Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 4

Cemo moko ma nok ubenyutho ang’o iwi Rwoth mwa mi polo?

Cemo moko ma nok ubenyutho ang’o iwi Rwoth mwa mi polo?

“Maeni nyutho kuma. . . . maeni nyutho rimba mi lembariba.”​—MAT. 26:26-28.

WER 16 Wupak Yehova pi Wode m’ewiro

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1-2. (a) Pirang’o etie lembe mi zungo ngo nia Yesu uweko iwa ayi ma yot mi Poi pi tho pare? (b) Wabiweco iwi kite ma kani ma Yesu ugam unyutho?

NYO icopo koro lembe ma bekadhu i Poi pi tho pa Yesu ma wabed watimo kubang’ oro? M’umbe jiji, dhanu ma dupa m’i kindwa gicopo poi i kum lembe ma bekadhu i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth. Pirang’o? Pilembe jubed jutio ku cam ma nok. Re Poi pi tho pa Yesu utie gin ma pire tek lee. Pieno wacopo penjara kumae: ‘Pirang’o jubed jutio ku piny ma nok i saa maeno?’

2 Kinde ma Yesu ubino timo tic pare iwi ng’om, jung’eye nia ebed eponjo lembe ma pigi tek i ayi ma yot, ebed ekorogi terere, man i ayi ma jucopo nyang’ i ie ma ber. (Mat. 7:28, 29) Rom rom kumeno, eweko iwa ayi ma yot ma wabed wapoi * ko pi tho pare, ma re pire tek lee dit. Kawoni wakewecu kilili mandha iwi cemo maeno, man wanenu lembe ma Yesu uyero man m’etimo. Wabinyang’ cuu dit i kum jwigiri, tegocwiny man mer ma Yesu unyutho man wabineno bende kite ma wacopo kwanyu ko lapor pare.

YESU UNYUTHO JWIGIRI

Mukathi ku divai ma jubed jutio ko i Poi pi tho pa Yesu bepoyo wiwa nia Yesu uthiero kwo pare piwa man kawoni etie Rwoth mwa i polo (Nen udukuwec mir 3-5)

3. Nimakere ku Matayo 26:26-28, ang’o m’unyutho nia Yesu ucaku the Poi pi tho pare i ayi ma yot, man piny ario ma nok m’etio ko ubenyutho ang’o?

3 Yesu ucaku the Poi pi tho pare nwang’u gibino karacelo ku jukwenda pare 11 ma gigwoko bedoleng’ migi. Eting’o dong piny ma giai gitimo ko Kadhukuwijo re m’ecaku ko the Poi pi tho pare i ayi ma yot. (Som Matayo 26:26-28.) Etio ndhu ku mukathi ma thobi mbe i ie, man divai ma nwang’u ubino keca. Yesu uwacu ni jukwenda pare nia piny ario maeno ma nok unyutho kume m’umbe ku dubo man rimbe m’ebecithiero pigi. Ayi ma yot ma Yesu ucaku ko the Poi pi tho pare ma ke pire utie tek lee ugam uzungo ngo i jukwenda. Pirang’o?

4. Juk ma kani ma Yesu umio ni Martha m’ubekonyowa ninyang’ i thelembe m’uketho ecaku the Poi pi tho pare ku piny ma nok?

4 Wakenen lembe m’ugam utimere dwi moko i wang’e i kind oro mir adege mi tic pa Yesu, kinde m’ecidho niliewo Lazaru, Martha man Maria ma gibino jurimbe. Saa ma kum dhanu upoto ma ber, Yesu ucaku ponjogi. Martha de ubino nuti, ento eketho wie zoo i kum tedo cam dupa dupa ni welo pare ma pir awora. Saa ma Yesu uneno lembuno, ku yo, egam ekonyo Martha ninyang’ nia pire tie tek ungo nitedo cam dupa dupa saa ceke. (Lk. 10:40-42) I ng’ei nindo moko, kinde ma saa mi tho pare udhingo, Yesu en gire de egam etio ku juk maeno. Ecaku the Poi pi tho pare ku piny ma nok. Eno ubeponjowa ku lembang’o iwi Yesu?

