Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 43

Tim ni Yehova kende

Tim ni Yehova kende

“Rwo ni [Yehova] Mungu peri, man itim ire kende.”​—MAT. 4:10.

WER 51 Wathiero kwo mwa ni Mungu!

I ADUNDO *

1. Pirang’o wacikara nitimo ni Yehova kende?

WACIKARA nitimo ni Yehova kende, pilembe en re m’ecwiowa man emio iwa kwo. (Nyu. 4:11) Ento lembe moko nuti ma copo ketho ebedo iwa yot ungo. Kadok wamaru Yehova man wabewore de, re pi lembe mange copo doko tek lee i kwo mwa man gicopo cerowa ku timo ni Yehova i ayi m’ukwayere. Nenedi? Wakenen nia nitimo ni Yehova kende, uketho i ie ang’o.

2. Nimakere ku Matayo 4:10, wabitimo ang’o tek wamaru Yehova kende?

2 Nimakere ku Biblia, nitimo ni Yehova kende uketho i ie nimare lee mandha. Tek wamaru Yehova kende, wabiweko ngo ng’atu mange kunoke piny moko ci umak kakare i adundewa.​—Som Matayo 4:10.

3. Wamaru Yehova pi thelembe ma kani?

3 Wamaru Yehova pi thelembe ma kani? Wamare pilembe watuc niponjo lembe dupa i wie, man kite pare ma beco utelowa i bang’e. Watuc niponjo cik pare, uketho wamaru gin m’emaru man wadagu gin m’edagu. Wanyang’ bende i lembakeca pare pi dhanu man wabediko cingwa i kum lembakecane. M’umedo maeno, emio iwa rwom ma lee dit mi bedo jurimbe. (Zab. 25:14) Lembe ceke ma waponjo iwi Jacwic utelowa i bang’e man uketho kindwa doko ceng’ini mandha kude.​—Yak. 4:8.

4. (a) Sitani ubetio kud ang’o pi niketho wamar piny mange nisagu Yehova? (b) Wabineno lembang’o i thiwiwec maeni?

4 Sitani Wonabali ubetelo wi ng’om maeni en, man ebetio ku ng’ombe pi niwodho piny ma wa dhanu waneno nia pigi tie tek i kwo mwa, man piny ma copo cewo awanya ma rac i kumwa ma niceriri i kume doko tek. (Ef. 2:1-3; 1 Yoh. 5:19) Ebemito wamar piny mange nisagu Yehova. Pieno i thiwiwec maeni, wabineno bodho ario m’ebetio ko. Mi kwong’o, ebecwaluwa nimaru lonyo. Man mir ario, ebecwaluwa ning’io galuwang’ ma reco.

GWOKIRI I KUM MER MI LONYO

5. Pirang’o ukwayu wagwokara i kum mer mi lonyo?

5 Wan ceke wabed wamito kud wakos cam, wakendara ma ber man wabed i ot ma leng’. Re ukwayu wagwokara kara mer mi lonyo kud umond i iwa. I ng’om maeni ma Sitani ubetelo wie en, dhanu ma dupa gitie “jumar sente” man gimaru gibed ku giki mi kum dupa. (2 Tim. 3:2) Yesu ugam ung’eyo nia mer mi lonyo copo mondo i julub pare de, uketho eyero kumae: “Ng’atu moko mbe ma copo timo ni judongo ario: kum ebidagu acel, ebidong’ maru mucelo; kadi ebimoko bang’ acel, man ebicayu mucelo. Wucopo timo ni Mungu ku ni Lonyo de ngo.” (Mat. 6:24) I andha, ka ng’atu moko ubetimo ni Yehova, re ebemiyere bende lee nisayu lonyo mi ng’om maeni, nwang’u ebetimo ni judongo ario. Eno nyutho nia ebetimo ngo ni Yehova kende.

