Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 3

Wacopo gwoko adundewa nenedi?

Wacopo gwoko adundewa nenedi?

“Gwok adundeni kud amora ceke.”​—RIE. 4:23.

WER 36 Wagwok adundewa

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1-3. (a) Pirang’o Yehova ugam umaru Suleman, man emio ire mugisa ma kani? (b) Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

SULEMAN udoko ubimo mir Israel ma fodi en aradu. I acaki mi bimobim pare, Yehova ugam unyuthere ire i lek man eyero ire kumae: “Penj gin m’abimio iri.” Suleman udwoko kumae: “Fodi a nyathin ma nok; ang’eyo ngo kite maram acidh ko woko kadi mondo de. . . . Ka kumeno mi adunde mi ng’eyong’ec (niwacu adunde ma wor) ni jatic peri m’epok ko lembe iwi dhanu peri.” (1 Ub. 3:5-10) Suleman ukwayu Mungu umii ire adunde ma wor! Eno unyutho nia ebino ku jwigiri ma lee dit. Pieno, wacopo nyang’ ma ber nia pirang’o Yehova ugam umaru Suleman lee. (2 Sam. 12:24) Mutoro unego Mungu lee i kum jibu ma Suleman udwoko, uketho emio ire “adunde mi ng’eyong’ec mi rieko.”​—1 Ub. 3:12.

2 Pi nindo ceke ma Suleman ugwoko i ie bedoleng’ pare, Mungu umio ire mugisa ma dupa. Enwang’u rwom mi giero hekalu “pi nying’ Yehova Mungu mir Israel.” (1 Ub. 8:20) Ng’eyong’ec ma Mungu umio ire uketho pire yik lee. Bende, jukiewo lembe ma tipo maleng’ ucwale niyero i buku adek mi Biblia. Bukune acel utie Lembrieko.

3 I buku mi Lembrieko, wec ma nia “adunde” nwang’ere nikadhu wang’ 70. Ku lapor, Lembrieko 4:23, uyero kumae: “Gwok adundeni kud amora ceke.” I verse maeni, wec ma nia “adunde” nyutho ang’o? Wabidwoko wang’ penji maeno i thiwiwec maeni. Wabidwoko bende wang’ penji mange ario: Sitani betimang’o kara enyoth adundewa? Wacopo timang’o kara wagwok adundewa? Tek wanwang’u dwoko wang’ penji maeno ma pigi tek, eno bikonyowa kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ni Mungu.

“ADUNDE” UTIE ANG’O?

4-5. (a) Nimakere ku Zaburi 51:6, wec ma nia “adunde” nyutho ang’o? (b) Waromo gwoko adundewa ve ma wagwoko ko kumwa i ayi ma nenedi?

4 I Lembrieko 4:23, wec ma nia “adunde” nyutho “ng’atu ma yor i ic.” (Som Zaburi 51:6) I ayi mange, “adunde” nyutho paru mwa m’upondo, kite ma wawinjara ko, gin ma cwaluwa nitimo lembe moko, man ava ma watie ko. Etie ngo kite ma jumange neno kowa yo woko, ento etie ng’atu ma yor i iwa.

5 Wacikara nigwoko adundewa mi lapor tap calu ma wagwoko ko kumwa. Nenedi? Mi kwong’o, kara kumwa ubed ma leng’, wacikara nicamu cam ma cuu man nitimo jimnastik wang’ ma pol. Kumeno bende, kara wamedera nibedo ma ber i thenge mi tipo, wacikara nisomo Biblia nja man nisomo girasoma mwa mange; wacikara bende ninyutho saa ceke nia watie ku yioyic i Yehova. Wanyutho yioyicne nwang’u wabetio ku gin ma wabeponjo, man wabeweco pi yioyic mwa ni jumange. (Rum. 10:8-10; Yak. 2:26) Mir ario, ka wabed waneno kumwa kende, wacopo paru nia wambe ku tho moko, ma ke nyo nwang’u yor i kumwa watie ku tho moko. Kumeno bende, wacopo paru nia calu ma wabetimo lembe ma tung’ tung’ mi tipo, watie ku yioyic ma tek, ma ke nyo saa moko wabeweko awanya ma rac ubeguro ulage i adundewa. (1 Kor. 10:12; Yak. 1:14, 15) Ukwayu wapoi nia Sitani ubemito enyoth paru mwa ku paru pare ma rac. I andha ebed etimang’o pi ninyotho paru mwa? Wacopo gwoko paru mwa nenedi?