5. Cemo ma nok ma Yesu utio ko ubeponjowa ku lembang’o i wie, man Jufilipi 2:5, 7, 8 unyutho lembe maeno nenedi?

5 Yesu ubed unyutho jwigiri i wec man i lembe ceke m’ebed etimo. Pieno, jwigiri ma lee m’enyutho uthieno m’i wang’ tho pare utie ngo lembe mi zungo. (Mat. 11:29) Egam eng’eyo nia ebecithiero lam ma pire tek nisagu zoo pi dhanu; eng’eyo bende nia Yehova bicere, man ebikethe ni rwoth i polo. Kadok Yesu ung’eyo lembuno de, re etelo ngo nen mi dhanu i wie gire, niwacu ekwayu ngo nia julubne gibed gitim fet ma drikadri pi nipoi pi tho pare. Ento eng’olo ni julubne nia wang’ acel kubang’ oro, gicikiri niyiko cemo ma nok kende pi nipoi pire. (Yoh. 13:15; 1 Kor. 11:23-25) Cemo ma nok ma Yesu utio ko ma re pire tie tek lee, ubenyutho nia ebino ngo jakuhaya. Anyong’a copo negowa lee dit pilembe Rwoth mwa mi polo utie ku jwigiri ma yawe mbe.​—Som Jufilipi 2:5, 7, 8.

6. Wacopo lubo lapor mi jwigiri pa Yesu nenedi kinde ma wabenwang’ara i peko?

6 Wacopo lubo lapor mi jwigiri pa Yesu nenedi? Nwang’u wabedieng’ ma kwong’a pi jumange. (Flp. 2:3, 4) Kepar nyanok iwi lembe m’ugam utimere uthieno ma tokcen m’i wang’ tho pa Yesu. Yesu ung’eyo ma ber nia ebecitho ku tho mi litho ma lee; re edieng’ pi jukwenda pare ma gigwoko bedoleng’ migi, kum i ng’ei saa ma nok can bimondo lee i igi pire. Pieno, i dhug uthieno mi cing’ nica, emio igi telowic, emio amora i kumgi, man etego cwinygi. (Yoh. 14:25-31) Yesu ujwigere lee mandha pi nidieng’ pi jumange nisagu pire gire. Eno tie lapor ma cuu akeca m’eweko iwa!

YESU UNYUTHO TEGOCWINY

7. Yesu unyutho tegocwiny nenedi nyanok i ng’ei m’ecaku the Cemo mir uthieno pa Rwoth?

7 Nyanok i ng’ei ma Yesu ucaku the Cemo mir uthieno pa Rwoth, enyutho tegocwiny mi tuko ngo. Nenedi? Yesu uyio nitimo yeny pa Won, kadok eng’eyo nia timo yenyne bikwayu etho tho mir acidi calu jatimrac de. (Mat. 26:65, 66; Lk. 22:41, 42) Yesu ugwoko bedoleng’ pare cuu mandha pi niyungo nying’ Mungu, nicero bang’ dito pa Mungu ma malu ngbir, man pi niyabu yo kara dhanu ma giyewo dubo migi gikwo rondo ku rondo. I saa ma rom, ekonyo julubne nibedo ayika pi peko ma gibinwang’iri ko i ng’eye.

8. (a) Yesu unyutho lembang’o ni jukwenda pare? (b) I ng’ei tho pa Yesu, julubne gilubo lapor mi tegocwiny pare nenedi?

8 Yesu unyutho bende tegocwiny pilembe egam edieng’ akeca ngo pi can m’ebeciciro, ento eketho wie zoo i kum yeny mi jukwenda pare ma gigwoko bedoleng’ migi. Cemo maeno ma nok ma Yesu ucaku ko the Poi pi tho pare i ng’ei m’eriemo Yuda, bepoyo wi Jukristu ma juwiro ku tipo i kum bero mi rimb Yesu m’ucwir, man poyo wigi bende nia gin de gitie i lembariba ma nyen. (1 Kor. 10:16, 17) Pi nikonyo julubne kara gimediri nigwoko bedoleng’ migi man kara gibin gikwo kude i polo, Yesu unyutho igi lembe ma giku Won gibemito julub utim. (Yoh. 15:12-15) Yesu unyutho bende ni jukwenda pare pi ragedo ma jubinyayu i kumgi. Ento eketho cwinygi nia gilub lapor pare, ewacu igi kumae: “Cwinywu bed tek!” (Yoh. 16:1-4a, 33) Oro ma dupa i ng’eye, julub pa Yesu gimediri asu nilubo lapor pare; giwodhiri pi jumange man ginyutho tegocwiny ma lee. Gibed gikonyiri i kindgi i saa mir amulaic ma tung’ tung’, kadok ubed ukwayu giketh kwo migi i ariti pi jumange de.​—Ebr. 10:33, 34.

9. Wacopo nyutho tegocwiny calu Yesu nenedi?

9 Tin de, wabed wanyutho tegocwiny calu ma Yesu unyutho. Ku lapor, ukwayu nibedo ku tegocwiny pi nikonyo umego mwa ma jubesendo pi yioyic migi. Saa moko, jucopo twiyo umego mwa mananu. Dong’ ka lembuno wok, ukwayu waii i kite ceke pi nikonyogi, man pi nicero bang’gi. (Flp. 1:14; Ebr. 13:19) Ayi mange ma wanyutho ko tegocwiny utie nirweyo “ku tegocwiny.” (Tic. 14:3) Calu Yesu, wamedara nirweyo rwonglembe mi Ker, kadok dhanu gibejai man gibenyayu ragedo i kumwa de. Re saa moko, wacopo nwang’u nia tegocwiny mwa ujwik. Dong’ wacopo timang’o i saa maeno?

