Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 1

“Cwinyi kud ung’abre, kum an a Mungu peri”

“Cwinyi kud ung’abre, kum an a Mungu peri”

“Lworo kud unegi, kum wanuti wakudi; cwinyi kud ung’abre, kum an a Mungu peri; abimio iri tego; eyo, abikonyi.”​—ISA. 41:10.

WER 7 Yehova en e tego mwa

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1-2. (a) Wec ma nwang’ere i Isaya 41:10 ukonyo nyamego Yoshiko nenedi? (b) Yehova uketho jukiewo wec ma nwang’ere i Isaya 41:10 pi ng’a?

NYAMEGO moko ma nyinge Yoshiko unwang’u rwonglembe mi can. Dokter uwacu ire nia edong’ ku nindo ma nok kende iwi ng’om. Saa maeno Yoshiko utimang’o? Epoi i kum giragora m’emaru akeca, Isaya 41:10. (Som.) E ewacu ma kume poto ni dokter nia, ebelworo ngo tho pilembe Yehova umaku cinge. * Wec mi tielocwiny ma nwang’ere i giragora maeno ukonyo nyamegwa nigeno Yehova kud adundene ceke. Giragora ma rom eno copo konyo wan de kara wabed ma kumwa poto, kinde ma wabenwang’ara kud amulaic ma tek. Pi ning’eyo kite m’ecopo konyo kowa, wakenen nia pirang’o Mungu uketho Isaya ukiewo wec maeno.

2 I andha, Yehova uketho Isaya ukiewo lembe maeno pi nitielo cwiny Juyahudi ma jubitero i Babeli. Re Yehova uketho jugwoko wecne pi nikonyo Juyahudi maeno kendgi ngo, ento pi nikonyo dhanu pare ceke nituc tin eni. (Isa. 40:8; Rum. 15:4) Tin wabekwo i “nindo mi can [ma ciro tek],” man watie ku yeny mi tielocwiny ma nwang’ere i buku pa Isaya nisagu zoo.​—2 Tim. 3:1.

3. (a) Lembang’ola ma kani ma nwang’ere i Isaya 41:10? (b) Pirang’o watie ku yeny mi lembang’ola maeno?

3 I thiwiwec maeni, wabiweco akeca iwi lembang’ola adek ma Yehova utimo, ma nwang’ere i Isaya 41:10 ma tie giragora mi oro 2019. Lembang’olane copo dwoko yioyic mwa tek nisagu. Yehova uwacu nia (1) ebibedo kudwa, (2) etie Mungu mwa, man (3) ebikonyowa. Watie ku yeny mi lembang’olane, * pilembe calu Yoshiko, wan de wabeii kud amulaic ma tung’ tung’ i kwo mwa. Bende, lembe ma reco m’ubekadhu i ng’om maeni ubenyayu peko dupa i kumwa. Jumoko m’i kindwa gibeciro kadok ragedo m’uai kud i bang’ gavmenti ma weg tego. Dong’ wakeng’ii i lembang’ola adek maeno acel acel.

“WANUTI WAKUDI”

4. (a) Lembang’ola mi kwong’o ma wabiweco i wie utie ma kani? (Nen bende korolembe m’i there.) (b) Yehova uyero ang’o m’unyutho nia emaruwa? (c) Wec ma Mungu uyero uketho ibewinjiri nenedi?

4 Mi kwong’o, Yehova ubetielo cwinywa ku wec ma e: “Lworo kud unegi, kum wanuti wakudi.” * Pi ninyutho nia etie kudwa, Yehova ciko ithe pi niwinjowa, man enyutho iwa mer. Kewinj wec ma Yehova uyero m’unyutho kite ma watie ko ku valer i wang’e: “In i gin ma pire tek i wang’a, man mi yung, man ameri.” (Isa. 43:4) Eyo, gin moko acel de mbe kadok i polo kunoke i ng’om ma copo ketho Yehova weko nimaru ju m’ubetimo ire; bedoleng’ pare i bang’ jurutic pare lokere ngo. (Isa. 54:10) Mer m’emaru kowa mio amora ma lee i kumwa. M’umbe jiji, ebigwokowa, tap calu m’egam egwoko jarimbe m’Abram (Abraham). Yehova uwacu ire kumae: “Kud ilwor, Abram: An a ban peri.”​—Tha. 15:1.