Ayi ma jukristu moko mi laodikia gibed gineniri ko gigi . . . man ayi ma Yehova giku Yesu gibed gineno kogi (Nen udukuwec mir 6)

6. Twiny ma Yesu umio ni cokiri mi Laodikia ubemio iwa ponji ma kani?

6 Yor i kum oro 100 R.M., Jukristu moko mi cokiri mir adhura mi Laodikia gibed giting’iri kumae: “An a lony, man alimo lonyo, man can gin moko mbe m’unega.” Ento i wang’ Yehova giku Yesu, gibino ‘jucan m’umbe mutoro de man m’umbe piny man abinga, muneru de.’ Pieno, Yesu utwinyogi. Etwinyogi ngo pi lonyo migi, ento pilembe mer ma gimaru ko lonyo ubino nyotho winjiri m’i kindgi ku Yehova. (Nyu. 3:14-17) Lembuno ubemio iwa ponji ma kani? Ka waneno nia ve wacaku bemaru lonyo, kwayu watim alokaloka nyapio pio. (1 Tim. 6:7, 8) Pilembe ka watimo ngo kumeno, adundewa bipokere, man Yehova bijolo ngo thier mwa. Yehova ubemito wamare ‘kud adundewa ceke.’ (Mk. 12:30) Dong’ ang’o dhe ma copo ketho mer mi lonyo mondo i iwa?

7-9. Lembe ma jadit cokiri moko ma nyinge David ukadhu kud i ie ubemio iri ponji ma kani?

7 Wakenen lapor p’umego moko ma nyinge David ma kwo i États-Unis; etie jadit cokiri man ebed etimo tic ma tek. En gire de ekoro nia ebed emiyere lee i tic. Tic m’ebed etimo kud amora uketho jumio ire tic ma cuu man mi franga ma lee nisagu m’i wang’e, man jubed junene ni jaratic ma ber nisagu jurutic mange ceke m’i ng’ombuca. Eyero kumae: “I saa nica, abed aparu nia tic maeno ma jumio ira ubenyutho nia Yehova ubemio ira mugisa.” Re nyo etie kumeno andha?

8 Yoyo David ucaku neno nia tic pare ubenyotho winjiri pare ku Yehova. Ekoro kumae: “Acaku nwang’u nia kadok saa m’ani coko kunoke i lembanyong’a, wia nwang’u ubeparu kwa pi lembe mi tic. Tije bino mio ira sente lee, ento adieng’acwiny ubino medere ameda i ia, man peko ugam umondo i gamiri para bende.”

9 E David unyang’ nia mito ewil lembe m’ebeketho i kabedo ma kwong’a i kwo pare. Eyero kumae: “Agam anwang’u nia acikara nitimo alokaloka i kwo para.” Pi nicaku, David umito ejwig wend saa m’etimo i tic, man ecidh enyutho lembene ni bos pare. Nyo bosne uwok uyio ire? Ungo, ento erieme kud i tic! Saa ma tic uweke, etimo ang’o? Ewacu kumae: “Urwonde ndhu ndhu, apong’o karatasi mi doko jayab yo ma jakony pi dwi ma lee.” Pi nipong’o yeny migi, David giku min ot pare gicaku timo tic mi lwoko udi ma dongo. I ng’ei kare, edoko jayab yo ma nja, man i ng’ei nindo moko min ot pare bende udoko jayab yo ma nja. Ging’io nitimo tic ma dhanu dupa becayu, ento tije utie ngo gin ma pire tek lee i kwo migi. Kadok tije mio ngo igi sente lee calu ma con de, re kubang’ dwi ginwang’u nyathi sente moko kokoro ma giromo pong’o ko yeny migi. Calu ma giketho Yehova i kabedo ma kwong’a, ginyang’ nia andha Yehova gwoko dhanu m’ubesayu ku kwong’a Ker pare.​—Mat. 6:31-33.

10. Wacopo gwoko adundewa nenedi?

10 Kadok watie ku piny mi kum lee kunoke ngo de, wan ceke wacikara nigwoko andundewa. Wacopo timo kumeno nenedi? Kud iwek mer mi lonyo umond i adundeni. Man kud iketh tic peri mi kum udok ni gin ma pire tek nisagu tic pa Yehova. Dong’ icopo ng’eyo nenedi nia mer mi lonyo ucaku bemondo i adundeni? Penji m’ulubo e copo nikonyi: ‘Nyo abed aparu kwa pi tic para mi kum kadok kinde m’ani coko kunoke i tic mi lembanyong’a? Nyo cwinya bepido saa ceke nia abipong’o yeny para nenedi i nindo m’ubino? Nyo aweko sente man piny mi kum uroyo peko i gamiri para? Nyo atie ayika nitimo kadok tic ma dhanu mange becayu kan ebeweko ira saa m’atim ko lee ni Yehova?’ (1 Tim. 6:9-12) Kinde ma wabeng’io i penji maeno, ukwayu wapoi nia Yehova umaruwa man nia eng’olo ni dhanu ceke m’ubetimo ire kumae: “Abiweki ki ngo, kadok akuna de abikuni ki ngo.” Pi thelembe maeno, jakwenda Paulo ukiewo nia kud wawek “mer ma jumaru ko jukupiny” umond i iwa.​—Ebr. 13:5, 6.

