Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 5

Kite ma tung’ tung’ ma cwaluwa nicidho i coko

Kite ma tung’ tung’ ma cwaluwa nicidho i coko

“Wumeduru ninyutho pi tho pa Rwoth cil m’ebino ko.”​—1 KOR. 11:26.

WER 18 Foyofoc pi jamgony

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1-2. (a) Yehova beneno lembang’o kinde ma dhanu milioni dupa gicokiri pi Cemo mir uthieno pa Rwoth? (Nen cal mir acaki.) (b) Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

KEPAR lembe ma Yehova beneno kinde ma dhanu milioni dupa gicokiri pi Cemo mir uthieno pa Rwoth. Eneno ngo kende kende dhanu m’upong’ i cokone, ento eneno ng’atuman acel acel. Ku lapor, eneno ju ma becidho nja kubang’ oro. I kindgi nyo jumoko gicidho kadok kud i kind ragedo ma tek. Jumoko gicidho ngo i coko mwa nja, re ging’eyo nia Poi pi tho pa Yesu pire tie tek lee dit m’ukwayu ngo gikose. Yehova beneno bende dhanu ma gicidho i Poi pi tho pa Yesu wang’ ma kwong’a, saa moko nyo pilembe gibemito ging’ei ayi m’ebed ekadhu ko.

2 M’umbe jiji, anyong’a nego Yehova nineno nia dhanu dupa gicokiri i Poi pi tho pa Yesu. (Lk. 22:19) Re gin ma telo nen pa Yehova utie ngo wend dhanu ma becokiri i Poi pi tho pa Yesu, ento utie thelembe m’ucwalugi nicidho i cokone. I thiwiwec maeni, wabidwoko wang’ penji ma e ma pire tek: Pirang’o wabed wacidho i Poi pi tho pa Yesu kende ngo, ento wabed wacidho bende i coko mange ma Yehova uketho pi dhanu m’umare?

I ng’om zoo, dhanu milioni dupa bebedo ajola i Cemo mir uthieno pa Rwoth (Nen udukuwec mir 1-2)

JWIGIRI CWALUWA NICIDHO I COKO

3-4. (a) Pirang’o wabed wacidho i coko? (b) Ka wabecidho i coko nyutho nia watie ku kite ma kani? (c) Nimakere ku lembe ma nwang’ere i 1 Jukorinto 11:23-26, pirang’o wacikara ngo nikoso Poi pi tho pa Yesu?

3 Thelembe ma pire tek m’uketho wabed wacidho i coko mwa ni e: coko tie thenge acel mi thier ma watimo ni Yehova. Bende, wacokara pilembe Yehova beponjowa nikadhu kud i coko. Dhanu ma gi jukuhaya gibed ginwang’u nia gimbe ku yeny ma nia ng’atu moko uponjgi. (3 Yoh. 9) Ento wan watie ayika niweko Yehova uponjwa nikadhu kud i dilo pare.​—Isa. 30:20; Yoh. 6:45.

4 Ka wabecidho i coko nyutho nia watie ku kite mi jwigiri, man watie ayika niweko Yehova uponjwa. Wabed wacidho i Poi pi tho pa Yesu kum wang’eyo nia pire tie tek lee dit, ento wacidho bende pilembe wabeworo cik mae ma Yesu ung’olo iwa: “[Wumeduru nitimo] kumeni wupoi ko pira.” (Som 1 Jukorinto 11:23-26.) Coko maeno dwoko genogen mwa mi nindo m’ubino doko tek, man epoyo wiwa i kum mer ma lee ma Yehova unyutho iwa. Re Yehova ung’eyo nia watie ku yeny mi tegocwiny man mi tielocwiny wang’ acel kende ngo kubang’ oro. Pieno emaku yub kara coko ubed unuti kubang’ yenga, man ebeketho cwinywa wacidh i cokone. Jwigiri cwaluwa nicidho i coko maeno. Bende, wabed wating’o saa kubang’ yenga pi niyiko cokone man nicidho i igi.

