ceke ma Yehova ng’olo tie lemandha, man gibipong’o kubang’gi kubang’gi. Ku lapor, Yehova uyero ni nyithindho mir Israel kumae: “Tek wucopo turo lembariba para mi dieceng’, ku lembariba para mi diewor, ketho nia dieceng’ ku diewor gibed umbe i nindo migi, e lembariba para bende ma ku Daudi ma jatic para copo tur.” (Yer. 33:20, 21) Nyo saa moko lworo benegi nia piny copo ruu ngo kunoke nia ceng’ copo mwony ungo? Kan iyio nia piny biberuu pare kwa, man nia ceng’ de bibemwony pare kwa, m’umbe jiji, kwayu iyii bende nia jacwic m’uketho dieceng’ ku diewor ubed nuti bipong’o lembang’ola pare ceke.​—Isa. 55:10, 11; Mat. 5:18.

Mir ario, yioyic tie “giranyutha ma piemere ngo mi lembe ma juneno ngo,” niwacu kizibiti mi lembe moko m’unuti andha ma re juneno ngo. (Ebr. 11:1b, NWT) Wakenen lapor moko m’unyutho nia jucopo yio gin moko ma nen ungo. Kepar nia nyathin moko upenji kumae: ‘Pirang’o iyero nia yamu tie?’ Kadok nwang’u ineno ngo yamu de, re icopo weco ku nyathin ne iwi lembe m’unyutho nia yamu tie, calu ve yuyo, man kite ma yamune yengo ko ith piny. Ka nyathin ne uyio lembe maeno ma piemere ngo, eno gam konye ninyang’ nia piny m’ebeneno ngo de utie andha. Kumeno bende, yioyic cungo iwi giranyutha ma piemere ngo.​—Rum. 1:20.

PI NIBEDO KU YIOYIC UKWAYU WANEN LEMANDHA NI GIN MA PIRE TEK

Calu ma waneno, yioyic cungo iwi lembe ma piemere ngo; pieno, kara ng’atini ubed ku yioyic, kwayu mi kwong’o elar enwang’ “ng’eyong’ec mi lemandha.” (1 Tim. 2:4) Ento nibedo ku ng’eyong’ec kende uromo ngo. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Kud adunde dhanu yio ni bedopwe.” (Rum. 10:10) Kwayu ngo ng’atini uyii lemandha ayia kende, ento kwayu enene ni gin ma pire tek lee. Kan etimo kumeno, ebibedo ku yioyic man ebicaku nikwo i kite ma foyo i Mungu. (Yak. 2:20) Ng’atu ma neno ngo lemandha ni gin ma pire tek i wang’e copo kwero kadok giranyutha ma piemere ngo, kan ebemito ngo elok paru pare, kunoke kan ebemito etim lembe calu m’eyenyo en gire. (2 Pet. 3:3, 4; Yud. 18) Pi thelembe maeno re ma i rundi ma con, dhanu moko ma gineno udu ku wang’gi de ginyutho ngo yioyic. (Wel 14:11; Yoh. 12:37) Pieno, tipo maleng’ pa Mungu konyo kende kende dhanu ma gimaru lemandha kara giceg kite mi yioyic.​—Gal. 5:22; 2 Tes. 2:10, 11.

DAUDI UBED UTENG’O YIOYIC PARE NENEDI?

Ubimo Daudi utie acel m’i kind dhanu m’ubino ku yioyic ma tek. (Ebr. 11:32, 33) Ento jupagi Daudi moko gibino ngo ku kit yioyic maeno. Ku lapor, nindo moko, Eliab m’ubino kayu pagi Daudi ugam ukoso yioyic, uketho eyero nia kuhaya re m’uketho lembe ma Goliath uyero ubeton i Daudi. (1 Sam. 17:26-28) Yioyic junyolo ko ngo ng’atini anyola man julage de ngo alaga; pieno winjiri ma ceng’ini ma Daudi ubino ko ku Yehova re m’ukonye nibedo ku yioyic i ie.

I Zaburi mi 27, Daudi unyutho lembe m’ukonye niteng’o yioyic pare. (Verse 1) Daudi ubed unyamu i lembe ma tung’ tung’ m’ekadhu kud i ie, man kite ma Yehova ukonye ko nivoyo judegi pare. (Verse 2, 3) Ebed eneno hema pa Yehova ni gin ma pire tek. (Verse 4) Daudi ubed utimo thier ni Mungu i hema karacelo ku jurutic mange pa Mungu. (Verse 6) Ebed eyenyo Yehova nikadhu kud i rwo. (Verse 7, 8) Daudi ubed umito nia Mungu uponje ku yo pare. (Verse 11) Yioyic ubino gin ma pire tek lee i Daudi uketho eyero nia ka nwang’u ebino mbe ku yioyic nwang’u evoc.​—Verse 13.

IROMO TENG’O YIOYIC PERI NENEDI?