SITANI BETIMANG’O KARA ENYOTH ADUNDEWA?

6. Lembakeca pa Sitani utie ang’o, man etio ku yo ma kani pi nitundo i lembakecane?

6 Sitani ubemito wadok ve en, niwacu wajai ni Yehova man kud wawor cik pare; bende, ebemito wasai kwa yeny mwa giwa ve m’ebed etimo. Sitani copo diyowa ngo nia wapar lembe ve en, man watim lembe ve m’etimo. Pieno etio ku yo mange pi nitundo i lembakeca pare. Ku lapor, etwodowa tingili ku dhanu ma dong’ edaru nyotho paru migi. (1 Yoh. 5:19) Eng’eyo nia wacopo maru ninambu kugi, kadok nwang’u wang’eyo nia ka wabedikara ku ju ma pigi rac, eno copo “nyotho” paru man timo mwa de. (1 Kor. 15:33) Egam emaku Suleman de kud uwic maeno. Suleman ugamu mon dupa ma giworo mungu m’araga, e giloko nen pare, man gituc ‘niloko adundene’ cen kud i bang’ Yehova.​—1 Ub. 11:3.

Icopo gwoko adundeni nenedi kara Sitani kud unyothe ku paru pare? (Nen udukuwec mir 7) *

7. Sitani betio kud ang’o mange pi nimewo paru pare, man pirang’o wacikara nibedo ku wang’wa?

7 Sitani bemewo paru pare nikadhu kud i video man i program mi televizio. Eng’eyo nia lembe ma jukoro iwi dhanu mange, ma wabeneno i filme kunoke i video konyowa pi nambu kende ngo, ento gibedo bende ku matoke mange i wiwa: giloko kit wec mwa, timo mwa man paru mwa. Yesu de ubed ukoro lembe ma dhanu ukadhu kud i ie pi nimio ponji ma pigi tek. Kepar pi lapor m’emio iwi Jasamaria ma ber, man pi lapor pa wod m’urwinyo. (Mat. 13:34; Lk. 10:29-37; 15:11-32) Re, dhanu ma Sitani udaru nyotho paru migi, gicopo tio ku lembakora pi ninyotho paru mwa. Pieno, ubekwayu ngo wabed wanen piny swa. Wacopo beneno filme man televizio, man waromo nwang’u ponji i kumgi m’umbe niweko ginyoth paru mwa. Re ukwayu wabed ku wang’wa lee dit. Kinde ma wabeng’io galuwang’ moko, ukwayu wapenjara kumae: ‘Nyo video, kunoke program maeni mi televizio ubeponja nia etie rac ungo nilubo tok awanya ma rac mi kum?’ (Gal. 5:19-21; Ef. 2:1-3) Kinde m’inyang’ nia program moko mi televizio ubecwaku paru pa Sitani, icikiri nitimang’o? Weke cen man igwokiri i kume calu m’icopo gwokiri ko i kum tho ma dak adaka.

