Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 4

WER 30 Vwa, Munguna, man Jarimba

Yehova umeri lee mandha

Yehova umeri lee mandha

“Yehova utie jamer lee.”YAK. 5:11.

I ADUNDO

Mer pa Yehova bicorowa ceng’ini i vute man biketho wabiwinjara nia watie museme, nia jubedieng’ piwa, man bidwoko tego i kumwa.

1. Paru ma kani ma bino i wii kan ibeparu pi Yehova?

 NYO idaru pimo de niparu nia ayi pa Yehova utie nenedi? Kan ibeweco i bang’e i rwo, paru ma kani ma bino i wii? Kadok nwang’u wacopo neno ngo Yehova de, re Biblia ukoro pire i ayi ma tung’ tung’. Elwong’e nia “ceng’ man ban,” man “mac ma wang’u piny ruk.” (Zab. 84:11; Ebr. 12:29) I gin ma wok i wang’ moko, Ezekiel ukoro nia Yehova calu kidi ma tek ma iye uluga, umbu m’urieny, man danyu m’uriang’ini. (Eze. 1:26-28) Lembe moko ma jukoro iwi Yehova romo wang’u iwa lii kunoke nyayu kadok ndiri i iwa.

2. Ang’o ma romo cero jumoko nicoro ceng’ini i vut Yehova?

2 Calu ma wacopo neno ngo Yehova ku wang’wa, eromo bedo iwa tek niyiyo nia emaruwa. Jumoko giromo paru nia emarugi ngo nikum lembe ma gikadhu kud i iye con i kwo migi. Saa moko nyo weggi ugam umarugi ngo. Yehova nyang’ kudwa ka wabewinjara kumeno man eng’eyo nia paru ma kumeno romo bedo kud atelatela i wiwa. Pi nikonyowa, enyuthere iwa i Biblia nia etie Mungu ma jamer.

3. Pirang’o ukwayu waponj lembe kilili mandha iwi mer pa Yehova?

3 I adundo, wec m’ubenyutho nia Yehova tie ng’atu ma nenedi utie mer. (1 Yoh. 4:8) Yehova en e mer. Etimo gin moko ci nikum mer. Mer pare umbe kud ajikine man e tek lee, uketho emaru kadok ju m’udage. (Mat. 5:44, 45) I thiwiwec maeni, wabiponjo lembe kilili mandha iwi Yehova man iwi mer pare. Ka wabemedara nitimo kumeno, mer ma wamare ko de bimedere ameda.

YEHOVA UMARUWA LEE MANDHA

4. Mer ma lee ma Yehova umeri ko uketho ibewinjiri nenedi? (Nen bende cal.)

4 “Yehova utie jamer lee.” (Yak. 5:11) I Biblia, Yehova uporere ku mego ma jamer. (Isa. 66:12, 13) Kepar pi mego moko m’ubegwoko nyathin pare ku mer. Eting’e i kore man eweco i bang’e ku dwal ma mit man ma yom. Ka nyathin parene ubewak kunoke ebewinjo litho moko, epong’o yeny pare ceke. Ka wan’i peko moko, cwinywa ubed tek nia Yehova umaruwa. Jagor Zaburi moko ukiewo kumae: “Kinde m’ang’abacwiny unura, ijuko man ikwiyo cwinya.”—Zab. 94:19, NWT.

“Calu [nyathin] ma min juko, e abijukowu kumeca” (Nen udukuwec mir 4)


5. Mer pa Yehova ma lokere ngo miyo iri bero ma kani?

5 Mer pa Yehova lokere ngo. (Zab. 103:8) Ejigo ngo nimaruwa kadok kinde ma watimo kosa. Ku lapor, thek mir Israel uloko ng’eye ni Yehova wang’ udul. Ento kan eloko cwinye, ebed enyutho ire mer ma lokere ngo. Yehova uyero ire kumae: “In i gin ma pire tek i wang’a, man mi yung, man ameri.” (Isa. 43:4, 5) Mer pa Yehova ulokere ngo. Tin de wacopo jengara iwi merne. Kadok watimo kosa ma pek de, ewenjowa ngo. Ka waloko cwinywa man wadwogo i bang’e, wabinwang’u mer m’emaru kowa ubedo kakare. Eng’olo nia ‘ebiweko iwa mi magwei.’ (Isa. 55:7) Biblia uyero nia i ng’ey ma Yehova uweko iwa, wabikwo i ‘nindo mi nwang’u yom m’uai i bang’e en gire.’—Tic. 3:19.