10. I kind yenga m’ubetelo Poi pi tho pa Yesu wacikara nitimang’o man pirang’o?

10 Wacopo medo tegocwiny mwa nwang’u wabeparu iwi genogen ma watie ko nikum lam mi jamgony ma Yesu uthiero. (Yoh. 3:16; Ef. 1:7) I yenga m’ubetelo Poi pi tho pa Yesu, wacopo nyutho foyofoc lee mandha pi jamgony. Nenedi? I kind yenga maeno, som verse ma tung’ tung’ ma jupangu pi Poi pi tho pa Yesu, man nyam cuu i lembe m’ukadhu i wang’ tho man i ng’ei tho pa Yesu. Kan itimo kumeno, i saa mi Poi pi tho pa Yesu, ibinyang’ cuu mandha i kum thelembe m’uketho jubed jutio ku mukathi ku divai, man ibing’eyo nia gibenyutho wodhiri ma lee ma Yesu uwodhere ko piwa. Ka wanyang’ ma ber i kum lembe ma Yesu giku Yehova gitimo, man pi bero ma lembene bimio iwa ku wedi mwa, genogen ma watie ko pi nindo m’ubino bimedere ameda man wabinwang’u amora mi ciro nitundo i ajiki.​—Ebr. 12:3.

11-12. Nitundo kawoni waponjo lembang’o?

11 Nitundo kawoni, waponjo nia Cemo mir uthieno pa Rwoth bepoyo wiwa i kum jamgony ma pire tek ma Yesu uthiero kende ngo, ento ekonyowa bende ninyang’ i kum jwigiri man tegocwiny ma lee ma Yesu unyutho. Watie ku foyofoc lee dit pilembe Yesu ma Jalam mwa Madit ubemedere asu ninyutho kite maeno man ebekwayu piwa. (Ebr. 7:24, 25) Pi ninyutho foyofocne, wacikara nipoi pi tho pare calu m’eng’olo iwa. (Lk. 22:19, 20) Ceng’ ma wabed wapoi i ie pi tho pare bepodho tap nindo 14 mi dwi Nisan; eno tie nindo ma pire tek nisagu zoo i oro.

12 Ayi ma yot ma Yesu ucaku ko the Cemo mir uthieno pa Rwoth, ubekonyowa ninyang’ i kum kite mange ma pire tek m’ugam ucwale nitho piwa. Kinde m’ebino iwi ng’om, jung’eye nikum kite maeno. Dong’ etie kite ma kani?

YESU UNYUTHO MER

13. Yohana 15:9 man 1 Yohana 4:8-10 ukoro nenedi pi mer ma Yehova giku Yesu ginyutho, man mer migine mio bero ni jukani?

13 Yesu unyutho kit mer pa Yehova tap tap i lembe ceke m’ebed etimo. (Som Yohana 15:9; 1 Yohana 4:8-10.) M’usagu zoo, mer ma thuc re m’ucwalu Yesu nimio kwo pare piwa. Kadok watie Jukristu ma juwiro ku tipo kunoke watie ‘rombe mange’ de, mer ma Yehova giku Wode ginyutho mio bero iwa ceke. (Yoh. 10:16; 1 Yoh. 2:2) Kepar bende pi piny ma nok ma Yesu utio ko pi nicaku the Cemo mir uthieno pa Rwoth; eno unyutho mer pare, man unyutho nia ebedieng’ pi julubne. Nenedi?

Mer pa Yesu ucwale nicaku the Poi pi tho pare i ayi ma yot mandha, ma jucopo dong’ time pi oro ma dupa, i hali moko ci (Nen udukuwec mir 14-16) *

14. I yo ma kani ma Yesu unyutho mer ni julub pare?

14 Mer ma Yesu umaru ko Jukristu ma juwiro ku tipo uketho ecaku the Poi pi tho pare i ayi ma yot, m’umbe nikwayu nia gibed gitim lembe dupa dupa pi nipoi pi tho pare. I ng’eye, ugam ukwayere nia Jukristu ma juwiro gimediri nipoi pi tho pa Yesu kubang’ oro, i hali ma tung’ tung’, kadok i kol. (Nyu. 2:10) Nyo gituc niworo lembe maeno ma Yesu ung’olo igi? Eyo, giworo lembene!

15-16. Saa ma Jukristu moko gibino i lembe ma tek gigam gitimang’o kara gipoi pi tho pa Yesu?