5. Pirang’o ju ma mol gidwoko wang’ lwong’o pa Yehova?

5 Kubang’ oro Yehova belwong’o dhanu dupa ubin eponjgi, man ju ma mol dupa gijolo lwong’one. (Isa. 50:4) Poi pi tho pa Yesu wok nyang’ugi, eno ketho gicaku cidho i coko mange bende. (Zek. 8:20-23) Re ju ma gin’i lemandha niai con, ku ju ma fodi gigalu ngo i lemandha, ceke gitie kud anyong’a ninwang’u ponji man telowic i bang’ Yehova ma en e ‘jakony mwa man jabodhwa.’ (Zab. 40:17) Yehova giku wode ma Yesu gibelwong’owa kara wanwang’ ponji i bang’gi; dong’ lembang’o ma ber nisagu lwong’o maeno?​—Mat. 17:5; 18:20; 28:20.

6. Jwigiri ugam ukonyo jalwo moko nenedi nibino i Poi pi tho pa Yesu?

6 Kubang’ oro, wabed watimo kero nilwong’o dhanu dupa gibin i Poi pi tho pa Yesu. Dhanu ma mol dupa ma gigam gijolo lwong’o maeno ginwang’u bero lee. Kenen lapor moko. Kawoni nindo udaru ton, umego moko ugam umio karatasi mi lwong’o pi Poi pi tho pa Yesu ni jalwo moko, ento jalwone yero nia bicopere ngo ire nicidho. Re cing’ Poi pi tho pa Yesu, elund ebino; lembene wang’u i umego lii. Jalwone uzungo lee dit kite ma juwok jujole ko, uketho ecaku cidho bende i coko ma wabed watimo kubang’ yenga. Ang’o m’uketho eng’io nicaku cidho i coko ceke? Ebino ng’atu ma mol, pieno enwang’u nia kwayu elok paru pare. I ng’eye, umego m’ugam ulwong’e uyero kumae: “Jalwone tie ng’atu ma mol mi tuko ngo.” M’umbe jiji, Yehova re m’ulwong’o ng’atu maeno ubin uwore, man kawoni edaru limo batizo.​—2 Sam. 22:28; Yoh. 6:44.

7. Lembe ma wabed waponjo i coko ku ma wasomo i Biblia konyowa nenedi ninyutho jwigiri?

7 Lembe ma wabed waponjo i coko, man ma wabed wasomo i Biblia copo konyowa ninyutho jwigiri. Wang’ ma pol, i yenga m’ubetelo Poi pi tho pa Yesu, coko mwa beketho nwoc iwi lapor pa Yesu man iwi jwigiri m’ucwale niwodho kwo pare ni jamgony. Bende i kind yenga maeno, etie ber dit nia wasom lembe ma tung’ tung’ ma Biblia ukoro, m’utimere i wang’ tho pa Yesu man i ng’ei cer pare. Lembe ma wabed waponjo i coko maeno man ma wasomo i Biblia, ketho wabedo ku foyofoc ma lee pi wodhiri ma Yesu uwodhere ko piwa. Eno cwaluwa nilubo jwigiri pare, man nitimo yeny pa Yehova, kadok i saa m’etie iwa yot ungo de.​—Lk. 22:41, 42.

TEGOCWINY CWALUWA NICIDHO I COKO

8. Yesu ugam unyutho tegocwiny nenedi?

8 Watimo kero ninyutho tegocwiny calu ma Yesu unyutho. Kepar pi tegocwiny m’enyutho nindo moko i wang’ tho pare. Egam eng’eyo cuu nia judegi pare gibikelo acidi i wie, gibifwode man gibinege. (Mat. 20:17-19) Re asu ewodhere nitho. Kinde ma saa romo, eyero ni jukwenda pare ma gibino kugi i podho mi Gethsemane kumae: “Wuai malu, wacidhu: nen, ng’atu m’uciba eni ceng’ni.” (Mat. 26:36, 46) Kinde m’udul dhanu gituc kud umbu pi nimake, ecungo ma cwinye tek i wang’gi, enyuthere igi, man eng’olo ni juaskari nia giwek jukwenda pare ucidhi. (Yoh. 18:3-8) Eno ubino tegocwiny ma lee dit ma Yesu unyutho. Tin eni bende, Jukristu ma juwiro ku tipo man rombe mange, gibetimo kero ninyutho kit tegocwiny ma Yesu ugam unyutho. Nenedi?