NG’II GALUWANG’ PERI CUU MANDHA

11. Galuwang’ copo bedo ku matoke ma kani iwi ng’atini?

11 Yehova ubemito wakwo kud anyong’a, man galuwang’ copo nyayu anyong’a i iwa. Biblia uyero nia “gin moko mbe ma ber ni dhanu ma sagu tek ecamu emadhu de, man eketho anyong’a neg ng’eyong’ec pare kum gin ma ber mi tic mi muli pare.” (Ekl. 2:24) Ento galuwang’ ma dupa m’i ng’om maeni copo bedo ku matoke ma rac i wiwa. Ecopo ketho ng’atini ucak yio man emar kadok timo ma cik pa Mungu ukwero.

Ng’a ma beyiko galuwang’ peri? (Nen udukuwec mir 11-14) *

12. Nimakere ku 1 Jukorinto 10:21, 22, pirang’o wacikara ning’io galuwang’ mwa cuu mandha?

12 Wabemito watim ni Yehova kende. Pieno, wacopo “ng’wenyo ngo wi par pa [Yehova], ku wi par mi pajogi de,” niwacu nicamu i dhu meza pa Yehova, man i dhu meza mi pajogi. (Som 1 Jukorinto 10:21, 22.) Wang’ mapol, nicamu karacelo ku ng’atini nyutho mer. Kumeno bende, ka wang’io galuwang’ m’utie ku rop i ie, lembe mi pajogi, lembsasa mi tarwang’, kunoke lembe moko ci ma copo cewo awanya ma rac i kumwa man ma copo cwaluwa i timo ma reco, eca nwang’u ve wabecamu karacelo ku jukwor pa Yehova man wabecamu cam ma gitedo gin. Lembuno romo bedo ku matoke ma rac i wiwa, man romo nyotho bende mer m’i kindwa ku Yehova.

13-14. (a) Galuwang’ urombo nenedi ku cam? (b) Nimakere ku Yakobo 1:14, 15, kekor nia pirang’o galuwang’ ma reco copo bedo ku matoke ma rac i wiwa.

13 Wakenenu lembe moko mange m’ubenyutho nia galuwang’ urombo ku cam. Saa ma wabecamu, wang’io wan giwa gin ma waroi i dhogwa. Ento ka wadaru mwonyo camne, wabedo mbe ku copo iwi kite m’ebitio ko i kumwa. Kan etie cam ma ber, ebigiero kumwa, ento kan etie cam ma rac ebinyayu peko i kumwa. Saa moko nyo matoke ma camne copo kelo i kumwa romo nen ungo ndhu ndhu nica, ento i ng’eye ebin enen kwa.

14 Kumeno bende, kinde ma wabeng’io galuwang’, wabedo ku copo iwi gin ma wabilutho i wiwa. Ento saa m’edaru mondo i wiwa ci, wabedo mbe ku copo iwi ayi m’ebitio ko iwi adundewa man i paru mwa. Kan etie galuwang’ ma ber, ebimio iwa kony, ento kan etie galuwang’ ma rac ke, ebibedo ku matoke ma rac i wiwa. (Som Yakobo 1:14, 15.) Saa moko nyo matokene copo nen ungo ndhu ndhu, ento ebinen kwa, kadok i ng’ei kare. Eno re m’uketho Biblia uyero kumae: “Kud wuwondru giwu; jucopo cayu Mungu ngo: kum gin ma tek ng’atu moko coyo, gica ebikayu bende. Kum ng’atu m’ucoyo i kume gire ebikayu top mi kum.” (Gal. 6:7, 8) Dong’ pire tie tek lee nia kud wang’ii kit galuwang’ moko ci m’utie i ie ku timo ma Yehova udagu!​—Zab. 97:10.