Ku kony pa Yehova, wacopo ciro amulaic ma calu kulo ma dit, man ma calu man (Nen udukuwec mir 5-6) *

5-6. (a) Wang’eyo nenedi nia Yehova ubemito ekonywa i peko mwa? (b) Lapor pa Yoshiko ubeponjo iwa lembang’o?

5 Gin m’uketho wang’eyo nia Yehova ubemito ekonywa utie lembe m’eng’olo ni dhanu pare. Ewacu kumae: “Kinde m’ikadhu kud i pi, wabibedo wakudi; man kud i kulo ma dit, gibimwonyi ngo: kinde m’iwotho kud i mac, ibiwang’ ungo, kadok lebmac de biliel i kumi ngo.” (Isa. 43:2) Wec maeno utie ku thelembang’o?

6 Yehova ung’olo ngo nia ebikabu cen masendi m’ubenuro kwo mwa, ento eng’olo nia ebiweko ngo peko ma calu “kulo ma dit” umwonywa, kunoke peko ma calu “mac” unurwa magwei. Eng’olo nia ebibedo karacelo kudwa, ebikonyowa kara ‘wakadh kud’ i masendi maeno. Yehova bitimo nenedi? Ebikonyowa wabai lworo mwa cen kara watuc nigwoko bedoleng’ mwa ire kadok i wang’ tho. (Isa. 41:13) Nyamego Yoshiko ma waweco pire i wang’e, unwang’u nia eno tie lemandha. Nyare moko uwacu kumae: “Lembe m’uzungowa akeca ubino kite ma kum mama upoto ko. Waneno nia andhandha Yehova umio ire kwiocwiny. Mama umedere nibekoro pi Yehova man pi lembang’ola pare ni bamunganga man ni jururemo mange nitundo i nindo m’etho i ie.” Lapor pa Yoshiko ubeponjo iwa lembang’o? Ka wageno lembe ma Mungu ung’olo nia “wanuti wakudi,” wan de cwinywa bidoko tek man wabinwang’u kero mi ciro masendi.

“AN A MUNGU PERI”

7-8. (a) Wec mir ario ma Yehova utielo ko cwiny dhanu pare utie ang’o, man etie ku thelembang’o? (b) Pirang’o Yehova uyero ni Juyahudi nia ‘cwinygi kud ung’abre?’ (c) I Isaya 46:3, 4, copere nia wec ma kani m’ugam ukonyo dhanu pa Mungu nibayu lworo?

7 Mir ario, Yehova ubetielo cwinywa kumae: “Cwinyi kud ung’abre, kum an a Mungu peri.” Ang’abacwiny ma giragora maeni uweco pire utie ku thelembang’o? I dhok mi Juebrania, wec ma juloko nia, ‘ang’abacwiny’ nyutho lworo ma ketho ng’atini neno ng’eye pil pil nia nyo gin moko kunoke ng’atu moko ubemito time rac; enyutho bende lworo ma ketho kum ng’atini miel ve ng’atu ma ni wang’ ariti moko.