6. Zekaria 2:8 ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?

6 Som Zekaria 2:8. Calu ma Yehova umaruwa, enyang’ i kite ma wawinjara ko man etie ayika nigwokowa. Ka wabewinjo can i cwinywa, en de can nege. Pieno wacopo rwo ku tegocwiny kumae: “Gwoka calu nying’ [weng’i].” (Zab. 17:8) Wang’ utie watkum ma lwor man ma pire tek lee. Pieno ka Yehova uporowa ku nying’ kunoke tong’ wang’e, dok bedo ve ebeyero kumae: ‘Ng’atu m’utimowu rac, wu dhanu para, nwang’u emulo kum piny ma pire tek i iya.’

7. Pirang’o ukwayu wadwok cwinywa udok tek nia Yehova umaruwa?

7 Yehova ubemito wabed ku tegocwiny nia andha emaruwa athothi. Re eng’eyo bende nia nikum lembe ma wakadhu kud i iye con, waromo penjara ka nyo andha ecopo maruwa. Kunoke copere nia wabekadhu kud i lembe moko kawoni m’uketho watie ku jiji iwi mer pare. Dong’ ang’o ma copo tego cwinywa nia andha emaruwa? Utie niponjo kite m’enyutho ko mer ni Yesu, ni Jukristu ma juwiro, man iwa ceke.

KITE MA YEHOVA NYUTHO KO MER PARE

8. Pirang’o cwiny Yesu ubino tek nia Won umare?

8 Pi oro ma wende kwanere ngo, Yehova giku Wode mir amara githeyo mer ma thuc. Mer m’i kindgine ugalu nisagu zoo. Calu ma Matayo 17:5 uyero, Yehova unyutho thwolo thwolo nia emaru Yesu. Nwang’u eromo yero kende kende kumae: ‘Eni tie ng’atu m’anyong’a nega i kume.’ Ento emito wang’ey nia emaru Yesu lee, uketho elwong’e nia “Woda m’amaru.” Anyong’a unego Yehova i kum Yesu man i kum gin m’ebino ayika nitimo. (Efe. 1:7) Yesu de ubino mbe ku jiji nyanok de i kum mer pa Won. Cwinye ubino tek nia Yehova umare, uketho adundene upong’ ku merne. Pieno eyero ku tegocwinye wang’ dupa nia Wego umare.—Yoh. 3:35; 10:17; 17:24.

9. Wec ma kani m’ubenyutho kadhiri ma Yehova umaru i iye Jukristu ma juwiro? Kekor. (Jurumi 5:5)

9 Yehova unyutho bende nia emaru Jukristu ma juwiro. (Som Jurumi 5:5.) Verse maeni utiyo ku wec m’unyutho kadhiri m’emarugi i iye. Eyero nia Yehova “ukonjo” mer pare i adundegi. Diksioner moko mi Biblia uporo mer pa Mungu ku kulo moko m’ubecorere. Lapor maeno ubenyutho nia Yehova umaru Jukristu ma juwiro lee mandha! Gin de ging’eyo nia ‘Mungu umarugi.’ (Yuda 1) Jakwenda Yohana unyutho kite ma giwinjiri ko kinde m’ekiewo kumae: “Wukenen kit mer ma Wego unyutho iwa, nia julwong’wa nyithindho pa Mungu!” (1 Yoh. 3:1) Nyo Yehova umaru Jukristu ma juwiro kendgi? Ungo. Enyutho mer pare iwa ceke.

10. Ang’o m’utie lanyuth m’ubamu zoo mi mer ma Yehova umeri ko?

10 Ang’o m’utie lanyuth m’ubamu zoo mi mer pa Yehova? Utie jamgony. Nikadhu kud i jamgony, Yehova unyutho mer ma kaporne mbe! (Yoh. 3:16; Rum. 5:8) Emiyo Wode ma kacwinye, eweko etho pi dhanu ceke kara dubo mwa uwekere man kara wadok jurimbe. (1 Yoh. 4:10) Ka wabemedara ninyamu i lembe iwi welpiny ma Yehova giku Yesu giculo, e wabinyang’ nia gimaru ng’atuman m’i kindwa lee mandha. (Gal. 2:20) Jamgony utie ngo piny ma Yehova umiyo pi niculo amandh ma jung’olo i wiwa, ento etie giramiya mi mer. Ethiero Yesu m’utie ng’atu ma pire tek nisagu zoo i iye pi ninyutho nia emaruwa. Eweko Wode usendere man utho piwa.