15. Yehova umio iwa giramia ma kani?

15 Umego ku nyimego dupa gibed gimaru nineno Televizio JW i Internet. Nyamego moko ma nyinge Marilyn uyero kumae: “Televizio JW konya nibedo kud anyong’a, man acopo nene saa moko ci m’amaru, kum etie kwa ku piny ma beco. Kan atie kenda kunoke ka cwinya tur, anwang’u korolembe ma tung’ tung’ man program mi ponji mi kugweno i ie ma tielo cwinya lee. Eketho atie ceng’ini mandha ku Yehova man dilo pare. Televizio JW uloko kwo para lee!” Nyo in de giramia maeno m’uai i bang’ Yehova ubemio iri bero? M’umedo program ma nyen ma wok kubang’ dwi i Televizio JW, wanwang’u video mange ku wer dupa ma wacopo neno man wacopo winjo saa moko ci ma wamaru.

16-17. Pirang’o ukwayu wabed ku wang’wa i kum saa ma galuwang’ ubemaku iwa, man waromo timo ang’o kara kud emak iwa saa ma lee?

16 Ukwayu wabed ku wang’wa i kum kit galuwang’ ma wabeng’io, man saa ma galuwang’ne ubemaku iwa. Kum kan ungo, wacopo nyotho saa ma lee iwi galuwang’ nisagu ma waromo timo ko ni Yehova. Jumoko benwang’u nia nitimo saa ma nok kende iwi galuwang’ utie lembe ma tek igi. Ku lapor, nyamego moko ma nyinge Abigail ma tie ku oro 18 uyero kumae: “Nineno televizio ketho ayom ma ber i ng’ei m’atimo tic duu. Ento kan abedo ku wang’a ngo, acopo nyotho saa ma lee i wang’ televizio.” Umego moko m’aradu ma nyinge Samuel ke uyero kumae: “Saa moko, abed aneno video ma thindho thindho iwi Internet. Kan acaku nenogi, moko abin apoyi i ng’ei ma saa adek kunoke ang’wen udaru kadhu.”

17 Dong’ icopo timo ang’o kara galuwang’ kud umak iri saa ma lee akeca? Mi kwong’o, kelar ing’ei nia galuwang’ bemaku iri saa ma rukani kubang’ yenga. Kiew wend saa ma televizio bemaku iri, m’imondo ko i Internet, man ma tuko bemaku iri. Kan inwang’u nia galuwang’ bemaku iri saa ma lee akeca, yik i program peri. Lar ipang gin ma pigi tek, kan i ng’eye idog imed saa mi galuwang’. I ng’eye, kwai Yehova ukonyi ilub program m’ipangu. Kan itimo kumeno, ibibedo ku saa man kero pi nitimo ponji peri ma segi kunoke thier mi juruot, mi cidho i coko, man mi rweyo lembanyong’a. E i saa mi galuwang’, ibibedo kud anyong’a lee pilembe iketho Yehova i kabedo ma kwong’a.

MEDIRI NITIMO NI YEHOVA KENDE

18-19. Wacopo nyutho nenedi nia wabetimo ni Yehova kende?

18 I ng’ei ma jakwenda Petro ukiewo pir ajiki mi ng’om maeni man pi ng’om ma nyen ma bibino, eyero kumae: “Kum kumeno, jumer, kum wukio gin maeni, [wutim] kud amora kara jubin junwang’wu ma cwinywu kwio, ma poyo mbe lembe de mbe i wiwu.” (2 Pet. 3:14) Tek wabeworo juk maeno man wabeii nitimo thier ni Yehova i ayi m’ejolo, eno binyutho nia wabetimo ire kende.

19 Sitani karacelo ku ng’om pare gibimediri nicwaluwa kara waketh piny mange re ma pigi bed tek lee nisagu Yehova. (Lk. 4:13) Ento wabiweko ngo ng’atu mange kunoke piny moko ci umak kaka Yehova i adundewa, pilembe en kende re m’eromo nia watim ire!

WER 30 Yehova tie Vwa, Mungu para, man Jarimba

^ par. 5 Wan ceke wadaru miyara pi nitimo ni Yehova. Re nyo andha wabetimo ire kende? Ng’iong’ic ma wabed watimo re ma copo nyutho ka nyo andha wabetimo ire kende. Dong’ pi ning’eyo ka nyo wabetimo ni Yehova kende, wakewec iwi lembe moko ario m’ugwaku kum kwo mwa.

^ par. 53 KORO I CAL: Wacopo maru ngo wacam cam ma jutedo kaka ma rac. Dong’ nyo icopo maru inamb ku galuwang’ m’upong’ ku rop, lembe mi pajogi kunoke lembsasa mi tarwang’ i ie?