8. Junyodo gicopo konyo awiya migi nenedi kara gigwok adundegi?

8 Junyodo, wutie ku rwom ma segi mi gwoko awiya mwu i kum kero ma Sitani ubetimo pi ninyotho adundegi. M’umbe jiji, wubetimo kero nigwoko awiya mwu kud i kum twoyo ma tung’ tung’. Wubed wuyiko udi mwu ma leng’, man wubayu piny ceke ma copo nyayu twoyo i kumwu kud awiya mwu. Rom rom kumeno, wucikuru nigwoko awiya mwu i kum video, program mi televizio, kit tuko ma tung’ tung’, man kusika mir Internet ma copo lutho paru pa Sitani i wigi. Yehova umio iwu rwom mi konyo awiya mwu kara gidok jurimbe. (Rie. 1:8; Ef. 6:1, 4) Pieno, lworo kud unegwu niketho cik m’ujengere iwi Biblia ni awiya mwu. Wunyuth ni awiya mwu ma thindho gin ma gicopo neno man ma gicikiri ngo nineno, man wukonygi ginyang’ i thelembe m’uketho wumio igi cik maeno. (Mat. 5:37) Kinde ma gibedongo, wuponjgi gicak nineno gin gigi tung’ tung’ i kind gin ma ber man gin ma rac, nimakere ku cik pa Mungu. (Ebr. 5:14) Wupoi nia kadok wec mwu copo ponjo awiya mwu de, ento lembe ma wubetimo re ma biponjogi nisagu.​—Poi. 6:6, 7; Rum. 2:21.

9. Sitani ubemewo paru ma kani, pirang’o paru maeno tie kud ariti lee?

9 Pi ninyotho adundewa, Sitani cwaluwa kara wagen rieko mi dhanu kakare nilubo paru pa Yehova. (Kol. 2:8) Wakenen paru acel kende i kind paru ma tung’ tung’ ma Sitani ubemewo tin eni. Eketho dhanu gipar nia sayu lonyo ucikere nibedo lembe ma kwong’a i kwo. Dhanu ma gitie ku paru ma kumeno gicopo lony kunoke ngo de. Re kadok kumeno de, gikethiri i ariti. Nenedi? Pilembe gicopo ketho wigi zoo i kum sayu lonyo ma dong’ gigam gidieng’ ungo pi leng’kum migi, pi juruot migi, man kadok pi winjiri migi ku Mungu de. (1 Tim. 6:10) Wabedwoko foyofoc lee ni Wegwa mi polo, kum nikadhu kud i rieko pare, ebekonyowa nibedo ku nen ma cuu iwi sente.​—Ekl. 7:12; Lk. 12:15.

WACOPO GWOKO ADUNDEWA NENEDI?

Calu jukur adhura man jukur dhugang’ mi rundi ma con, bed ku weng’i man tim kero kara paru ma reco kud umond i adundeni (Nen udukuwec mir 10-11) *

10-11. (a) Wacikara nitimang’o kara wagwok adundewa? (b) I rundi ma con jukur adhura gibed gitimang’o, man pidocwiny mwa copo timo ve jakur adhura nenedi?

10 Ka wabemito wagwok adundewa cuu, wacikara nilar neno ariti moko ma copo wok, man niurara kud i kume nyapio pio. Wec ma nia ‘nigwoko’ ma jutio ko i Lembrieko 4:23 ubepoyo wiwa i kum tic ma jukur gitimo. I rundi ma con, jukur adhura gibed gicungo iwi gang’ mir adhura, man gibed gikok kinde ma gineno ariti moko ubebino. Lapor maeno ubekonyowa ninyang’ i kum lembe ma wacikara nitimo pi nicero Sitani kara kud enyoth paru mwa.

11 Con eca, jukur adhura gibed giweco i kindgi ku jukur dhugang’ i saa mi kur. (2 Sam. 18:24-26) Ka jakur adhura uneno jadegi moko ubebino, ekok ni jakur dhugang’ nia jucik dhugang’ pio pio. (Neh. 7:1-3) Pidocwiny * mwa ma Biblia uponjo copo bedo iwa ve jakur adhura. Ecopo poyowa kinde ma Sitani ubemito enyoth adundewa, niwacu saa m’ebemito eluth paru ma reco i wiwa, ecwalwa nitimo lembe ma reco, man eroi awanya ma rac i iwa. Kinde ma pidocwiny mwa upoyowa i kum ariti moko, wacikara niwinje man nitwiyo dhugang’, niwacu nitimo kero mwa ceke kara waurara i kum aritine.