Tegocwiny m’ibenyutho pi nicidho i coko mi Jukristu mio amora i kum jumange (Nen udukuwec mir 9) *

9. (a) Pirang’o copo kwayu wabed ku tegocwiny pi nicidho i coko? (b) Lapor mwa copo bedo ku matoke ma kani iwi umego ma jutwiyogi pi yioyic migi?

9 Saa ma wabekadhu kud i peko moko, copo kwayu wabed ku tegocwiny lee pi nicidho i coko kubang’ yenga. Umego ku nyimego mwa moko gicidho i coko kadok nwang’u giberemo, cwinygi tur, kunoke can umondo lee i igi de. Jumange ginyutho tegocwiny pi nicidho i coko kadok nwang’u wedi migi kunoke judongo pa gavmenti gibenyayu ragedo ma kwiny i kumgi de. Kepar kite ma lapor mwa copo konyo ko umego ku nyimego mwa ma jutwiyo pi yioyic migi. (Ebr. 13:3) Ka gibewinjo nia wabemedara nitimo ni Yehova kadok i saa mi peko, eno ketho ginwang’u amora ma gimediri ko ninyutho tegocwiny, yioyic, man gwoko bedoleng’ migi. Jakwenda Paulo bende ukadhu kud i lembe ma kumeno. Kinde m’ebino i kol i Roma, mutoro ugam unege lee saa m’ewinjo nia umego ku nyimego gibemediri nitimo ni Mungu. (Flp. 1:3-5, 12-14) Copere nia nindo ma nok i wang’e kunoke nyo i ng’ei ma jugonye, ekiewo barua ni Jukristu ma Juebrania. I baruane eng’olo ni Jukristu maeno nia giwek ‘mer migi mi utumego bed nuti asu,’ man kud giwek nicokiri karacelo.​—Ebr. 10:24, 25; 13:1.

10-11. (a) Wacikara nilwong’o ng’agi i Poi pi tho pa Yesu? (b) Nimakere ku Juefeso 1:7, pirang’o walwong’ogi?

10 Wanyutho tegocwiny nwang’u wabelwong’o wedi mwa, jurutic wadwa, man judhugola mwa gibin i Poi pi tho pa Yesu. Pirang’o wabed walwong’o dhanu mange i Poi pi tho pa Yesu? Walwong’ogi pilembe watie ku foyofoc pi gin ma Yehova giku Yesu gitimo iwa. Wamito gin bende ging’ei nia gicopo nwang’u kony lee i kum ‘bero ma waromo ko ngo’ ma Yehova unyutho nikadhu kud i jamgony.​—Som Juefeso 1:7; Nyu. 22:17.

11 Ka tegocwiny ubecwaluwa nicidho i coko, eno binyutho nia watie ku kite mange ma pire tek, kite ma Mungu giku Wode ginyutho i ayi m’usagu zoo.

MER CWALUWA NICIDHO I COKO

12. (a) Coko mwa ketho mer ma wamaru ko Yehova man Yesu doko tek nenedi? (b)  2 Jukorinto 5:14, 15, ubecwaluwa nitimang’o pi ninyutho nia wabelubo lapor pa Yesu?

12 Mer ma wamaru ko Yehova man Yesu cwaluwa nicidho i coko. Lembe ma waponjo i cokone lundo ketho mer ma wamaru ko Yehova man Yesu doko tek mandha. Bende, coko bepoyo wiwa i kum gin ma gitimo iwa. (Rum. 5:8) Poi pi tho pa Yesu lundo poyo wiwa akecane i kum mer ma thuc ma ginyutho, kadok ni dhanu ma fodi ginyang’ ungo i kum bero mi jamgony de. Foyofoc ma lee ma watie ko ketho walubo lapor pa Yesu i kwo mwa ma kubang’ ceng’. (Som 2 Jukorinto 5:14, 15.) M’umedo maeno, adundewa cwaluwa niyungo Yehova pi jamgony m’emio iwa. Yo acel ma wacopo yunge ko utie nidwoko jibu i coko mwa.

