Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Yohana ma Jababutisi utie lapor ma konyowa nibedo asu kud anyong’a

Yohana ma Jababutisi utie lapor ma konyowa nibedo asu kud anyong’a

NYO tic moko tie i cokiri ma nwang’u imaru nitimo ma re kawoni ecopere ngo iri nitime? Saa moko nyo etie tic ma ng’atu mange ubetimo en kawoni, kunoke nyo etie rwom m’ilar ibino ko, kadi ke nyo tic moko m’ibed itimo con. Ento kawoni nyo tiyo, remokum, peko mi sente kunoke yeny m’umedere i ot peri re m’uketho icopo timo ngo akeca. Kunoke nyo alokaloka moko m’utimere i dilo re m’uketho iweko tic moko m’idaru timo pi nindo ma lee. I wang’ peko ma kumeno, icopo nwang’u nia ve ibetimo ngo ni Mungu calu ma nwang’u imaru. I saa ma kumeno, andha cwinyi copo tur. Dong’ iromo timo ang’o kara cwinyi kud utur magwei, kara ava lembe kud uai kud i kumi, man kara ng’ecwiny kud umond i ii? Icopo timo ang’o kara ibed asu kud anyong’a?

Lapor pa Yohana ma Jababutisi copo konyowa ning’eyo gin m’ukwayu watim kara wabed asu kud anyong’a. Yohana ubino ku rwom ma lee dit, ento copere nia eparu ngo pi peko ma binwang’e i kwo pare. Bende, copere nia eparu ngo nia ebitimo nindo ma lee i kol nikadhu m’etimo pi nitwong’o dhanu. Re asu Yohana umedere nibedo kud anyong’a i dong’ kwo pare zoo. Ang’o m’ukonye nibedo kud anyong’a? Wacopo timo ang’o kara wabed asu kud anyong’a kadok saa ma wabenwang’ara ku lembe ma copo turo cwinywa?

TIC M’UGAM UMIO ANYONG’A NI YOHANA

I kum dwi mir ang’wen mi oro 29 R.M., Yohana ucaku timo tic ma Yehova umio ire. Ecaku twong’o ni dhanu pi Masiya kumae: “Wulok cwinywu; kum Ker mi polo ni ceng’ni.” (Mat. 3:2; Lk. 1:12-17) Dhanu ma dupa gigam giwinje. Ku lapor, dhanu ma pol giai ku kaka ma bor gibin giwinjo rwonglembe pare, man ju ma dupa giloko cwinygi man gilimo batizo. Yohana utwong’o bende ku tegocwinye ni judong dini ma gibino paru nia giweg bedopwe, nia pokolembe ubekurogi tek giloko ngo cwinygi. (Mat. 3:5-12) I kind lembe ceke ma Yohana utimo saa mi tic pare, lembene ma pire tek mandha ubino batizo m’emio ni Yesu i kum dwi mir 10 mi oro 29 R.M. Niai eca ci Yohana ucaku oro dhanu nia gilub tok Yesu ma tie Masiya ma jular jung’olo pire.​—Yoh. 1:32-37.

Tic ma segi ma Yohana utimo uketho Yesu uyero pire kumae: ‘Kud i kind dhanu ma mon unyolo ng’atu moko mbe m’uwok ma dit ma sagu Yohana ma Jababutisi.’ (Mat. 11:11) M’umbe jiji, Yohana uneno tic ceke m’ebino timo ni Yehova ni gin ma pire tek, man anyong’a nege lee pi mugisa ma Mungu umio ire. Calu Yohana, tin bende Jukristu ma gigam gitimo ni Yehova kud adundegi ceke ginwang’u mugisa ma tung’ tung’. Wakenen lapor p’umego moko ma nyinge Terry. Umego maeno giku Sandra ma min ot pare, gitimo tic mi saa ceke pi oro ma kadhu 50. Umego Terry uyero kumae: “Anwang’u rwom mi timo tic ma tung’ tung’: Abedo jayab yo, atimo i Bethel, abino jayab yo ma segi, jaliew mi twodiri, jaliew mi distrik, man kawoni adoko kendo jayab yo ma segi.” Ka wanwang’u rwom mi timo tic moko i dilo pa Yehova, anyong’a negowa; ento kara wamedara nibedo kud anyong’a saa m’alokaloka utimere i kwo mwa, kwayu watim kero lee. Wakenen lembe maeno nikadhu kud i lapor pa Yohana.