12-13. Saa moko ang’o ma copo bidhowa, ento ubekwayu watim ang’o?

12 Wakenen ayi moko ma wacopo gwokara ko kara Sitani kud unyoth paru mwa. Yehova udaru ponjowa nia ‘tarwang’, ku sasa ceke, kud ulwongre i kindwa ki.’ (Ef. 5:3) Dong’ ka jurutic wadwa kunoke awiya wadwa mi somo gicaku beweco iwi lemb sasa mi tarwang’, wabitimang’o? Wang’eyo nia wacikara ‘nikwero gin ma ayi Mungu mbe i kume kud awanya ma rac m’i ng’om.’ (Tit. 2:12) Calu jakur dhugang’, pidocwiny mwa copo poyowa i kum ariti maeno. (Rum. 2:15) Re nyo wabiwinje? Wec migi kunoke cal ma gibeoro i kindgi copo bidhowa, man wacopo nwang’u nia wakewinjgi kunoke wakenen cal ma gibeorone. Ento saa maeno ukwayu watwii dhugang’, niwacu wacak niweco iwi lembe mange kunoke waai cen kud i ng’etgi.

13 Kara wacerara ni dhanu m’ubecwaluwa i paru kunoke i timo ma reco, ubekwayu tegocwiny ma lee. Re wang’ei nia Yehova ubeneno kero ma wabetimo, man ebimio iwa tego ku rieko kara watuc nicerara i kum paru pa Sitani. (2 Kei. 16:9; Isa. 40:29; Yak. 1:5) Wacopo timang’o mange kara wagwok adundewa?

WABED KU WANG’WA

14-15. (a) Ukwayu wayab adundewa kara ang’o m’umond i ie, man wacopo timo kumeno nenedi? (b) Nimakere ku Lembrieko 4:20-22, wacikara nitimang’o kara lembe ma wabesomo i Biblia umii iwa kony lee? (Nen bende sanduku ma thiwie tie, “ Wacopo nyamu i lembe nenedi?”)

14 Kara watuc nigwoko adundewa, wacikara nicike kara paru ma reco kud umond i e; ento wacikara bende niyabu adundewa kara paru ma beco umond i ie. Wakedok kendo iwi lapor mi kuro dhugang’. Jakur dhugang’ ubed uciko dhugang’ mir adhura kara judegi kud umondi, ento saa mange ubed ukwayu eyabe kara juroi cam ku piny mange de i adhura. Ka saa ceke dhugang’ utie atwiya, dhanu mir adhura copo tho ku kec. Kumeno bende, wacikara niyabu adundewa saa ceke pi niweko paru pa Mungu umond i ie.

15 Paru pa Yehova nwang’ere i Biblia, pieno ka wabesome, nwang’u wabeweko paru pa Yehova re m’utel wiwa i lembe ceke ma wabetimo, man utel wi pidoic mwa. Wacopo timang’o kara lembe ma wabesomo i Biblia umii iwa kony lee? Ubekwayu walar warwo. Nyamego moko uyero kumae: “I wang’ nisomo Biblia, alar akwayu Yehova nikadhu kud i rwo, nia ekonya ‘anen gin ma wang’u ijo’ i Lembe pare.” (Zab. 119:18) Wacikara bende ninyamu i lembe ma wabesomo. Kinde ma waberwo, wabesomo Biblia, man wabenyamu i lembe ma wabesomone, Lembe pa Mungu bimondo i ‘dier adundewa,’ man wabituc nimaru paru pa Yehova.​—Som Lembrieko 4:20-22; Zab. 119:97.