11. Yeremia 31:3 ubeponjowa ku lembang’o?

11 Calu ma waneno, Yehova ugwoko ngo mer pare ire gire, ento enyuthe kamaleng’ iwa. (Som Yeremia 31:3.) Etelowa i bang’e pilembe emaruwa. (Nen lembe m’uyenyo rombo kude i Poi mi Cik 7:7, 8.) Ng’atu moko kunoke gin moko acel de mbe ma copo poko kindwa ku mer maeno. (Rum. 8:38, 39) Mer pa Mungu uketho ibewinjiri nenedi? Som Zaburi mi 23, man nen kite ma mer man gwok pa Yehova uketho Daudi uwinjere ko man kite m’ecopo ketho wan de wawinjara ko.

MER PA YEHOVA UKETHO IBEWINJIRI NENEDI?

12. Zaburi mi 23 uweco iwi lembang’o i adundo?

12 Som Zaburi 23:1-6. Zaburi mi 23 utie wer m’ubenyutho tegocwiny ma ng’atini bedo ko i kum mer man gwok pa Yehova. Daudi m’utie jagor mi Zaburi maeno ukoro winjiri ma ceng’ini m’ubino i kindgi ku Yehova ma Jakwac pare. Daudi uwinjere museme kum eweko nia Yehova utel wiye man ejengere zoo i wiye. Egam eng’eyo nia mer pa Yehova bilube i nindo ceke mi kwo pare. Ang’o m’utego cwinye kumeno?

13. Pirang’o cwiny Daudi ubino tek i kum gwok pa Yehova?

13 “Can gin moko binega ngo.” Daudi unyang’ nia Yehova ubegwoke cuu pilembe emiyo ire piny ceke m’etie ku yenyne. Enyang’ bende nia etie jarimb Yehova man nia enwang’u bero i wang’e. Pieno cwinye ubino tek nia kadok lembang’o ngi ma biwok i wiye de, Yehova bimedere nipong’o yeny pare kpo. Genogen m’ebino ko i mer pa Yehova ubino tek nisagu adieng’acwiny pare ceke, umiyo ire anyong’a, man uketho cwinye ucungo i kum piny m’ebino ko.—Zab. 16:11.

14. Yehova romo nyutho nenedi nia ebedieng’ kudwa ku meri?

14 Yehova dieng’ kudwa ku mer, asagane kinde ma peko uwok i wiwa. Nyamego Claire a m’utimo i Bethel pi oro ma kadhu 20, uwinjere ve nia kony pare mbe kinde ma jupagi ginwang’iri ku peko ma dongo wi wagi wi wagi. Won utwoyo twoyo moko ma nego kumjo nding’, jukoyo nyamin acel kud i cokiri, peko pa sente upodho iwi jupagi man bank umaku ot migi. Yehova unyutho nenedi nia ebedieng’ kugi ku meri? Claire uyero kumae: “Saa zoo Yehova ubed uketho jufwa ginwang’u piny ceke ma gitie ku yenyne kubang’ ceng’. Piny m’ebed emiyo ubed ukadhu swa dit kadhiri mi piny ma wabino ku yenyne! Saa ceke aparu pi nindo ma Yehova udieng’ kudwa ku mer i iye, man abiwil tak de ngo ku merne. Paru maeno ukonya nimedara i wang’a i saa mi peko.”

15. Pirang’o Daudi unwang’u nia ng’eyong’ec pare udwogo? (Nen bende cal.)

15 “Edwoko ng’eyong’ec para.” Saa moko cwiny Daudi ubed ung’abere nikum peko man masendi m’ebekadhu kud i igi. (Zab. 18:4-6) Ento mer man gwok pa Yehova udwoko ng’eyong’ec pare. Yehova utelo wi jarimbe m’uvoc nitundo ‘kaka m’arusi uloth i iye’ man i “dhu kulo mi yom.” Pieno, tego udwoko i kum Daudi man emedere nitimo ni Yehova.—Zab. 18:28-32.

Kadok kinde ma Daudi ubino ringo, mer man gwok pa Yehova udwoko ng’eyong’ec pare (Nen udukuwec mir 15)


16. Mer pa Yehova udaru dwoko tego i kumi nenedi?

16 Tin bende, utie nikum mer ma lokere ngo pa Yehova re m’ecopere iwa niciro kinde ma wabenyego ku peko i kwo mwa. (Ywa. 3:22; Kol. 1:11) Wakewec iwi lapor pa Rachel. Ewinjere rac kinde ma won ot pare uweko en ku Yehova ceke i saa mi thong’om mi Korona. Yehova utimo ang’o ire? Eyero kumae: “Yehova ubed uketho aneno mer pare. Eketho jurimba gibed gibedo i ng’eta, gikelo ira cam, gioro ira mesaj ku giragora ma tielo cwiny, gibed givonjo i bang’a, man gimediri nipoyo wiya nia Yehova ubedieng’ kuda. Saa ceke afoyo Yehova pilembe emiyo ira juruot ma lac m’umara.”