FOI KU TIC MA YEHOVA UMIO IRI

Yohana ma Jababutisi umedere asu nibedo kud anyong’a pilembe ebino foyo lee ku tic ma Yehova umio ire. Wakenen lapor moko. I ng’ei ma Yesu ulimo batizo, wend dhanu m’ubino lubo tok Yohana ucaku jwik, ento wend dhanu m’ubelubo tok Yesu ucaku medere. Lembene ucaku pido cwiny julub pa Yohana, uketho gibin giyero ire kumae: ‘Nen, ng’atuni bemio batizo, dhanu ceke de gibino i bang’e.’ (Yoh. 3:26) Ento Yohana udwoko igi kumae: “Ng’atu m’ubedo ku mugole en e cwar mugole: ento jarim cwar mugole, m’ucungo m’uwinje de, anyong’a kwa nege kum dwand cwar mugole: ka kumeno anyong’a maeni timbre kakare.” (Yoh. 3:29) Kumira unego ngo Yohana i kum Yesu, man eparu ngo nia tic ma lee ma Yesu ubetimo ujwigo valer mi tic pare. Ento Yohana ubino kud anyong’a asu pilembe ebed eneno nia nibedo “jarim cwar mugole” tie ire rwom ma lee.

Nen ma ber ma Yohana ubino ko ukonye nibedo asu kud anyong’a kadok nwang’u tic m’ebino timo ukwayu etwonere i kum lembe dupa de. Ku lapor, Yohana ubino Janaziri, pieno ugam ukwerere ire nimadhu kong’o. (Lk. 1:15) Kinde ma Yesu ubino weco iwi kit kwo pa Yohana, eyero nia, “Yohana bino ku camu cemo ngo kadi ku madhu de ngo.” Tung’ ku Yohana, Yesu ku julub pare gibed gikwo calu dhanu mange, pilembe gin moko mbe m’ukwerere igi. (Mat. 11:18, 19) Bende, kadok Yohana ubed utimo ngo udu de, re eng’eyo nia julub pa Yesu, ma jumoko gilar gibino julub pare ginwang’u copo mi timo udu. (Mat. 10:1; Yoh. 10:41) Kakare niketho wie akeca i kum tung’ tung’ maeno m’ubino i kind julub pare ku julub pa Yesu, Yohana umedere niketho wie zoo i kum tic m’ebino timo ni Yehova.

Ka wan de wabeneno tic ma wabetimo kawoni ni Yehova ni gin ma pire tek, wabimedara nibedo kud anyong’a. Umego Terry ma waweco pire uyero kumae: “Abed aketho wiya zoo i kum tic m’abed atimo.” Kinde m’eparu pi tic mi saa ceke m’egam etimo, eyero kumae: “Ang’eyang’o moko nyanok de mbe i ia, abepoi i kum lembe ma beco kwa.”

Anyong’a mwa i tic pa Yehova copo medere lee ka wabeparu pi thelembe m’uketho ticne tie tic ma segi. Watie ku rwom ma lee nitimo tic ‘karacelo ku Mungu.’ (1 Kor. 3:9) Kan itie ku piny moko ma pire tek, ukwayu ibed igwoke cuu kara ebed asu leng’ i weng’i. Kumeno bende, kara wamedara nibedo kud anyong’a, kwayu wabed wapar iwi rwom ma lee ma watie ko, niwacu tic ma wabetimo karacelo ku Yehova. I andha, kwayu ngo wapor kero ma wabetimo i tic pa Yehova ku mi jumange. Bende, kwayu ngo wapar nia Yehova umio iwa tic ma nyakumeno kumeno, ento ni jumange emio tic ma pigi tek.​—Gal. 6:4.