8 Pirang’o Yehova uyero ni Juyahudi ma jutero i Babeli nia ‘cwinygi kud ung’abere?’ Egam eng’eyo nia lworo bimaku dhanu mir adhura maeno. Ang’o ma binyayu lworo i igi? I thum mi oro 70 ma Juyahudi gibitimo i Babeli, udul mony mi Medi ku Perse bimaku adhura mi Babeli. Yehova bitio kugi pi nigonyo dhanu pare. (Isa. 41:2-4) Kinde ma dhanu mi Babeli man dhanu mi thek mange gineno nia jukwojgi bebino, giii nitielo cwinygi i kindgi ku wec ma e: “Bed ku tegocwiny.” Bende, giyiko mungu m’araga dupa, pilembe gigeno nia mungune bigwokogi. (Isa. 41:5-7) I kind saa maeno, Yehova ukwio cwiny Juyahudi ma gini Babeli kumae: ‘Ento in, Israel, [tung’ ku judhugola peri,] itie jatic para, . . . Cwinyi kud ung’abre, kum an a Mungu peri.’ (Isa. 41:8-10) I verse maeno, Yehova uyero nia, “An a Mungu peri.” Nikadhu kud i wec maeno, Yehova utielo cwiny jurutic pare ma gibino gwoko bedoleng’ migi ire nia, kud gilwor pilembe wie biwil kugi ki ngo, nia asu etie Mungu migi, man gin ke asu gitie dhanu pare. Eyero igi kumae: ‘Abiyeyowu. . . man abibodhowu.’ Ma jiji mbe, wec maeno ugam utielo cwiny nyithindho mir Israel man umio kero i kumgi.​—Som Isaya 46:3, 4.

9-10. Pirang’o ubekwayu ngo cwinywa ung’abere? Kemii lapor.

9 Tin eni, cwiny dhanu ubeng’abere magwei pilembe ng’om ubenyothere nisagu. M’umbe jiji, lembe m’ubeng’abu cwinygine ubemulo kumwa bende. Re wan, ukwayu ngo cwinywa ung’abere, pilembe Yehova uyero iwa kumae: “An a Mungu peri.” Pirang’o wec maeno ucikere nicwaluwa wabed ma kumwa poto?

10 Wakemak lapor moko: Awobi ario, Jim giku Ben gini i avio moko ma yamu ma tek ubemino. Saa ma yamu ubesendogi lee, pilot ugam uyero kumae: “Wutwii mukaba mwu ma tek, kum ebiting’o saa moko pi nikadhu ku kaka ma rac maeni.” E lworo ulund umaku Jim magwei. Re pilot umedo kumae: “Cwinywu kud ung’abere, an re m’atie pilot, abiii cil ma wabikadhu ku keni.” Jim ugam uyengo wie, ewacu kumae: “Jalwo meni ubeng’eyo ngo nia wani kor yamu ba!” Re elund eneno kum Ben upoto pare gire, e eyero ire kumae: “Jal kumi poto kumeni nenedi?” Ben ugam uvonjo, man eyero ire kumae: “Kuma poto dre umin, pilot eno tie baba, ang’eye cuu dit.” I ng’eye Ben umedo kumae: “Wek akekor iri pi baba. Saa m’ibiwinjo lembe m’abikorone, man ibinyang’ nia eng’eyo ringo avio cuu, e in de kumi bipoto.”

11. Lapor pa Ben giku Jim copo mio iwa ponji ma kani?

11 Lapor maeno copo mio iwa ponji makani? Calu Ben, wan de kumwa upoto kum wang’eyo Yehova ma Wegwa m’i polo cuu dit. Wang’eyo nia ebikonyowa niciro peko ma dongo ma wabekadhu kud i ie i nindo maeni mi kajik ceng’. (Isa. 35:4) Wageno Yehova, pieno wacopo bedo ma kumwa upoto, kadok nwang’u cwiny dhanu mi ng’om maeni ung’abere de. (Isa. 30:15) Calu ma Ben utimo, wan de wanyutho ni jumange thelembe m’uketho wageno Mungu. Eno copo ketho gin de gibedo ma cwinygi tek nia kadok gitie ku peko ma rukani de, Yehova bikonyogi.

“ABIMIO IRI TEGO MAN ABIKONYI”

12. (a) Wec mir adek ma Yehova utielo ko cwiny dhanu pare utie ang’o? (b) Wec ma Biblia uyero nia ‘bot Yehova’ ukonyowa ninyang’ i kum lembang’o?