15 Niai i rundi ma kwong’a nitundo tin eni, Jukristu mandha gibed gitimo kero migi ceke pi nipoi pi tho pa Yesu. Giii nilubo ayi m’ukwayu Poi pi tho pa Yesu utimere ko, saa moko kud i kind peko ma tek. Wakenen lapor moko. Kinde m’umego Harold King ubino kende i odkol i Chine, egam eii niyenyo yo m’ecopo timo ko Poi pi tho pa Yesu. Etio ku piny m’ebino ko keca pi niyiko mukathi ku divai m’umbe niketho dhanu mange ung’ei. Bende, etimo kwan cuu mandha pi ning’eyo nindo mi Poi pi tho pa Yesu. Kinde ma saane uromo, egam ewer enikende i kusika ma jukethe i ie, erwo, man emio korolembe.

16 Wakenen lapor mange. I saa mi lwiny mir ario mi ng’om zoo, nyimego moko ma jutwio i kambi mi masendi mi Junazi, giketho kwo migi i ariti pi nitimo Poi pi tho pa Yesu. Ento calu ma timo Poi pi thone kwayu ngo lembe dupa, nyimego maeno gigam gituc nitimo Poi pi tho pa Yesu ma re dhanu mange ung’eyo ngo. Gikoro kumae: “Waketho mukathi ku divai iwi dul moko ma waumo wie ku kitambala ma tar i diere mwa. E watieke tingili man wamaku cingwa. Wacwinyo kaduma, pilembe walworo nia mac mir ampul biketho jubinenowa. . . . Wagam wang’olo kendo ni Wegwa mi polo nia wabitio ku kero mwa ceke pi nicero ba Nyinge ma leng’. Nyimego maeno ginyutho yioyic ma lee dit! Bende, Yesu unyutho iwa mer ma lee pilembe ecaku the Poi pi tho pare i ayi ma yot, man eno uketho jucopo time i hali moko ci!

17. Wacopo penjara ku penji ma kani?

17 Kinde ma wadhingo Poi pi tho pa Yesu, ukwayu wapenjara ku penji ma e: ‘Acopo timang’o kara anyuth mer cuu calu ma Yesu unyutho? Nyo abed adieng’ pi yeny mi Jukristu wada nisagu para gira? Nyo abed amito umego ku nyimego gitim lembe m’usagu kero migi, kunoke nyo ang’eyo lembe ma gibekadhu kud i ie?’ Dong’ walub lapor pa Yesu saa ceke, man wabed dhanu “ma ngisi nego” i kum jumange.​—1 Pet. 3:8.

GWOK I WII PONJI MA WAAI WANWANG’U

18-19. (a) Wacikara ning’eyo lembang’o? (b) Ukwayu wamiara zoo pi nitimang’o?

18 Poi pi tho pa Yesu m’eng’olo nia wabed watim bibedo nja ngo. Kinde ma Yesu ‘bibino’ i saa mi masendi ma dit, ebicoko “ju ma jugoyo nying’gi” i polo, e Poi pi tho pa Yesu bigam jik.​—1 Kor. 11:26; Mat. 24:31.

19 Kadok i saa ma dong’ jubitimo ngo Poi pi tho pa Yesu de, wang’ei nia asu dhanu pa Yehova gibimediri nipoi i kum jwigiri, tegocwiny man mer ma lee ma Yesu unyutho nikadhu kud i cam maeno ma nok. Ju ma gibed gicokiri pi cemo maeno ma yawe mbe gibikonyo jumange ma gibikwo i saa maeca ninyang’ i berone. Re kara wanwang’ bero mi cemo maeno kadok kawoni de, ukwayu wamiara zoo nilubo lapor mi jwigiri, tegocwiny man mer pa Yesu. Ka watimo kumeno, m’umbe jiji Yehova bimio iwa mugisa.​—2 Pet. 1:10, 11.

WER 13 Kristu en e lapor mwa

^ par. 5 Ceng’ini eni, wabicokara pi Cemo mir uthieno pa Rwoth kara wapoi pi tho pa Yesu Kristu. Cemo maeno ma nok ubekonyowa ninyang’ i kum jwigiri, tegocwiny man mer ma Yesu unyutho. I thiwiwec maeni, wabineno nia wacopo timang’o kara walub kite maeno ma beco.

^ par. 2 KORO I WEC: Jubed jupoi pi ng’atu moko nwang’u jubetimo lembe moko ma segi pi niparu pire man pi niyunge.

^ par. 56 KORO I CAL: Cal m’ubenyutho jurutic pa Yehova mi cokiri mi rundi ma kwong’a, ma gibetimo Poi pi tho pa Yesu; yor i oro 1880; i kambi moko mi masendi mi Junazi; umego ku nyimego moko mi rundi mwa eni, gin’i Ot Ker moko ma there thwolo i ng’om moko ma lieth mir Amerika ma yo piny.