KETH WII I KUM LEMBE MI TIPO

Copere nia Yohana ugam ung’eyo nia tic m’ebino timo bijik, re eng’eyo ngo ka nia tije bijik mbwang’. (Yoh. 3:30) I oro 30 R.M., dwi abusiel kumeni i ng’ei ma Yohana umio batizo ni Yesu, ubimo Herode ugam utwie i kol. Re asu Yohana utimo kero nicero bang’ lemandha. (Mk. 6:17-20) Ang’o m’ugam ukonye nibedo asu kud anyong’a i saa maeno mi peko? Etimo kero niketho wie zoo i kum lembe mi tipo.

Kinde ma Yohana ubino i kol, egam ewinjo rapor ma tung’ tung’ mi tic ma Yesu ubino timo. (Mat. 11:2; Lk. 7:18) Yohana ugam uyio nia andha Yesu ubino Masiya, ento copere ebino penjere nia Yesu bipong’o lembe ceke ma Lembagora uyero pi Masiya nenedi? Calu ma Yohana ung’eyo nia Masiya bidoko jabim, copere nia epenjere ka nyo bimobim pa Yesu udhingo caku. Bende, copere nia epenjere ka nyo Yesu biwodhe kud i kol. Calu ma Yohana ubino kud ava lee ning’eyo lembe ma Yesu bitimo, egam eoro julub pare ario gicidh gipenj Yesu kumae: “In i ng’atu m’ubebino, kadi wakur mange?” (Lk. 7:19) E Yesu ugam ulokogi i bang’ Yohana, eyero kumae: “Wuciyer ni Yohana pi gin ma wuneno ma wuwinjo de; abinga neno piny, weg abala mi tielo de giwotho, weg joi kumgi doko leng’, ju ma ithgi dhing’ de giwinjo, ju m’utho ndhu de gicer, lembanyong’a ma juboth ko de yere ni jucan.” (Lk. 7:20-22) Kinde ma giloko, Yohana ugam uwinjogi kilili saa ma gibekoro nia Yesu ubekeyo twoyo ma tung’ tung’.

M’umbe jiji, lembe ma julub pa Yohana gikoro ire utielo cwinye mi tuko ngo. Lembe maeno unyutho kamaleng’ nia Yesu ubepong’o lembila m’ular uewo pi Masiya. Kadok nwang’u Yesu biwodho ngo Yohana kud i kol de, re Yohana ung’eyo nia esendere mananu ngo. Eno uketho ebino asu kud anyong’a kadok nwang’u ebino tagu i kol de.

Kan iketho wii zoo i kum rapor ma beco mi tic mi lembanyong’a m’ubetimere i wang’ ng’om zoo, ibimediri nibedo kud anyong’a

Calu Yohana, ka wan de waketho wiwa zoo i kum timo ni Yehova, wabiciro peko kud anyong’a man ku twiocwiny. (Kol. 1:9-11) Gin ma bikonyowa niciro utie nibesomo Biblia man ninyamu i lembe ma wabesomo; eno biketho wiwa biwil ungo nia tic ceke ma wabetimo ni Mungu pire tie tek i wang’e. (1 Kor. 15:58) Nyamego Sandra uyero kumae: “Kubang’ ceng’, abed asomo thek acel mi buku moko mi Biblia eno ukonya nicoro ceng’ini i vut Yehova. Ebed ekonya bende niketho paru para zoo iwi Yehova, ento ungo i kum yeny para gira.” Wacopo ketho wiwa bende i kum rapor mi tic mi lembanyong’a mi Ker m’umego ku nyimego mwa gibetimo i ng’om zoo, eno copo konyowa nibeparu ngo kwa piwa, ento niketho wiwa zoo i kum lembe ma Yehova ubetimo. Sandra umedo kumae: “Program mi Televizio JW ma bewok kubang’ dwi uketho wanwang’u nia watie ceng’ini ku dilo pa Yehova, man ekonyowa nibedo asu kud anyong’a i tic mwa.”

Pi nindo ma nok ma Yohana ma Jababutisi utimo ie tic pare, etimo ticne ku ‘tipo man tego pa Eliya;’ bende calu Eliya, Yohana bino “ng’atu ma ku kum calu wan.” (Lk. 1:17; Yak. 5:17) Pieno ka walubo lapor pare, niwacu ka waketho wiwa zoo i kum lembe mi tipo, wan de wabimedara nitimo ni Mungu kud anyong’a kadok wabenwang’ara ku peko ma nenedi de.