12 Mir adek, Yehova ubetielo cwinywa kumae: “Abimio iri tego; eyo, abikonyi.” Jabila Isaya ular unyutho kite ma Yehova bitielo ko dhanu pare, eyero kumae: “Yehova bibino calu jarukara, man bote bibimo pire.” (Isa. 40:10) Wang’ ma pol, Biblia betio ku wec ma nia “bot” i ayi mi lapor, pi ninyutho kero. Pieno wec ma Biblia uyero nia ‘bot Yehova bibimo,’ ubekonyowa ninyang’ nia Yehova tie Jabim ma won tego. I rundi ma con, etio ku tego pare ma kaporne mbe pi nitielo jurutic pare man pi nicero bang’gi; tin de ebemedere asu nimio kero ni dhanu ceke m’ugene man nigwokogi.​—Poi. 1:30, 31; Isa. 43:10.

Jambali moko mbe ma copo cero Yehova nigwoko dhanu pare (Nen udukuwec mir 12-16) *

13. (a) Yehova bepong’o lembang’ola pare ma nia ebimio iwa tego asage i saa ma kani? (b) Lembang’ola ma kani ma mio kero lee i kumwa man ma tielowa?

13 Yehova bepong’o lembang’ola pare ma nia “abimio iri tego,” asagane kinde ma judegi mwa gibenyayu ragedo i kumwa. I ng’om moko, judegi mwa gibetimo kero nijigo tic mi rweyo lembanyong’a, i ng’om mange ke gibekwero dilo pa Yehova. Re kadok i saa ma rac kumeno de, cwinywa ng’abere ngo. Yehova ung’olo nia ebimio iwa kero man ebitielowa. Eng’olo kumae: “Jambali moko mbe ma jucwio i kumi ma bibedo miero.” (Isa. 54:17) Wec maeno ubepoyo wiwa i kum lembe adek ma pigi tek.

14. Pirang’o ecopo bedo ngo iwa ni welo ka judegi pa Mungu gibekiedo i dhogwa?

14 Mi kwong’o, wa Jukristu wang’eyo nia dhanu bidaguwa. (Mat. 10:22) Yesu ular uyero ni julub pare nia i nindo mi kajik ceng’, jubinyayu ragedo lee mandha i kumgi. (Mat. 24:9; Yoh. 15:20) Mir ario, lembila pa Isaya ular unyutho nia judegi mwa gibidaguwa adaga kende ngo, ento gibiting’o jambali ma tung’ tung’ i kumwa. Jambali maeno copo bedo vupo ma giruko kara unen nia gibeyero lemandha, vupo ma kamaleng’ ma gibecwayu i wiwa, kunoke ecopo bedo ragedo ma kwiny ma gibenyayu i kumwa. (Mat. 5:11) Yehova bicero ngo judegi mwa nitio ku jambali maeno pi nikiedo i dhogwa. (Ef. 6:12; Nyu. 12:17) Ento mito ngo kumwa umiel. Pirang’o?

15-16. (a) Lembe mir adek ma wacikara ngo niwil i kume utie ang’o, man Isaya 25:4, 5 ucwaku lembene nenedi? (b) Yehova ukoro nia lembang’o ma binwang’u ju m’ubekiedo i dhogwa?

15 Wakenen lembe mir adek m’ukwayu ngo wiwa uwil i kume. Yehova uyero nia, “jambali moko mbe” ma jubikiedo ko i dhogwa ma “bibedo miero.” Tap calu ma gang’ gwokojo i kum yamu ma tek, Yehova bende gwoko dhanu pare i kum “atido mi ju mi ndiri,” niwacu i kum kwinyo mi judegi mwa. (Som Isaya 25:4, 5.) Judegi mwa gibituc ungo nyanok de ninyayu peko i kumwa pi nja.​—Isa. 65:17.

16 Pi nimio bende kero i kumwa, Yehova ukoro iwa cuu dit lembe ma bitimo “dhanu ceke ma kwinyo negogi” i kumwa. (Som Isaya 41:11, 12.) Kadok nwang’u judegi mwa gibekiedo ma tek i dhogwa, man kadok lwinyne udoko kwar rukani de, wang’ei nia judegi pa Mungu ceke ‘bibedo calu gin moko ngo, man gibirwinyo.’