Icopo bedo ku kit yioyic pa Daudi tekene ibetimo lembe ma nwang’ere i Zaburi mi 27. Calu ma yioyic cungo iwi ng’eyong’ec ma tap, dong’ kan imediri niponjo Lembe pa Mungu man girasoma ma tung’ tung’ m’ucungo iwi Biblia, ebibedo iri yot nicego thenge maeno mi nying’ tipo pa Mungu. (Zab. 1:2, 3) Nwang’ saa mi nyamu i lembe m’ibeponjo. Ninyamu i lembe ketho foyofoc mwa medere ameda. Foyofoc ma lee m’itie ko pi lembe ma Yehova utimo iri biketho ibibedo ku yioyic i ie man ibinyutho yioyicne nwang’u ibepake i coko man iberweyo lembanyong’a ni jumange. (Ebr. 10:23-25) Bende, wanyutho nia watie ku yioyic nwang’u ‘waberwo thiri thiri, man cwinywa de ubeai ungo.’ (Lk. 18:1-8) Pieno, kwayu ‘warwo areri’ i bang’ Yehova, man wagene kum ‘ie bepido piwa.’ (1 Tes. 5:17; 1 Pet. 5:7) Yioyic cwaluwa nitimo lembe m’atira, man kinde ma wabetimo lembe m’atira, yioyic mwa doko tek lee.​—Yak. 2:22.

LEMBE M’ICOPO TIMO PI NINYUTHO NIA ITIE KU YIOYIC I YESU

Uthieno m’i wang’ tho pa Yesu, eyero ni julubne kumae: “Wuyi Mungu, wuyi an bende.” (Yoh. 14:1) Pieno kwayu ibed ku yioyic i Yehova man i Yesu bende. Dong’ iromo timo ang’o pi ninyutho nia itie ku yioyic i Yesu? Wakenen lembene adek m’icopo timo.

Icopo timo ang’o pi ninyutho nia itie ku yioyic i Yesu?

Mi kwong’o, nen jamgony ni giramia ma Mungu umio iri. Jakwenda Paulo uyero kumae: “Akwo i yioyic, yioyic ma ni i Wod Mungu, m’umara, m’umire gire pira.” (Gal. 2:20) Kan itie ku yioyic i Yesu, ibineno nia ethiero jamgony piri, nia jamgonyne tie ukungu ma ketho Mungu uwek dubo peri; bende jamgonyne biketho ibibedo ku genogen mi kwo ma rondo ku rondo man ibiyio nia jamgonyne nyutho nia Mungu umeri lee. (Rum. 8:32, 38, 39; Ef. 1:7) Kan andhandha iyio nia jamgony utie iri ku kony, ibibedo mbe ku koo koo pi lembe moko ma rac m’igam itimo, man ibibenwang’u ngo nia tiji mbe.​—2 Tes. 2:16, 17.

Mir ario, cor ceng’ini i vut Mungu nikadhu kud i rwo iwi ukungu mi jagony ma Yesu uthiero. Jamgony uketho ecopere iwa nirwo i bang’ Yehova “ku tegocwiny, kara wajol kisa, man wanwang’ bero m’ukonywa i nindo ma can ni i kumwa.” (Ebr. 4:15, 16; 10:19-22) Rwo konyowa kara wacerara kum abidhe m’ucwaluwa i dubo.​—Lk. 22:40.

Mir adek, wor Yesu. Jakwenda Yohana ukiewo kumae: “Ng’atu m’uyio Wod ebedo ku kwo ma rondo ku rondo; ento ng’atu m’uworo Wod ungo bineno kwo ngo, ento kwinyo pa Mungu ni i wie.” (Yoh. 3:36) I giragora maeni, jakwenda Yohana unyutho nia ka ng’atini uyio ngo Yesu nen nia ebewore ngo. Pieno, icopo nyutho nia iyio Yesu, nwang’u ibewore. Ibinyutho nia ibewore nwang’u ibelubo “cik pa Kristu,” niwacu lembe ceke m’eponjo man m’eng’olo. (Gal. 6:2) Bende, icopo nyutho nia ibeworo Yesu nwang’u ibelubo telowic ceke m’ebemio nikadhu kud i bang’ ‘jamiru mandha man ma riek.’ (Mat. 24:45) Kan ibeworo Yesu, ibiciro kadok peko ma ve yamu ma tek.​—Mat. 7:24, 25.

“WUGOMBRU GIWU WI YIOYIC MU MA LENG’ KWE”

Nindo acel ng’atu moko ukok i bang’ Yesu kumae: “Ayio; konya ku yioyic para m’umbe!” (Mk. 9:24) Ng’atu maeno ubino ku yioyic i kadhiri moko, ento calu ebino ng’atu ma mol, enwang’u nia etie ku yeny mi yioyic lee. Calu jalwo maeno, wan ceke saa moko waromo nwang’ara ku lembe ma copo kwayu wabed yioyic lee. Bende wan ceke wacopo dwoko yioyic mwa udok tek niai kawoni. Calu ma waai waneno, wadwoko yioyic mwa tek nwang’u wabeponjo Lembe pa Mungu man wabenyamu ie; tek watimo kumeno wabibedo ku foyofoc lee pi lembe ma Yehova utimo iwa. Bende, wadwoko yioyic mwa tek nwang’u wabetimo thier ni Yehova karacelo ku Jukristu wadwa, wabenyutho pi genogen mwa ni jumange man waberwo areri. M’umedo maeno, ka wabeii nidwoko yioyic mwa tek wabinwang’u sukulia ma lee. Lembe pa Mungu uyero kumae: “Ento wun, jumer, ma wugombru giwu wi yioyic mu ma leng’ kwe . . . wukuru giwu i mer pa Mungu.”​—Yud. 20, 21.