13. Wacopo nyutho nenedi nia wamaru Yehova giku Wode lee dit? Kekor.

13 Wacopo nyutho nia wamaru Yehova giku Yesu lee mandha, nwang’u watie ayika niwodhara pigi. Wang’ ma pol wanyutho nia wabewodhara pigi nwang’u wabeii nicidho i coko. Cokiri ma dupa betimo coko migi i saa ma nwang’u dhanu ma pol giai i tic migi ma tung’ tung’ man giol. Cokone mange ke jutimo ceng’ soko kunoke ceng’ yenga, i saa ma jumoko giyom ayoma i ie. Nyo Yehova beneno de nia wabecidho i coko kadok waol? Ma piem de mbe, eneno! Andha, mutoro nego Yehova lee dit kinde m’ebeneno nia wabeii nicidho i coko.​—Mk. 12:41-44.

14. Yesu uweko iwa lapor ma ber mi nyutho mer ma jumiyiri ko pi jumange nenedi?

14 Yesu uweko iwa lapor ma ber mandha mi nyutho mer ma jumiyiri ko pi jumange. Ebino ayika nitho pi julub pare athoa kende ngo, ento i kwo pare ma ku bang’ ceng’ ebed edieng’ ma kwong’a pi yeny migi. Ku lapor, kinde m’eol man cwinye ng’abere de, asu eweco ku julubne man enyutho igi nia ukwayu gikii. (Lk. 22:39-46) Eketho wie zoo i kum lembe m’ecopo timo ni dhanu kakare nisayu nia jumange re ma gitim ire. (Mat. 20:28) Ka wamaru Yehova man umego ku nyimego mwa lee, wabitimo kero nicidho i Poi pi tho pa Yesu, man i coko mange ceke.

15. Wabed waii akeca nikonyo jukani?

15 Wan zoo watie i wat acel mir umego ku nyimego, man watie ku mutoro nilwong’o jumange bende gidikiri kudwa. Enre, waii akeca nikonyo ju ma watie kugi “juot mi yioyic,” ma kawoni gikwio i thenge mi tipo. (Gal. 6:10) Wanyutho nia wamarugi kinde ma wabeketho cwinygi kara gibin i coko, akecane i Poi pi tho pa Yesu. Calu Yehova giku Yesu, watie ku mutoro ma lee kinde ma ng’atu moko m’ukwio i thenge mi tipo udwogo i bang’ Yehova Wegwa ma jamer man Jakwac mwa.​—Mat. 18:14.

16. (a) Wacopo tielo cwinywa i kindwa nenedi, man coko mwa bimio iwa kony ma kani? (b) Pirang’o i kind oro, saa maeni re m’utie saa ma ber mi poi pi wec pa Yesu ma nwang’ere i Yohana 3:16?

16 I kind yenga m’ubebino, tim kero nilwong’o dhanu dupa i Poi pi tho pa Yesu ma bitimere dhug uthieno mi ceng’ kas’abic nindo 19, mi dwi mir 4, 2019. (Nen sanduku ma thiwie tie “ Nyo ibilwong’ogi?”) I kind nindo m’ubino, watimu kero nicidho i coko ceke ma Yehova umio iwa kara watiel cwinywa i kindwa. Calu m’ajiki mi ng’om maeni udhingo, coko mwa bikonyowa ninyutho jwigiri, tegocwiny, man mer. (1 Tes. 5:8-11) Dong’ wek wanyuth ni Yehova man ni Wode, nia watie ku foyofoc ma lee pi mer ma thuc ma ginyutho iwa!​—Som Yohana 3:16.

WER 126 Bed m’ibekio, cung nging’ nging’, man bed tek

^ par. 5 I dhug uthieno mi ceng’ kas’abic, nindo 19 mi dwi mir 4, 2019, wabitimo Poi pi tho pa Yesu, ma bebedo coko ma pire tek lee kubang’ oro. Ang’o ma becwaluwa nicidho i coko maeno? M’umbe jiji, wacidho i coko maeno pilembe wabed wamito wanyai anyong’a i Yehova. I thiwiwec maeni, wabiponjo kite ma tung’ tung’ ma becwaluwa nicidho i Poi pi tho pa Yesu man i coko mange de.

^ par. 52 KORO I CAL: Umego moko ma jutwiyo pi yioyic pare ubenwang’u tielocwiny kinde m’ebesomo barua ma juruot pare ukiewo ire. Enwang’u nia karaman wigi wil ungo kude, man etie kud anyong’a niwinjo nia gibemediri nigwoko bedoleng’ migi ni Yehova kadok teliri mi lembgamba usagu i kabedo migi de.