LEMBE MA WACOPO TIMO KARA WAGEN YEHOVA NISAGU

Ka wabeponjo lembe nja iwi Yehova nikadhu kud i Biblia, wabiketho genegen mwa zoo i wie (Nen udukuwec mir 17-18) *

17-18. (a) Somo Biblia konyowa nenedi niketho genogen mwa zoo iwi Mungu? Kemii lapor. (b) Niparu i giragora mi oro 2019 copo konyowa nenedi?

17 Kara watund niketho genogen mwa zoo iwi Yehova, wacikara ning’eye cuu mandha. Yo acel kende ma wacopo ng’eyo ko Mungu cuu utie nibesomo Biblia aketha cwinywa, man ninyamu i lembe ma wabesomo. Biblia ukoro lembe dupa m’unyutho kite ma Mungu ugwoko ko dhanu pare i rundi ma con. Lembe m’ekorone ketho wabedo ku genogen ma tek nia ebimedere asu nidieng’ piwa.

18 Kenen wec moko mi lapor ma cuu akeca ma Isaya utio ko pi ninyutho kite ma Yehova gwoko kowa. Eporo Yehova ku jakwac, jurutic pare ke eporogi ku rombe. Isaya uyero pi Yehova kumae: “Ebicoko nyithi rombe i bote, man ebiting’ogi i kore.” (Isa. 40:11) Kinde ma wanwang’u nia cing Yehova ugwakuwa, wanwang’u nia watie agwoka man lworo negowa ngo. Pi nikonyowa wabed ma kumwa poto kadok wabenwang’ara ku masendi ma dongo, jamiru mandha man ma riek ung’io giragora pa Isaya 41:10, re m’ubed giragora mi oro 2019. Giragorane wacu kumae: “Cwinyi kud ung’abre, kum an a Mungu peri.” Par i giragora maeni kilili mandha. Ebimio iri kero pi niciro masendi m’ibinweng’iri ko i nindo m’ubino.

WER 38 Ebidwoki tek

^ par. 5 Giragora mi oro 2019 unyutho lembe adek ma copo ketho wabedo ma kumwa poto kadok kinde ma lembe ma reco ubetimere i ng’om, kunoke kinde ma wan giwa de wabekadhu kud i masendi moko. I thiwiwec maeni, wabing’io i lembe adek maeno, man wabineno bende nia ang’o ma copo konyowa kara cwinywa kud ung’abere akeca, ento kara wajengara zoo iwi Yehova. Par i giragora maeni mi oro kilili mandha. Kan ecopere make i wii. Ebimio iri kero pi niciro masendi m’ibinweng’iri ko i nindo m’ubino.

^ par. 1 Nen Otkur ma Wiw, mi dwi mir 7, 2016, mba. 18.

^ par. 3 KORO I WEC: Lembang’ola utie wec mandha ma ng’atini yero, nia ebitimo lembe moko calu m’eyero. Lembang’ola ma Yehova utimo iwa copo ketho walworo ngo peko ma romo wok i kwo mwa.

^ par. 4 I buku pa Isaya 41:10, 13, man 14, judwogo iwi wec ma nia “lworo kud unegi” wang’ adek. Giragora ma rom eno uwacu bende nia “kum wanuti wakudi,” “kum an a Mungu peri,” man “abikonyi.” Pirang’o Yehova uketho jabila Isaya ukiewo wec maeno? Eketho Isaya ukiewo wecne pi nikonyowa wanyang’ nia ka waketho genogen mwa zoo i wie, lworo binegowa ngo.

^ par. 52 KORO I CAL: Juruot moko gibekadhu kud i peko ma tung’ tung’: remokum, peko i tic, i lembanyong’a, man i dharaza.

^ par. 54 KORO I CAL: Bapolisi umondo iwi Jumulembe pa Yehova kinde ma gibetimo coko i aponda, re kum umego ku nyimego ubemiel ungo.

^ par. 56 KORO I CAL: Nitimo thier mi juruot nja mio kero i kumwa niciro.