16. Program mi Televizio JW copo konyowa nenedi?

16 Wacopo weko bende paru pa Mungu utel wiwa nwang’u wabeneno video ma tung’ tung’ ma nwang’ere i Televizio JW®. Umego moko giku dhaku pare giwacu kumae: “Program ma bewok kubang’ dwi ubino tap jibu i wang’ rwo mwa! Programne utielo cwinywa man umio amora lee i kumwa saa ma wabino kadhu kud i peko, man ma wabino nwang’ara nia watie kendwa. Nitundo tin eni de, wabed wawinjo wer ma segi ma bewok i program maeno. Wawinje kinde ma wabetedo cam, wabelwoko ot, kunoke saa ma wabemadhu cai.” Program maeno konyowa nigwoko adundewa. Giponjowa niparu lembe i kite ma Yehova paru ko, man nicerara i kum paru pa Sitani.

17-18. (a) Calu ma 1 Ubimo 8:61 unyutho, wanwang’u bero ma kani ka wabetio ku gin ma Yehova ubeponjo iwa? (b) Lapor p’ubimo Hezekia ubeponjowa ku lembang’o? (c) Rwo pa Daudi ma nwang’ere i Zaburi 139:23, 24 ubeponjowa nia wacopo rwo pi lembang’o?

17 Kinde ma wabeneno bero mi lembe m’atira ma wabetimo, yioyic mwa doko tek magwei. (Yak. 1:2, 3) Wanwang’ara ma ber, pilembe gin ma watimo uketho Yehova utie ku mutoro mi lwong’owa awiya pare, man wabedo kud ava lee dit mi nyayu mutoro i ie. (Rie. 27:11) Kinde ma wabenwang’ara i wang’ amulaic moko, saa maeno re ma wanyutho nia wabetimo ni Mungu kud adundewa ario ngo. (Zab. 119:113) Wanyutho nia wamaru Yehova kud adundewa ceke ka wang’io niworo cik pare man nitimo yeny ma ie yenyo.​—Som 1 Ubimo 8:61.

18 Nyo asu wacopo timo kosa moko? Eyo, pilembe watie ku dubo alaga. Kan itimo kosa moko, poi i kum lapor p’ubimo Hezekia. En bende egam etimo kosa. Ento eyewo dubo pare, man emedere nitimo ni Yehova ‘kud adunde ma cu.’ (Isa. 38:3-6; 2 Kei. 29:1, 2; 32:25, 26) Pieno wek watim kero mwa ceke pi nigwokara kara Sitani kud unyoth paru mwa. Wakwai Mungu ukonywa nibedo kud “adunde mi ng’eyong’ec (niwacu adunde ma wor).” (1 Ub. 3:9; Som Zaburi 139:23, 24.) M’umbe jiji, wacopo medara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova, tekene wabeii nigwoko adundewa nisagu gin moko ci.

WER 54 “Yo ni eni”

^ par. 5 Nyo wabimedara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova kunoke nyo wabiweko Sitani uwondwa kara wawek nitimo ni Mungu? Pi nidwoko wang’ penji maeno, lembe ma pire tek utie kite ma wabegwoko ko adundewa, ento tie ngo amulaic ma wabenwang’ara ko. “Adunde” utie ang’o? Sitani betimo ang’o kara enyoth adundewa? Wacopo gwoko adundewa nenedi? I thiwiwec maeni wabidwoko wang’ penji maeno.

^ par. 11 KORO I WEC: Yehova umio iwa copo mi ng’io i paru mwa, timo mwa, pidoic mwa, man mi ng’olo lembe i wiwa giwa. Biblia ulwong’o copo maeno nia pidocwiny. (Rum. 2:15; 9:1) Pidocwiny ma Biblia uponjo utie pidocwiny ma poko lembe i wiwa nimakere ku cik pa Yehova, nia paru, timo kunoke wec mwa utie ber kunoke rac.

^ par. 56 KORO I CAL: Umego moko ma dong’ ulimo batizo ubeneno televizio, e mbwang’ kumeni cal moko mi lemb sasa ugam uwok i wang’ ekra. Ecikere ning’io nia ebitimang’o.

^ par. 58 KORO I CAL: Jakur adhura moko mi rundi ma con uneno ariti i ng’ei adhura. Ekok i bang’ jukur dhugang’, man jukur dhugang’ gibetwio dhugang’ mir adhura pio pio ku yor i ie.