17. Pirang’o lworo unego ngo Daudi i kum ‘gin moko ci ma raci’?

17 “Lworo binega ngo kum gin moko ma rac; kum ini karacelo kuda.” Wang’ ma pol kwo pa Daudi ubed ubedo i ariti, man ebino ku jukwor dupa ma tek. Ento mer pa Yehova uketho ewinjere nia etie museme man agwoka. Pieno enyang’ nia Yehova ni kude i lembe ceke, man eno umiyo ire tegocwiny, uketho ewer kumae: “[Yehova ulara] kud i lworo para ceke.” (Zab. 34:4) Saa moko lworo ubed unego Daudi lee, ento evoyogi pilembe egam eng’eyo nia Yehova umare.

18. Kan ing’eyo nia Yehova umeri, eno romo miyo tego i kumi nenedi?

18 Ka wang’eyo nia Yehova umaruwa, eno miyo tego i kumwa nenedi kinde ma wabekadhu kud i lembe ma ng’oyo ndiri? Jayab yo moko ma nyinge Susi ukoro kite ma giwinjiri ko giku won ot pare saa ma wodgi upiey igi, eyero kumae: “Ka peko ma rek urubi, wii nyothere man ilworo nia mange ubebino. Ento mer pa Yehova ketho iwinjiri nia itie museme man agwoka.” Rachel ma wadaru weco pire ubepoy i kum lembe m’utime kumae: “Uthieno moko kinde m’awinjo can ma lith i adundena man lworo pikere i iya, aywak ma tek i bang’ Yehova. E ndhundhu, ekwiyo adundena man kuma piey, tap calu ma mego kwiyo ko kum nyathin pare; e anindo. Abiwil tak de ngo ku saa maeca.” Jadit cokiri moko ma nyinge Tasos utimo oro ang’wen i kol pilembe ekwero nimondo i tic mir askari. Eneno mer man gwok pa Yehova nenedi? Eyero kumae: “Yehova upong’o yeny para ceke nisagu m’aparu. Lembuno utego cwinya nia acopo ketho genogen para zoo i wiye. Etiyo bende ku tipo pare ma leng’ pi nimiyo ira anyong’a kadok nwang’u otkol utie kabedo ma daru anyong’a de. Eno utego cwinya nia kan abemedara nitimo karacelo kude, ebimedere ninyutho ira bero. E amaku tic pa jayab yo ma nja kud i kol.”

COR CENG’INI I VUT MUNGU PERI M’UMERI

19. (a) Ka wang’eyo nia Mungu umaruwa, wacopo yero ang’o ire i rwo mwa? (b) I kind lembe ma jukwanu iwi mer pa Yehova, ma kani dhe m’umulo adundeni lee? (Nen sanduku ma thiwiye tie, “ Wec ma ketho wawinjara nia Yehova umaruwa lee.”)

19 Lembe ceke ma waweco i wigi i thiwiwec maeni ubenyutho nia Yehova ma “Mungu mi mer,” utie karacelo kudwa! (2 Kor. 13:11) Edieng’ kudwa athothi. Cwinywa tek nia ‘mer pare ma lokere ngo utiekowa gbur.’ (Zab. 32:10, NWT) Ka wabemedara ninyamu i lembe iwi kite m’edaru nyutho ko iwa mer, wabineno ku wang’wa nia ebedieng’ kudwa man wabinwang’u nia kindwa tie ceng’ini kude nisagu. Wacopo weco i bang’e yot yot man wayero ire nia watie ku yeny mi mer pare. Wacopo koro ire adieng’acwiny mwa ceke, ma cwinywa tek nia ebenyang’ kudwa man etie ayika nikonyowa.—Zab. 145:18, 19.

20. Mer pa Yehova corowa ceng’ini i vute nenedi?

20 Tap calu ma mac muro kumwa i saa pa koyo, mer pa Yehova de juko cwinywa kinde ma wan’i peko. Pieno, jol mer pa Yehova ma copo juko cwinyi man miyo iri kwiyocwiny. Man wek wan ceke wadwok wang’ mer pare ku wec ma e: “Amaru Yehova”!—Zab. 116:1.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Icopo koro nia mer pa Yehova utie nenedi?

  • Pirang’o cwinyi copo bedo tek nia Yehova umeri lee mandha?

  • Mer pa Yehova uketho iwinjiri nenedi?

WER 108 Mer mi gwokobedoleng’ pa Mungu

a Juloko nying’ moko.